{"id":68630,"date":"2011-11-29T11:16:39","date_gmt":"2011-11-29T10:16:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=68630"},"modified":"2011-11-29T11:16:39","modified_gmt":"2011-11-29T10:16:39","slug":"kriza-eura-je-pokazala-superiornost-ideje-eu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/11\/29\/kriza-eura-je-pokazala-superiornost-ideje-eu\/","title":{"rendered":"Kriza eura je pokazala superiornost ideje EU"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Vuk Peri\u0161i\u0107<\/p>\n

Kriza eurozone nedvojbeno veseli mnoge euroskeptike \u0161to je pristojan izraz za zadrte mra\u010dnjake, manijakalne domoljube, obo\u017eavatelje ratnih zlo\u010dinaca i tragikomi\u010dne vizionare koji su uvjereni da bi Hrvatska postala raj na zemlji kad bi se posvetila proizvodnji zdrave hrane.<\/p>\n

Kriza eura \u2013 a to je samo prividno paradoksalno \u2013 pokazala je svu superiornost europske ideje i svu \u0161tetnost samovolje dr\u017eava-\u010dlanica. Krizu su izazvale politi\u010dke elite nekih dr\u017eava-\u010dlanica kada su, u kriminalnoj neodgovornosti kakvu samo suverenost mo\u017ee nadahnuti i omogu\u0107iti, stvorile astronomske dugove i vrtoglave prora\u010dunske deficite \u0161to je, pak, pristojan izraz za financijsku agresiju, kako na vlastite gra\u0111ane tako i na vjerovnike. Takvo \u0161to bilo je mogu\u0107e zato \u0161to dr\u017eavne financijske pothvate ne nadzire i ne sputava demokratska javnost dr\u017eava-\u010dlanica, ali i zato \u0161to Unija ne raspola\u017ee ovlastima kojima bi obuzdala njihovu financijsku suverenost.<\/p>\n

Jednako tako nekada su europske dr\u017eave vrlo samostalno, vrlo suvereno \u2013 i vrlo nezainteresirano za ljudske \u017eivote \u2013 vodile ratove. Danas su samostalne u izazivanju financijskih i fiskalnih kriza jer ne postoji jaka Kontinentalna Vlast koja bi europske gra\u0111ane \u2013 u ovom kontekstu: njihovu egzistenciju \u2013 za\u0161titila od suverenosti njihovih voljenih domovina. Krizu je izazvao vi\u0161ak suverenosti, isuvi\u0161e slobodan prostor koji su politi\u010dke elite iskoristile radi stvaranja ne\u010dega \u0161to se, uostalom, i naziva suvereni dug. Dr\u017eavna suverenost obrnuto je proporcionalna demokraciji i gra\u0111anskim slobodama. Ona je samo pristojan izraz za slobodu politi\u010dke elite da zlostavlja gra\u0111ane i ispostavlja im ra\u010dun za svoje moralne i financijske proma\u0161aje u obliku nasilja ili siroma\u0161tva, ljep\u0161e re\u010deno: domoljublja ili poreza.<\/p>\n

Po\u0111imo od pretpostavke da \u0107e pregovori najmo\u0107nijih europskih dr\u017eavnika ostati bezuspje\u0161ni i da \u0107e do\u0107i do raspada ne samo eurozone, nego i Europske unije. Pretpostavimo da \u0107e se ta demonta\u017ea provesti bezbolno i da u tom procesu nitko ne\u0107e nastradati. Zanemarimo i nezamislive milijarde \u0161tete koje bi nastale zbog prekida poslovne suradnje i uspostave carinskih i monetarnih prepreka, pa i civilizacijsku tragediju koju bi izazvala kulturna provincijalizacija.<\/p>\n

Time ne bi prestale postojati izvjesne nu\u017enosti, neke prijeke potrebe i neke \u010dinjenice.<\/p>\n

Tr\u017ei\u0161ta europskih dr\u017eava komi\u010dno su mala, usitnjena i nekonkurentna, ne samo u odnosu na tr\u017ei\u0161te Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, nego i u odnosu na nove, dinami\u010dne i sve mo\u0107nije BRIK (Brazil, Rusija, Indija i Kina) ekonomije. Velike dr\u017eave poput Njema\u010dke, Francuske i Italije nekako bi se i sna\u0161le s osloncem na svoje materijalne i intelektualne resurse, ali Estonije, Slova\u010dke, Slovenije i ostale Hrvatske suo\u010dile bi se s bijegom kapitala, a njihova zdrava hrana i ostale rukotvorine s carinskim barijerama. Demokracija bi u tim dr\u017eavicama do\u017eivjela slom jer bi nestankom Unije nestao i \u010dimbenik koji njihove gra\u0111ane \u0161titi od suverene samovolje politi\u010dkih elita. Politi\u010dki vakuum ispunile bi nacionalisti\u010dke ambicije osokoljene novom samostalno\u0161\u0107u i Europa bi opet postala popri\u0161te teritorijalnih sporova, sukoba i ratova, kao da obnova carinarnica i mjenja\u010dnica ne bi bila ve\u0107 dovoljno zlo samo po sebi.<\/p>\n

Sve i kada raspad Unije ne bi stvorio bezbroj novih i nesagledivih problema, ne bi rije\u0161io nijedan postoje\u0107i problem jer ne bi dokinuo potrebu za financijskom disciplinom i slobodnom trgovinom, ve\u0107 bi ih samo u\u010dinio ovisnima o hirovima nacionalnih elita. Imperativi koji su nametnuli osnivanje Unije \u2013 a to su prevencija sukoba i nu\u017eda kulturne i ekonomske integracije \u2013 postali bi alarmantni.<\/p>\n

Povijesno iskustvo pokazalo je da sli\u010dne dezintegracije, osim bedastog veselja, mogu dovesti i do masovnih ubojstava i razaranja gradova, da ne dokidaju ekonomsku, prometnu, kulturnu i svaku drugu komplementarnost politi\u010dki osamostaljenih tvorevina i da su tvorevine nastale u takvim dezintegracijama odve\u0107 male da bi bez integriranosti u neki ve\u0107i sustav bile ekonomski i civilizacijski odr\u017eive, da ne spominjemo njihovu kroni\u010dnu nesposobnost i nevoljkost da gra\u0111anima zajam\u010de pravnu sigurnost i ostale pravne i demokratske vrednote.<\/p>\n

Nestankom Unije ne bi prestala potreba Europljana da \u017eive u slobodi i blagostanju, da trguju, putuju, sura\u0111uju i suzdr\u017eavaju se od mr\u017enje i sukoba i zato bi ve\u0107 sutradan nakon demonta\u017ee Unije zapo\u010deo proces njezine ponovne uspostave u ovom ili onom obliku. Ne samo zato \u0161to je integralizam moralno superioran partikularizmu nego zato \u0161to je racionalan, ako ni zbog \u010dega drugog a ono zato \u0161to suverena pseta dr\u017ei na lancu, dovoljno kratkom da ne ma\u0161taju o ratovima i zlostavljanju svojih gra\u0111ana, ali \u2013 o\u010dito \u2013 jo\u0161 uvijek preduga\u010dkom da bi ih sprije\u010dio u spekulacijama s prora\u010dunima i obveznicama.<\/p>\n

Pritisak na nacionalne elite<\/p>\n

Rasprave o ja\u010danju ovlasti Europske sredi\u0161nje banke ili o uvo\u0111enju euro-obveznica jalove su i proma\u0161uju b\u00eet. Europa, njezina civilizacija i njezini gra\u0111ani, nemaju budu\u0107nosti ako se Unija ne transformira u federaciju koja \u0107e, osim monetarnih i fiskalnih, imati i politi\u010dke ovlasti. Aktualna kriza name\u0107e upravo takav iskorak.<\/p>\n

Nacionalne politi\u010dke elite treba pritisnuti u sendvi\u010d izme\u0111u njihove demokratske javnosti, koja im ne smije dopustiti financijsku samovolju, i naddr\u017eavnog, europskog kontrolnog \u010dimbenika, koji bi jam\u010dio racionalno financijsko pona\u0161anje i koji bi sankcionirao svako suvereno divljanje. Nije na koncu rije\u010d samo o financijskoj, nego i o politi\u010dkoj disciplini. Kao \u0161to su politi\u010dke elite nekih dr\u017eava financijskim spekulacijama poku\u0161ale oplja\u010dkati \u010ditavu Europu, sutradan bi nekom sli\u010dnom, podjednako nedemokratskom samovoljom, mogle na izravniji na\u010din ugroziti ljudska prava svojih gra\u0111ana ili zapo\u010deti rat. Svi nedostaci Unije ionako su odraz nedostataka dr\u017eava-\u010dlanica koje treba rje\u0161avati s Unijom ili bez nje, a koje je lak\u0161e rje\u0161avati u Uniji, dakako, ponajmanje zbog same Unije ili njezinih \u010dlanica, nego zbog sudbine sedam stotina milijuna Europljana. Rije\u010d je i o \u010detiri i pol milijuna gra\u0111ana Hrvatske koji bi bez Europske unije danas bili prepu\u0161teni na milost i nemilost ni\u010dim sputanoj oligarhiji gangstera, opsjenara i ratnih zlo\u010dinaca.<\/p>\n

Netko \u0107e re\u0107i da bi europska federacija ugrozila takozvane nacionalne identitete. Doista, ta federacija ne bi bila ni pjeva\u010dko dru\u0161tvo, ni p\u010delarska zadruga, ali to ne zna\u010di da bi federalna vlast gubila vrijeme i energiju na dokazivanje kako je Franz Kafka bolji pisac od Augusta \u0160enoe ili kako je Bachova fuga ugodnija za slu\u0161anje od slavonskog be\u0107arca. Te\u0161ko je zamisliti da bi u federalnim \u010dlanicama bilo spre\u010davano ili zabranjivano osnivanje folklornih dru\u0161tava i zavi\u010dajnih klubova. Jama\u010dno bi svaki gra\u0111anin federacije koji je uvjeren da je Aralica bolji od Stendhala ili Generali\u0107 od Rembrandta, u\u017eivao punu pravnu i moralnu za\u0161titu, ako ne i dobrohotne simpatije \u010ditave europske javnosti. Takozvani nacionalni identiteti ionako postoje samo u autisti\u010dnim mikrokozmosima gdje s Maticom zuje poput p\u010dela u ko\u0161nici. To je paralelna, fiktivna stvarnost koja uspijeva opstati upravo zato \u0161to je bezna\u010dajna.<\/p>\n

Mnogi \u0107e re\u0107i da je projekt europske federacije neprovediv jer ne postoji osje\u0107aj pripadnosti europskom identitetu. Za lojalnost nekoj racionalnoj i demokratskoj politi\u010dkoj tvorevini nije potreban kolektivni, ponajmanje nacionalni identitet jer lojalnost nije nikakva ekstaza nego pasivno po\u0161tivanje zakona, ili \u2013 ako je potrebno \u2013 smirena rasprava o lo\u0161im zakonima. Za po\u0161tivanje crvenog svjetla na semaforu \u2013 a to je klasi\u010dan primjer gra\u0111anske lojalnosti \u2013 valjda je dovoljna samo prisebnost. No ako se Europljanima kida domoljubno srce u grudima \u0161to je taj semafor europski, a nije, recimo, \u010de\u0161ki ili gr\u010dki, ako je, dakle, racionalna organizacija dru\u0161tva nemogu\u0107a bez fikcije o kolektivnom identitetu, bez te tlapnje koja pro\u017edire komoditet, savjest, interese i prisebnost \u010dovjeka i gra\u0111anina, ovom kontinentu ne ostaje drugo nego da i\u0161\u010dekuje sljede\u0107i rat.<\/p>\n

tportala<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dr\u017eavna suverenost je samo pristojan izraz za slobodu politi\u010dke elite da zlostavlja gra\u0111ane i ispostavlja im ra\u010dun za svoje moralne i financijske proma\u0161aje u obliku nasilja ili siroma\u0161tva, ljep\u0161e re\u010deno: domoljublja ili poreza<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-68630","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/68630","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=68630"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/68630\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=68630"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=68630"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=68630"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}