{"id":68334,"date":"2011-11-26T19:34:22","date_gmt":"2011-11-26T17:34:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=68334"},"modified":"2011-11-26T19:34:22","modified_gmt":"2011-11-26T17:34:22","slug":"zasto-lisce-mijenja-boju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/11\/26\/zasto-lisce-mijenja-boju\/","title":{"rendered":"Za\u0161to li\u0161\u0107e mijenja boju?"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/11\/lisce.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-68335 alignleft\" title=\"lisce\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/11\/lisce.jpg\" alt=\"\" width=\"200\" height=\"133\" \/><\/a>U svim zemljama na severnoj polulopti vlada kasna jesen, pa je u mnogim umerenim podru\u010djima li\u0161\u0107e na drve\u0107u dobilo \u017eutu, narand\u017eastu i crvenu boju.<\/p>\n<p>Ali, za\u0161to li\u0161\u0107e menja boju ujesen, pre nego \u0161to opadne?<\/p>\n<p>Obi\u010dni ljudi ne znaju da daju nau\u010dno obja\u0161njenje i uglavnom imaju poeti\u010dne odgovore.<\/p>\n<p>\u201ePrema legendi, tri lovca i njihov pas gonili su velikog medveda sve do neba, gde su ga ubili. Njegova krv kaplje na li\u0161\u0107e i boji ga u crveno&#8221;, izjavila je jedna stanovnica Kolorada.<\/p>\n<p>\u201e\u010cula sam da je razlog taj \u0161to Bog voli da vidi razne boje po svetu da bi znao gde je koje godi\u0161nje doba&#8221;, navela je druga.<\/p>\n<p>\u201eMoja mama je govorila da no\u0107u dolaze vile i boje li\u0161\u0107e&#8221;, rekao je Dejv Saterlend, prirodnjak iz Planinskih parkova Boulder.<\/p>\n<p>On je istakao da li\u0161\u0107e po\u010dinje da menja boju ve\u0107 u leto. Uz pomo\u0107 sunca i pigmenta zvanog hlorofil, biljke pretvaraju ugljendioksid u svoju osnovnu hranu &#8211; \u0161e\u0107er. Ali hlorofil krije i tajnu promene boje.<\/p>\n<p>\u201e\u017duti pigment je sve vreme prisutan ispod zelene maske i samo \u010deka da hlorofil po\u010dne da se razla\u017ee da bi pokazao istinsku boju li\u0161\u0107a &#8211; \u017eutu&#8221;, rekao je Saterlend za radio &#8220;Glas Amerike&#8221;.<\/p>\n<p>Kada zeleni pigment izbledi, \u017euti pigment poma\u017ee li\u0161\u0107u da iskoristi poslednju energiju sun\u010devih zraka. Crvena boja li\u0161\u0107a dolazi od pigmenta zvanog antocijanin.<\/p>\n<p>&#8220;Svi znaju za antocijanin. Od njega su jagode crvene, a kupine crne&#8221;, objasnio je Saterlend.<\/p>\n<p>Ali li\u0161\u0107e ne proizvodi antocijanin leti, ve\u0107 samo ujesen. Zbog toga su nau\u010dnici dugo mislili da njegovu sintezu podsti\u010de \u0161e\u0107er u umiru\u0107em li\u0161\u0107u.<\/p>\n<p>Prema drugoj teoriji, biljke mo\u017eda proizvode antocijanin kao neku vrstu losiona za sun\u010danje. Tamnija boja poma\u017ee li\u0161\u0107u da po\u0161alje poslednje koli\u010dine hranljivih materija dobijenih uz pomo\u0107 sunca ka granama i korenju.<\/p>\n<p>Jedan od onih koji zastupaju tu teoriju je Bil Hok, sa Univerziteta dr\u017eave Montane.<\/p>\n<p>&#8220;To li\u0161\u0107e \u0107e brzo da opadne. Zato drvo nastoji da \u0161to du\u017ee za\u0161titi svoj fotosistem i prikupi \u0161to vi\u0161e hranljivih materija&#8221;, rekao je Hok.<\/p>\n<p>On dodaje da su \u017euti pigmenti antioksidanti koji \u0161tite li\u0161\u0107e, ne samo ujesen nego tokom \u010ditavog njegovog \u017eivota.<\/p>\n<p>Tanjug<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U svim zemljama na severnoj polulopti vlada kasna jesen, pa je u mnogim umerenim podru\u010djima li\u0161\u0107e na drve\u0107u dobilo \u017eutu, narand\u017eastu i crvenu boju. Ali, za\u0161to li\u0161\u0107e menja boju ujesen, pre nego \u0161to opadne? Obi\u010dni ljudi ne znaju da daju nau\u010dno obja\u0161njenje i uglavnom imaju poeti\u010dne odgovore. \u201ePrema legendi, tri lovca i njihov pas gonili [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-68334","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/68334","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=68334"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/68334\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=68334"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=68334"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=68334"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}