{"id":68301,"date":"2011-11-26T13:43:50","date_gmt":"2011-11-26T11:43:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=68301"},"modified":"2011-11-26T13:43:50","modified_gmt":"2011-11-26T11:43:50","slug":"sekspir-obavezno-stivo-za-ljekare","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/11\/26\/sekspir-obavezno-stivo-za-ljekare\/","title":{"rendered":"\u0160ekspir obavezno \u0161tivo za ljekare?"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/11\/sekspir.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-68302\" title=\"sekspir\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/11\/sekspir.jpg\" alt=\"\" width=\"250\" height=\"150\" \/><\/a>Ljekari bi trebalo da \u010ditaju \u0160ekspira budu\u0107i da je pisac bio izuzetno talentovan da primijeti psihosomatske poreme\u0107aje, pokazala je neobi\u010dna studija jednog britanskog ljekara.<\/p>\n<p>Ljekar sa bristolskog univerziteta Kenet Hiton pa\u017eljivo je i\u0161\u010ditao \u0160ekspirove komade, kao i djela njegovih savremenika i otkrio da se \u0160ekspir izdvajao svojom sposobno\u0161\u0107u da pove\u017ee fizi\u010dke simptome sa mentalnim poreme\u0107ajima.<\/p>\n<p>Vrtoglavicu, o\u0161amu\u0107enost i omamljenost ima pet glavnih likova suo\u010denih sa emotivnim stresom u djelima &#8220;Ukro\u0107ena goropad&#8221;, &#8220;Romeo i Julija&#8221;, &#8220;Henri \u0161esti&#8221;, &#8220;Troil i Kresida&#8221; i &#8220;Cimbelin&#8221;.<\/p>\n<p>Jedanaest instanci nedostatka vazduha i problema sa disanjem povezano je sa ekstremnim emocijama u &#8220;Otmici Lukrecije&#8221;, &#8220;Veneri i Adonisu&#8221;, &#8220;Troilu i Kresidi&#8221; i &#8220;Dva plemi\u0107a iz Verone&#8221;.<\/p>\n<p>Tuga i nesre\u0107a prikazani su kroz simptome umora u &#8220;Hamletu&#8221;, &#8220;Mleta\u010dkom trgovcu&#8221;, &#8220;Kako vam drago&#8221;, &#8220;Ri\u010dardu drugom&#8221; i &#8220;Henriju \u010detvrtom&#8221;.<\/p>\n<p>Problemi sa sluhom u vrijeme mentalne krize pojavljuju se u komadima &#8220;Kralj Lir&#8221;, &#8220;Kralj D\u017eon&#8221; i &#8220;Ri\u010dard drugi&#8221;, dok se hladno\u0107a i nesvjestica koje se povezuju sa dubokim \u0161okom javljaju u &#8220;Romeu i Juliji&#8221;, &#8220;Juliju Cezaru&#8221;, &#8220;Ri\u010dardu tre\u0107em&#8221;.<\/p>\n<p>&#8220;\u0160ekspirovo shvatanje da otupljenost ili osjetljivost \u010dula mogu imati psiholo\u0161ki uzrok nisu dijelili njegovi savremenici jer niko od njih nije uklju\u010dio te fenomene u djelima koja su prou\u010dena&#8221;, naveo je Hiton u studiji.<\/p>\n<p>\u0160ekspir bi mogao da pomogne dana\u0161njim ljekarima koji imaju pacijente \u010dije fizi\u010dko stanje maskira emotivne probleme, dodao je on.<\/p>\n<p>&#8220;Mnogi ljekari nerado pripisuju fizi\u010dke simptome emotivnom stresu \u0161to rezultira odlaganjem dijagnoza i neodgovaraju\u0107im lije\u010denjem&#8221;, istakao je Hiton.<\/p>\n<p>&#8220;Postali bi bolji ljekari ako bi prou\u010davali \u0160ekspira. To je va\u017eno jer su takozvani funkcionalni simptomi glavni razlog odlaska kod ljekara op\u0161te prakse i potonjeg slanja pacijenta kod specijaliste&#8221;, zaklju\u010dio je Hiton.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ljekari bi trebalo da \u010ditaju \u0160ekspira budu\u0107i da je pisac bio izuzetno talentovan da primijeti psihosomatske poreme\u0107aje, pokazala je neobi\u010dna studija jednog britanskog ljekara. Ljekar sa bristolskog univerziteta Kenet Hiton pa\u017eljivo je i\u0161\u010ditao \u0160ekspirove komade, kao i djela njegovih savremenika i otkrio da se \u0160ekspir izdvajao svojom sposobno\u0161\u0107u da pove\u017ee fizi\u010dke simptome sa mentalnim poreme\u0107ajima. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-68301","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/68301","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=68301"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/68301\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=68301"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=68301"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=68301"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}