{"id":68817,"date":"2011-12-01T08:40:31","date_gmt":"2011-12-01T07:40:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=68817"},"modified":"2011-12-01T08:40:52","modified_gmt":"2011-12-01T07:40:52","slug":"kako-misli-uticu-na-zdravlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/12\/01\/kako-misli-uticu-na-zdravlje\/","title":{"rendered":"Kako misli uti\u010du na zdravlje"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Stara poslovica “U zdravom tijelu zdrav duh” mo\u017eda \u0107e morati do\u017eivjeti neke izmjene. Sve ve\u0107u pa\u017enju dobiva ideja kako zdrav, uravnote\u017een i optimisti\u010dan duh rezultira zdravim i vitalnim tijelom. Nije rije\u010d o new-age filozofiji ve\u0107 o \u010dvrstim nau\u010dnim \u010dinjenicama. Na\u0161e misli uti\u010du na rad na\u0161ih organa i tjelesnih sistema.<\/p>\n

Poja\u010dano lu\u010denje \u017eelu\u010dane kiseline pri razmi\u0161ljanju o situacijama koje nas ljute svima je poznato. No, malo je ljudi upoznato s rezultatima velikog broja istra\u017eivanja koji pokazuju jasne poveznice izme\u0111u negativnih misli i raznih poreme\u0107aja u tijelu, kao i pozitivnih misli i urednog rada svih tjelesnih funkcija.<\/p>\n

Nove nau\u010dne spoznaje<\/strong><\/p>\n

Na Istoku, ova je ideja poznata od davnina i \u0161iroko je prihva\u0107ena, no na Zapadu je relativno nova i jo\u0161 je uvijek predmetom sukobljavanja u nau\u010dnim krugovima. Mnogi se nau\u010dnici starog kova te\u0161ko odri\u010du ideje da je \u010dovjek samo stroj, a njegove misli samo rezultat hemijskih i elektri\u010dnih reakcija nervnih stanica mozga uzrokovanih podra\u017eajima iz okoline.<\/p>\n

No uprkos tome, sa svrhom \u0161irenja spoznaja o povezanosti uma i tijela, u svijetu danas ni\u010du specijalizirani instituti, nau\u010dni centri, vr\u0161e se sve brojnije studije, priznati svjetski univerziteti izdvajaju sredstva za projekte ove namjene itd.<\/p>\n

I novija nau\u010dna disciplina nazvana psihoneuroimunologija, utemeljena je upravo u svrhu ovih istra\u017eivanja. Mnogobrojne provedene studije u sklopu ove discipline pokazuju kako pozitivne misli, vjerovanja, \u017eivotni stavovi i raspolo\u017eenja kao \u0161to su optimizam, zahvalnost, unutarnji mir, radost i sl. uzrokuju pozitivne fiziolo\u0161ke reakcije. S druge pak strane, pesimizam, zamjeranje, ljutnja, strah itd. dokazano negativno uti\u010du na ljudski organizam.<\/p>\n

Kako misli djeluju na tijelo?<\/strong><\/p>\n

Premda princip po kojem misao uti\u010de na fiziologiju jo\u0161 uvijek nije u potpunosti razja\u0161njen, poznato je kako pozitivno razmi\u0161ljanje djeluje na neurone u mozgu uzrokuju\u0107i hemijske promjene koje dovode do smanjenja razine hormona stresa, dok negativne misli imaju suprotan u\u010dinak. Smanjena koli\u010dina stresnih hormona u tijelu posljedi\u010dno dovodi do ja\u010danja imunolo\u0161kog sistema i pove\u0107ane sposobnosti borbe sa slobodnim radikalima koji mogu uzrokovati o\u0161te\u0107enja stanica i tkiva.<\/p>\n

Ove reakcije odnose se na misli (i emocije kao njihove posljedice) koje su kod ispitanika prisutne du\u017ee vrijeme. Smatra se kako negativna raspolo\u017eenja kra\u0107eg trajanja ne ugro\u017eavaju zdravlje, odnosno kako tijelo ima vlastiti sistem za\u0161tite koji se aktivira prilikom takvih stanja. Stoga potiskivanje negativnih misli i emocija nije od koristi za na\u0161 organizam, ve\u0107 ono naprotiv mo\u017ee doprinijeti nastanku poreme\u0107aja i bolesti u tijelu.<\/p>\n

\u010cisto\u0107a (uma) je pola zdravlja<\/strong><\/p>\n

Neke od koristi pozitivnog razmi\u0161ljanja, uz oja\u010dan imunitet, su i smanjeni rizik od sr\u010danih oboljenja te problema s probavnim, di\u0161nim, endokrinim i drugim tjelesnim sistemima. Osim djelovanja na na\u0161u fiziologiju, emocije uti\u010du i na na\u0161e intelektualne sposobnosti. Tako smo primjerice kreativniji, inteligentniji i usredoto\u010deniji ukoliko smo u stanju zadovoljstva, zahvalnosti, suosje\u0107anja i sl.<\/p>\n

U cilju razvoja pozitivnog razmi\u0161ljanja, potrebno je prije svega osvijestiti vlastite misli. Osvje\u0161tavanjem toka misli, mo\u017eemo svjesno prekinuti negativne obrasce razmi\u0161ljanja te ih zamijeniti pozitivnima. Ovo ne zna\u010di kako bismo trebali iz netom osvije\u0161tenog stanja samo-prijezira automatski prije\u0107i u stanje radosti, ve\u0107 se ova zamjena mo\u017ee odvijati korak po korak, nadogra\u0111uju\u0107i svaku misao sa sljede\u0107om koja na nas djeluje da se osje\u0107amo bolje.<\/p>\n

Istra\u017eivanja tako\u0111er potvr\u0111uju kako primjena neke od brojnih dostupnih tehnika opu\u0161tanja i okretanja sebi, kao \u0161to su jogijske tehnike meditacije i svjesnog disanja, pozitivno djeluje na raspolo\u017eenje i zaustavljanje nepo\u017eeljnog i potencijalno \u0161tetnog toka misli, a time i na na\u0161e zdravlje i dugovje\u010dnost.<\/p>\n

MOJEzdravlje<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pozitivne misli, vjerovanja, \u017eivotni stavovi i raspolo\u017eenja kao \u0161to su optimizam, zahvalnost, unutarnji mir i radost uzrokuju pozitivne fiziolo\u0161ke reakcije.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-68817","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/68817","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=68817"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/68817\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=68817"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=68817"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=68817"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}