{"id":69480,"date":"2011-12-07T12:02:24","date_gmt":"2011-12-07T11:02:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=69480"},"modified":"2011-12-07T12:02:24","modified_gmt":"2011-12-07T11:02:24","slug":"feminizam-i-kapitalizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/12\/07\/feminizam-i-kapitalizam\/","title":{"rendered":"Feminizam i kapitalizam"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Petar Hajdi\u0107, Split<\/p>\n

Australske ptice Chlamydoderinae, poznate su po tome \u0161to na tlu prave “hladnjake”. To\u00a0 su granjem natkrivene pozornice-nadstre\u0161nice promjera preko metra i visine oko pola metra na podlozi od granja, a u koje mu\u017ejaci upli\u0107u ukrase, raznobojna \u0161arena perja, \u0161koljke, crvene i plave bobice. Podvrsta te ptice nazvana Satin ba\u0161 inzistira na \u017eivim bojama ukrasa i izri\u010dito voli plavo-bijele kombinacije. Va\u017eno je napomenuti da spomenute pozornice tim pticama slu\u017ee isklju\u010divo za udvaranje mu\u017ejaka i privla\u010denje \u017eenki plesom i ljepotom svoje gra\u0111evine jer ona normalna, uobi\u010dajena gnijezda, grade na stablima. (Charls Darvin:”Porijeklo \u010dovjeka”).<\/p>\n

Pitanje koje se samo name\u0107e je: tko je tim pticama nakon \u0161to su napustile roditeljsko gnijezdo, objasnio kako i za\u0161to graditi te pozornice i za\u0161to ba\u0161 sve ptice te vrste grade ba\u0161 takve pozornice za razliku od neke druge vrste koja radi ne\u0161to sasvim drugo?<\/p>\n

O\u010dito je da sve te ptice imaju u svojim genima od ro\u0111enja upisanu potpuno istu poruku svojstvenu samo toj vrsti, kao i afinitete, pona\u0161anja, pa tako i nacrte i uputstva kako ne\u0161to sagraditi (gnijezdo npr.). Postaje zanimljivo!<\/p>\n

Za\u0161to ba\u0161 sve ma\u010dke ako ih i rano odvoji\u0161 od legla ipak znaju tj, moraju nakon velike nu\u017ede zakopati u rupu u zemlji svoje fekalije? Za\u0161to psi kao vrsta, bez obzira \u0161to im to nitko nije pokazao, imaju potrebu da vi\u0161ak kostiju zakopaju na samo njima znanim mjestima, za neka oskudnija vremena? Naglasak je na tome da jedinke i \u010ditave vrste imaju u svojim genima upisane poruke, tj. pravila koja \u0107e ih tjerati da se pona\u0161aju upravo po tim nagonima svojstvenima samo njihovoj vrsti, a koje je u njih evolucija\u00a0 ugra\u0111ivala tokom tisu\u0107a i milijuna godina kao po\u017eeljne karakteristike koje olak\u0161avaju pre\u017eivljavanje. Pri tome je jasno vidljivo da se pona\u0161anje \u017eenskih od mu\u0161kih primjeraka isto tako uo\u010dljivo razlikuju i da je i ono upisano u genima. Npr. Svi mu\u017ejaci spomenute australske ptice grade svoje ukra\u0161ene pozornice gdje ple\u0161u mame\u0107i \u017eenke, a sve \u017eenke ako im se svi\u0111a izvedba, na isti na\u010din prilaze sve bli\u017ee svome izabraniku, pristaju\u0107i na njihov, pti\u010dji brak.<\/p>\n

Idemo dalje. Jeste li se ikad upitali za\u0161to \u017eene u na\u0161oj vrsti, toliko vole cvije\u0107e? I za\u0161to mu\u0161karci kojima u principu nije stalo do cvije\u0107a, beru i poklanjaju cvije\u0107e \u017eenama, znaju\u0107i da \u0107e im tako pokazati naklonost i lak\u0161e privu\u0107i \u017eenu? Za\u0161to \u017eene gotovo u pravilu u svoje stanove i ku\u0107e dovla\u010de posude sa zemljom i tako ustrajno sade, njeguju, zalijevaju i s dosta truda uzgajaju cvije\u0107e dok su mu\u0161karci koji bi se time bavili rijetka iznimka?<\/p>\n

Tko je to upisao u \u017eene gotovo opsjednutost cvije\u0107em? Odgoj? Mijenjala su se dru\u0161tva, obi\u010daji i odgoj kroz povijest, ali \u017eena je uvijek bila i vi\u0161e nego privr\u017eena cvije\u0107u. \u0160to je to upisano u \u017eeninim genima? (A \u0161to nije u mu\u0161kim?). Kako dolazi do tih upisivanja poruka u gene? Kako su se \u017eene vezale za cvije\u0107e? Ako prihvatimo da su po\u017eeljna pona\u0161anja u nas upisivana protokom dugih godina razvoja na\u0161e vrste, onda je lako zaklju\u010diti da su desetci tisu\u0107a godina \u010duvanja podmlatka i \u017eeninog \u010dekanja u \u0161pilji i oko \u0161pilje (da se iz lova vrate mu\u0161karci sa hranom), zapisano selekcijom u genima \u017eene kao vje\u0161tina uzgoja biljaka jer je \u017eena u tom periodu bila okrenuta skupljanju biljaka oko \u0161pilje, a postepeno iskustvom koje je sticala i osjemenjivanju, zalijevanju i njegovanju biljaka.<\/p>\n

Isto tako novija istra\u017eivanja pokazuju da se mu\u0161ki i \u017eenski mozgovi znatno razlikuju i razli\u010dito funkcioniraju potaknuti potpuno razli\u010ditim hormonima i po vrsti i po koli\u010dini.<\/p>\n

Povezav\u0161i te dvije stvari, postaje jasno da se mu\u0161karci i \u017eene drasti\u010dno razlikuju po hormonima i funkcioniranju mozga kao i po druga\u010dijim jasnim i preciznim porukama u na\u0161im genima koji razlikuju njihove potrebe, afinitete, sposobnosti, prioritete\u2026<\/p>\n

Op\u0107e je prihva\u0107eno da \u017eene u principu imaju sna\u017eno razvijen maj\u010dinski nagon. Toliko jak da ako \u017eena ne ostvari maj\u010dinstvo, mo\u017ee trpjeti i psihi\u010dke poreme\u0107aje. Kod mu\u0161karca toga osje\u0107aja kao da i nema. To je razlog za\u0161to \u0107e se \u017eena s toliko predanosti posvetiti ku\u0107anstvu i bdjeti nad potomstvom, hraniti ga, odijevati, utopljavati osiguravaju\u0107i mu pa\u017enju i zaklon koji \u0107e ga \u0161tititi. Kod mu\u0161karca nije ni\u0161ta neobi\u010dno da to izostane. Jer su sasvim druge poruke upisane u genima mu\u0161karaca. Drugi prioriteti.<\/p>\n

Dok je evolucija upisivala gajenje biljaka u gene \u017eena kao korisnu vje\u0161tinu za pre\u017eivljavanje, mu\u0161karcu lovcu podarila je snala\u017eenje u prostoru i vremenu (preciznost pra\u0107enja, ciljanja i poga\u0111anja), fizi\u010dku snagu potrebnu za zavr\u0161etak lova i nadvladavanje suparnika. Dakle vrlo brzo se razvila podjela sposobnosti i poslova po spolu jer je tako ljudska porodica i vrsta najlak\u0161e pre\u017eivljavala. Zaklju\u010dimo, podjela poslova po spolu, podjela afiniteta i prioriteta,\u00a0 nije dogovorena i dogovorna ve\u0107 prirodna, upisana u na\u0161im genima i poma\u017ee pre\u017eivljavanju i funkcioniranju zajednice.<\/p>\n

\u0160to bi se dogodilo da vidimo pticu Chlamyderu da zakopava veliku nu\u017edu u zemlju, a neku ma\u010dku da gradi pozornicu od granja, ukra\u0161ava je crvenim i plavim bobicama i ple\u0161e? Rekli bismo da sa tim primjercima ne\u0161to nije u redu. A \u0161to re\u0107i za one koji tra\u017ee da mu\u0161karci i \u017eene zamjene uloge ili pona\u0161anja ili barem da ih poistovjete? Rekli bismo da nisu normalni. Za one feministice koje tra\u017ee ravnopravnost kroz poistovje\u0107ivanje, mo\u017eemo re\u0107i da nisu normalne. Ili jo\u0161 bolje, da su normalne u nenormalnom dru\u0161tvu. Ili jo\u0161 bolje da je nenormalno dru\u0161tvo u kojem su takvi zahtjevi sve u\u010destaliji!A takvi su zahtjevi u kapitalisti\u010dkom dru\u0161tvu u\u010destali za razliku od socijalisti\u010dkih dru\u0161tava gdje se solidarno i dogovorno, strogo vodi ra\u010duna o dostojanstvu \u017eena (kao uostalom i svih ljudi), njihovom \u0161kolovanju, zapo\u0161ljavanju, prihodima, za\u0161titi maj\u010dinstva\u00a0 (pa zar ne\u0107e te \u017eene podariti sebi i kompletnom dru\u0161tvu neke nove Ajn\u0161tajne, Supeke, a ne samo hoh\u0161taplere koji su osmislili i proveli plja\u010dku nacije za ra\u010dun dvjesto familija\u2026)<\/p>\n

U kapitalizmu gdje \u010dovjek gonjen profitom nemilosrdno izrabljuje drugog \u010dovjeka, na djelu je izrabljivanje u svakom pogledu. Pa i izrabljivanje \u017eena od strane mu\u0161karaca. To vidimo na svakom koraku. \u017dene vi\u0161e rade jer moraju bespo\u0161tedno raditi i na poslu i kod ku\u0107e. Poznato je i dokazano u analizama da u kapitalizmu \u017eene dobijaju lo\u0161ije poslove, na istim poslovima manje nadnice. U statisti\u010dkim izvje\u0161tajima i istra\u017eivanjima u Americi i svijetu, lako je do\u0107i do postotaka za koje su \u017eene na istim radnim mjestima manje pla\u0107ene. Ucijenjene i osuje\u0107ene u zara\u0111ivanju,\u00a0\u00a0 \u017eene pose\u017eu za svojim najja\u010dim oru\u017ejem. Seksepilom. Tra\u017ee “sponzore”. Tra\u017ee dobrostoje\u0107e mu\u0161karce koji \u0107e za njih zara\u0111ivati. U toj trgovini svi gube. Pa i mu\u0161karci koji umjesto iskrenih veza , dobijaju neiskrenost i koristoljubivost. Odnosi izme\u0111u spolova postaju kao i sve u kapitalizmu. Najobi\u010dnija trgovina i profit, a \u017eena objekt trgovine i roba. (Naravno da toga ima i u socijalizmu, ali znatno manje jer pravednije participiraju\u0107i u dru\u0161tvu i podjeli materijalnih dobara , \u017eene prihva\u0107aju druga\u010dije prioritete u pona\u0161anju i kod izbora partnera).<\/p>\n

Po Marksu, u kapitalizmu gdje se sve gleda samo kroz tr\u017ei\u0161te i profit, a dogovorno odbacuje, da stvar bude gora, ulaskom \u017eena u svijet rada i nadnica, kad tr\u017ei\u0161te zahtijeva ve\u0107u proizvodnju, a pogotovo kad u krizama do\u0111e do vi\u0161ka radne snage, zaposlene \u017eene postaju konkurencija mu\u0161karcima i svojom brojno\u0161\u0107u po\u010dinju obarati mu\u0161karcu cijenu rada. Zbog toga mu\u0161karac koji je prije mogao sam dovoljno zaraditi da prehrani familiju\u00a0 u kojoj je \u017eena uzdizala djecu i bila im podr\u0161ka, sada zara\u0111uje nedovoljno pa je jo\u0161 vi\u0161e \u017eena prisiljeno da se zaposli u neuvjetnim okolnostima jer se jedino sa dvije pla\u0107e mo\u017ee posti\u0107i egzistencijalni minimum \u010detvero\u010dlane familije.<\/p>\n

Kako obja\u0161njava Marks, to je logi\u010dna posljedica nezaja\u017eljive \u017eelje kapitaliste za profitom, jer \u0107e on uvijek u svakoj situaciji produ\u017eavati radno vrijeme i pla\u0107ati ukupan rad tek toliko da radni\u010dka familija mo\u017ee samo pre\u017eivljavati, a sve ostalo, sav ostali ostvareni vi\u0161ak zarade, uzeti \u0107e sebi za profit.<\/p>\n

Prema tome, problemi koji se javljaju zbog iskori\u0161tavanja \u017eena, ne proisti\u010du iz podjela poslova prema spolu ve\u0107 zbog problema koje generira kapitalisti\u010dki sistem. I ne treba te\u017eiti da mu\u0161karci i \u017eene budu u kapitalizmu i ina\u010de isti u svemu, ve\u0107\u00a0 im omogu\u0107iti u jednom solidarnom, dogovornom dru\u0161tvu ispoljavanje razli\u010ditosti, svoje mu\u0161kosti i \u017eenskosti tj. da familiji i zajednici daju solidarno ono najbolje od sebe i ostvaruju ono za \u0161to su stvoreni i \u0161to je upisano u njima, u njihovoj prirodi i genima. Nisu problem podjela posla prema spolu i spolne uloge, jer ponovimo, nepravde ne proizlaze iz spolnih razlika ve\u0107 iz nepravde koju donosi kapitalizam. \u017deni treba dati dovoljno vremena da ostvari\u00a0 svoje \u017eenske potencijale i prednosti u podizanju djece, a mu\u0161karcu treba dati dovoljno vremena da ostvari svoje mu\u0161ke potencijale kroz podr\u0161ku \u017eeni u gradnji doma, okru\u017eenja i materijalnih temelja familije. Sve ostalo je samo prenaporno i predugo radno vrijeme i bjesomu\u010dna trka za profitom u tu\u0111em interesu koja nikome ne ostavlja vremena za familiju, odgoj djece i pro\u017eivljavanje zdravih \u017eivota prilago\u0111enih \u010dovjeku i njegovoj ljudskoj prirodi\u2026<\/p>\n

I zato je u solidarnijem dru\u0161tvu za o\u010dekivati i ne bi trebalo izazivati nesporazume to \u0161to u familijama \u017eena dobija ve\u0107u ulogu\u00a0 u poslovima oko djece i ku\u0107anstva, jer je to dio njene prirode i genetskog zapisa, dok god mu\u0161karac za to vrijeme preuzima na sebe dio poslova u ku\u0107i i brine o nekretninama, pokretninama i materijalnom okru\u017eenju (u gradovima) i preuzima na sebe\u00a0 fizi\u010dke poslove na posjedu (na selu).<\/p>\n

A dok god je kao uzrok svih problema i na\u0161e okru\u017eenje ovakvo neljudsko kapitalisti\u010dko dru\u0161tvo, javljat \u0107e se otpori \u010desto na sasvim krivim temeljima. Feministice se ne bi trebale boriti za sli\u010dnosti izme\u0111u spolova, nego za razli\u010ditosti. Ne bi trebale obla\u010diti mu\u0161ka odjela i boriti se za iste poslove koji bi se odra\u0111ivali bez obzira na spol\u00a0 prihva\u0107aju\u0107i kapitalisti\u010dko dru\u0161tvo u kojem su iskori\u0161teni i mu\u0161karci i \u017eene, nego ba\u0161 obratno, boriti se za podjele posla i razlike prema spolu u solidarnom (socijalisti\u010dkom) dru\u0161tvu u kojem bi ostvarile ravnopravnost u podjeli materijalnih dobara.<\/p>\n

\u0160to je lo\u0161e u tome da ve\u0107inom medicinske sestre budu \u017eene? A ve\u0107inom strojari na brodovima mu\u0161karci? A da svatko bude za svoj rad po\u0161teno pla\u0107en! Ili da majke i \u017eene bude vi\u0161e sa svojom djecom u ku\u0107i? A ne da po cijele dane i subotom i nedjeljom rade kao prodava\u010dice u supermarketu!<\/p>\n

To ne zna\u010di da \u017eene treba vezati za ku\u0107e i porodice i ote\u017eati im zapo\u0161ljavanje i ekonomsko osamostaljivanje, ve\u0107 treba stvoriti takva solidarna dru\u0161tva koja \u0107e priznati posebnosti \u017eena i njihovu ulogu u porodici i dru\u0161tvu i za\u0161tititi tu ulogu pove\u0107anjem raspolo\u017eivog slobodnog vremena. A naro\u010dito pove\u0107anjem socijalnih fondova i financijskih potencijala svih pripadnika dru\u0161tva pravednom raspodjelom dobara u dogovornoj ekonomiji, sprje\u010davaju\u0107i manjinu, malu grupu kapitalisti\u010dkih grabe\u017eljivaca da ni\u010dim sputani, najve\u0107i dio ostvarenih nov\u010danih fondova toga dru\u0161tva (a kojih ima dovoljno da pritekne svima kad bi se pravedno rasporedili), izvla\u010de i tro\u0161e samo na sebe i svoj luksuz dok ve\u0107ina stanovni\u0161tva nema niti za osnovnu socijalu i zdravstvo (ta ve\u0107ina, to je onih 99% koji su po\u010deli protestirati po trgovima ameri\u010dkih i evropskih gradova). A da stvar bude jo\u0161 gora, ti spomenuti kapitalisti\u010dki grabe\u017eljivci tro\u0161e na sebe i novac koji se mogao investirati u nova radna mjesta i odr\u017eivi razvoj, proizvodnju, dostojanstvene nadnice tj. \u017eivot i mu\u0161kog i \u017eenskog radnog stanovni\u0161tva, namjerno stvaraju\u0107i i odr\u017eavaju\u0107i bazen nezaposlene radne snage s ciljem obaranja radni\u010dkih nadnica.<\/p>\n

Zbog toga svi kao jedan i mu\u0161karci i \u017eene, trebamo krenuti u obaranje i dokidanje kapitalisti\u010dkog dru\u0161tva kojemu ne trebaju pojedinci i njihova sloboda, njihove razli\u010ditosti, ve\u0107 kapital \u017eeli jednoobrazne radne automate, poistovje\u0107enu radnu snagu koja \u0107e sav \u017eivot podrediti radu isklju\u010divo za tu\u0111i interes i tu\u0111i profit. Trebamo krenuti u borbu za ostvarenje svoje ljudske prirode i slobode i u ostvarenje svih poruka upisanih u na\u0161e gene i dio su na\u0161e ljudske prirode ugro\u017eene od trenutno neoliberalnog kapitalisti\u010dkog dru\u0161tvenog ure\u0111enja. Ure\u0111enja koje je puklo 2008. godine pokazuju\u0107i svu nekompatibilnost sa potrebama suvremenog \u010dovjeka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dok je evolucija upisivala gajenje biljaka u gene \u017eena kao korisnu vje\u0161tinu za pre\u017eivljavanje, mu\u0161karcu lovcu podarila je snala\u017eenje u prostoru i vremenu (preciznost pra\u0107enja, ciljanja i poga\u0111anja), fizi\u010dku snagu potrebnu za zavr\u0161etak lova i nadvladavanje suparnika. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-69480","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/69480","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=69480"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/69480\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=69480"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=69480"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=69480"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}