{"id":68163,"date":"2011-11-25T13:35:02","date_gmt":"2011-11-25T11:35:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=68163"},"modified":"2011-11-25T13:35:02","modified_gmt":"2011-11-25T11:35:02","slug":"zasto-probleme-lakse-rjesavamo-nakon-prospavane-noci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/11\/25\/zasto-probleme-lakse-rjesavamo-nakon-prospavane-noci\/","title":{"rendered":"Za\u0161to probleme lak\u0161e rje\u0161avamo nakon prospavane no\u0107i?"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/11\/spavanje.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-68164\" title=\"spavanje\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/11\/spavanje.jpg\" alt=\"\" width=\"200\" height=\"150\" \/><\/a>Mnogi ljudi kada se nalaze pod emocionalnim stresom ili kakvom te\u0161kom odlukom \u010desto odlu\u010de jednostavno prespavati no\u0107 te ujutro rije\u0161iti probleme, a nau\u010dnici su novim istra\u017eivanjem i potvrdili kako je upravo san klju\u010dan faktor za rje\u0161avanje unutarnjeg nemira.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici sa Univerziteta Berkley u Kaliforniji otkrili su kako ljudski mozak za vrijeme sna, odnosno REM faze procesuira emocionalna iskustva te potiskuje te\u0161ka i neugodna sje\u0107anja.<\/p>\n<p>Autor studije Els van der Helm ka\u017ee: &#8216;Tokom REM faze sna, uspomene se ponovno aktiviraju, povezuju se i integriraju, no u stanju u kojemu je stres potisnut.&#8217;<\/p>\n<p>U istra\u017eivanju je sudjelovalo 35 odraslih ljudi podijeljenih u dvije skupine te je svako od njih pogledao dva puta, u razmaku od 12 sati 150 razli\u010ditih emocionalno uznemiruju\u0107ih fotografija dok je uz pomo\u0107 MRI skenera mjerena njihova mo\u017edana aktivnost. Prva skupina fotografije je pregledala ujutro i nave\u010der, dok je druga skupina fotografije pregledala nave\u010der i ujutro, nakon prospavane no\u0107i.<\/p>\n<p>Skupina ispitanika koja je prespavala no\u0107 izme\u0111u prvog i drugog pregledavanja fotografija imala je znatno smanjene emocionalne reakcije na fotografije. Koautor studije, profesor Matthew Walker ka\u017ee: &#8216;Sanjanje za vrijeme spavanja, na temelju svog jedinstvenog neurohemijskog sastava, pru\u017ea nam jedan oblik terapije tokom no\u0107i. Snovi su poput nje\u017enog balzama koji ubla\u017euju o\u0161tra emocionalna iskustva.&#8217;<\/p>\n<p>I dok provodimo gotovo jedu tre\u0107inu \u017eivota spavaju\u0107i, nau\u010dni dokazi o funkciji spavanja ne postoje, pi\u0161e MyHealthNewsDaily. Rezultati ovoga istra\u017eivanja, objavljeni u magazinu Current Biology, nude neke od prvih uvida u emocionalnu funkciju REM faze, koja obi\u010dno zauzima do 20 posto vremena provednog spavaju\u0107i.<\/p>\n<p>Profesor Walker ka\u017ee kako je sanjanje klju\u010dno za ubla\u017eavanje lo\u0161ih emocionlanih iskustava te da se nakon prospavane no\u0107i osje\u0107amo bolje i smatramo kako se mo\u017eemo nositi s problemima.<\/p>\n<p>Moje zdravlje<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mnogi ljudi kada se nalaze pod emocionalnim stresom ili kakvom te\u0161kom odlukom \u010desto odlu\u010de jednostavno prespavati no\u0107 te ujutro rije\u0161iti probleme, a nau\u010dnici su novim istra\u017eivanjem i potvrdili kako je upravo san klju\u010dan faktor za rje\u0161avanje unutarnjeg nemira. Nau\u010dnici sa Univerziteta Berkley u Kaliforniji otkrili su kako ljudski mozak za vrijeme sna, odnosno REM faze [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-68163","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/68163","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=68163"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/68163\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=68163"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=68163"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=68163"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}