{"id":68046,"date":"2011-11-24T09:23:49","date_gmt":"2011-11-24T07:23:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=68046"},"modified":"2011-11-24T09:23:49","modified_gmt":"2011-11-24T07:23:49","slug":"protiv-sebicnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/11\/24\/protiv-sebicnosti\/","title":{"rendered":"Protiv sebi\u010dnosti"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: doza<\/p>\n

Budu\u0107i da portal dopu\u0161ta, i da je meni stalo do toga da ponudim na kritiku pollitika\u0161ima, donosim jedan malo stariji svoj tekst. Neke su ideje obja\u0161njene vrlo pojednostavljeno i premda se to mo\u017ee gledati kao nedostatak, cilj je bio \u010ditkost. Tekst nije znanstven, pa nije ni zazirao od pristupa\u010dnosti.<\/p>\n

Uz svu prividnu raznolikost shva\u0107anja koncepta slobode, ljudi su jo\u0161 uvijek svrstani u dva vrlo uska okvira razmi\u0161ljanja. \u010citavo dvadeseto stolje\u0107e, koje je izme\u0111u ostaloga obilje\u017eeno usponom ameri\u010dkog ekonomskog carstva, moglo bi se okarakterizirati kao strah od jednog koncepta slobode i borba za prevlast drugoga. Rije\u010d je zapravo o podjeli koju je ponudio engleski profesor filozofije, ruskoga porijekla, Isaiah Berlin.<\/p>\n

Jedna od osnovnih podjela slobode je na negativnu slobodu i pozitivnu slobodu. Ovi nazivi ne sadr\u017ee kvalitativne prosudbe, oni ne zna\u010de lo\u0161e i dobro. Naprotiv, negativna sloboda je apsolutni ameri\u010dki ideal od razdoblja prije Drugog svjetskog rata do danas i to \u0161to se naziva negativna nije kritika tog koncepta. Negativna sloboda se tako zove radi na\u010dina razmi\u0161ljanja o slobodi koji ka\u017ee da je najva\u017enije da je pojedinac slobodan da radi \u0161to ho\u0107e (uz onaj neizostavni i vjerni dodatak: dok to ne interferira sa slobodom drugog \u010dovjeka).<\/p>\n

Ovdje se koli\u010dina i kvaliteta slobode mjeri onim \u0161to se skra\u0107eno opisuje kao \u201esloboda od…\u201c. Dakle ako nemate obaveza prema bli\u017enjima, dr\u017eavi, zajednici, \u0161kolstvu, porezima, ideji dobroga, itd. vi ste slobodni. Slobodni od zakona, slobodni od sudjelovanja, od pomaganja itd. Ovdje zavr\u0161ava svako daljnje definiranje ove slobode. Nitko se ne smije baviti time \u0161to vi s va\u0161om osvojenom slobodom \u010dinite. Vi jedino treba da stremite ka \u0161to ve\u0107oj slobodi da udovoljavate samo sebi i svojim \u017eeljama. Naro\u010dito je va\u017eno da se svaki oblik horizontalne solidarnosti (\u0161to bi zna\u010dilo udru\u017eivanje i pomaganje onima koji nisu ni u boljoj ni u lo\u0161ijoj situaciji nego vi sami \u2013 otuda \u201ehorizontala\u201c jer ona ozna\u010duje da ste na nekoj zami\u0161ljenoj hijerarhijskoj skali na istom nivou kao i onaj kome poma\u017eete), dakle, da se svaki takav vid udru\u017eivanja proka\u017ee kao vrlo opasan, nepo\u017eeljan, \u201ekomunisti\u010dki\u201c, \u201esocijalisti\u010dki\u201c itd.<\/p>\n

Ovo je razlog za\u0161to sve navedene etikete prate Baracka Obamu, premda je on zapravo status quo igra\u010d, nikakav socijalist ili spasitelj.<\/p>\n

Isaiah Berlin je kao dijete pro\u017eivio turbulencije Oktobarske revolucije dok je sa svojim roditeljima bio u Petrogradu. Ono kako je on shvatio organiziranje mase u tim prosvjedima izuzetno je negativno. Vidio je u tome veliku razornu mo\u0107 koja je dolazila iz slobode od poretka i organiziranju oko postizanja zajedni\u010dkih ciljeva. Upravo je ovaj oblik solidarnosti i okupljanja oko zajedni\u010dke ideje bolje budu\u0107nosti trebalo uni\u0161titi prema mi\u0161ljenju prof. Berlina. Ta je vrsta slobode bila prijete\u0107a i divlja. Nepredvidiva. Bila je to \u201esloboda za…\u201c \u2013 \u201eoslobodili smo se poretka da mo\u017eemo stvoriti bolji svijet za sebe\u201c. No, da bi se masama prodala ideja demokracije kao oblika slobode, a ne kontrole, bilo je potrebno svim intelektualnim kapacitetima i snagama poduprijeti upravo onaj oblik \u201eslobode od…\u201c<\/p>\n

Sloboda da se ljudi organiziraju i poku\u0161aju izboriti za bolju i sretniju budu\u0107nost skra\u0107eno se opisuje kao \u201esloboda za…\u201c, ili pozitivna sloboda. Ona nije samo sloboda da radite \u0161to ho\u0107ete i da imate \u0161to manje obaveza prema drugima, to je sloboda koja je samo sredstvo, odnosno odre\u0111ena koli\u010dina slobodnog vremena i na\u010dina razmi\u0161ljanja koje koristite da poku\u0161ate pobolj\u0161ati polo\u017eaj \u0161ire zajednice. Dakle sloboda posredstvom koje posti\u017eete neki drugi cilj osim same slobode. Ovaj oblik slobode nije bio prihvatljiv za prof. Berlina radi nepovjerenja u ljudska bi\u0107a i njihovu mogu\u0107nost da sami odaberu \u0161to je za njih najbolje. Ljude je trebalo voditi i u isto vrijeme pacificirati.<\/p>\n

Da bi koncept negativne slobode funkcionirao i da bi se ljude navelo da di\u017eu ruke jedni na druge i na one koji ih \u017eele okupiti oko zajedni\u010dkog cilja, bilo je potrebno fokus ljudi usmjeriti na druge stvari. Bilo je potrebno stvoriti samoperpetuiraju\u0107u \u201ema\u0161inu\u201c koja \u0107e vje\u010dno proizvoditi ono \u201e\u0161to va\u0161e srce \u017eeli\u201c, a va\u0161a negativna sloboda koja u vrh vrijednosti stavlja vje\u010dno uga\u0111anje samom sebi, osigurat \u0107e da sav vi\u0161ak zara\u0111enog kapitala, ili sav vi\u0161ak slobodnog vremena provedete upravo u nekom obliku masturbacije i konzumiranja onoga \u0161to va\u0161e srce \u017eeli. I ova ideja zapravo stoji u dubini svih suvremenih pojava kao \u0161to su \u0161opingholi\u010dari, eksplozija pornografije, voajerstvo, feti\u0161 robe i proizvoda, stalna potra\u017enja novoga i novoga \u010dak i po cijenu ozbiljnog zaga\u0111enja \u017eivotnog prostora koje nastaje uslijed proizvodnje novoga i novoga, vje\u010dno skra\u0107ivanje roka trajanja proizvedenoga itd.<\/p>\n

Da bi vje\u010dna proizvodnja mogla sebe opravdati i da bi, u isto vrijeme, demokratski poreci zadr\u017eali kontrolu nad masama, ljudski je intelekt trebalo potkopati i onemo\u0107ati. U protivnom dogodilo bi se da u jednom trenutku ljudi posjeduju dovoljno, da imaju sve \u0161to se proizvodi i sve \u0161to \u017eele i da je time poredak izgubio kontrolu nad njihovim slobodnim vremenom i nad njihovom uro\u0111enom potrebom da si pobolj\u0161aju \u017eivotne uvjete i izbore za bolju budu\u0107nost. (To je ono kada jednom kupite auto pa ste s time zavr\u0161ili i idete se baviti va\u017enim pitanjima: kulturom, pravima, idejama, ljubavlju itd.)<\/p>\n

Po\u010detak 20. st. u Americi obilje\u017een je, izme\u0111u ostaloga, i strahom od kraja proizvodnje. Proizvodite li prekvalitetan proizvod, logi\u010dno je da \u0107e u jednom trenutku svi ljudi zadovoljiti potrebu za va\u0161im proizvodom. Smatralo se da je odgovor ameri\u010dkom strahu od pretjerane proizvodnje i zadovoljenja svih potreba potro\u0161a\u010da u tome da Amerika postane dru\u0161tvo \u017eelje umjesto dru\u0161tvo potrebe. Tu je misao skovao jedan od vode\u0107ih Wall Street bankara Paul Mazer (radio je za Lehman Bros. ‘30tih prema podatku iz dokumentarnog filma Adama Curtisa) koji je tvrdio da ljude treba istrenirati da \u017eele nove stvari \u010dak i prije nego potro\u0161e stare. Smatrao je da bi \u010dovjekova \u017eelja morala zasjeniti \u010dovjekov intelekt da bi se spasila kapitalisti\u010dka proizvodnja.<\/p>\n

Dana\u0161nji je pojam demokracije utemeljen na \u201eslobodi od…\u201c, taj koncept promi\u010de i cijeni samo vlastite interese, sebi\u010dnost, udovoljavanje svojim strastima, ne razmi\u0161ljanje, prepu\u0161tanje oblicima masturbacije (ne doslovno, odnosi se npr. na \u0161oping za stvarima koje ne trebamo, ali ih \u017eelimo jer takve jo\u0161 nemamo, odnosi se na tr\u010danje za luksuzom, perverzijama u gastronomiji itd.), potpunu zaokupljenost \u017eeljama, pa \u010dak i ono poslovi\u010dno \u201erazmi\u0161ljanje srcem\u201c koje \u017eeli, \u017eeli i \u017eeli. Premda bi ovo romanticima moglo zasmetati, emocije zaista nose i svoje \u010dudovi\u0161no nezasitno i pro\u017ediru\u0107e zajedno sa svim onim \u0161to je pozitivno i humano.<\/p>\n

Ne\u0161to druga\u010diji kraj dnevnika:<\/p>\n

Zadovoljstvo tra\u017eite u otporu. U\u017eivajte u ovladavanju svojim \u017eeljama, to je osobina odraslih, zrelih ljudi. Recite ‘ne’ \u0161to ve\u0107em broju svojih \u017eelja. Ne pristajte na cinizam dana\u0161njice koji ka\u017ee da je mudro ukrasti, prevariti, obogatiti se na tu\u0111oj nevolji. Ne pristajte na cinizam koji ka\u017ee da je u redu okoristiti se budalom, svakoga se mo\u017ee u\u010diniti budalom. Poma\u017eite isklju\u010divo ljudima koji su u istom polo\u017eaju kao i vi. Poma\u017eite u \u0161irinu, lateralno, horizontalno. Nemojte ni nadre\u0111enima, niti se postavljati u nadre\u0111enu poziciju tako \u0161to \u0107ete pomagati podre\u0111enima. Samilost vrije\u0111a. Ne ostajte du\u017ee na poslu radi \u0161efa. Ne suosje\u0107ajte s bogatima i slavnima. Suosje\u0107ajte sa sebi ravnima, s anonimcima. Ne odustajte od sna o boljem sutra. Svi redom lo\u0161i vlastodr\u0161ci najvi\u0161e profitiraju va\u0161im odustajanjem od boljeg sutra. Idite u prosvjed kojim ne\u0107ete izboriti ni\u0161ta za sebe, od kojeg nemate koristi i kojim mo\u017eete izboriti samo ne\u0161to za druge. Zabrinite se svaki puta kada va\u0161a mi\u0161ljenja idu u korist vlastima. \u010cak i kada vam se \u010dini da imate iste ciljeve, vi nikada nemate iste ciljeve. Sumnjajte i u one stavove koji posredno odgovaraju poretku. Rad jest vrijednost, ali \u010dovjek koji radi 14 sati dnevno, radi umjesto nekog drugog tko je ostao bez posla, jer jedan \u010dovjek manje ko\u0161ta. I lijenost mo\u017ee biti otpor. Nikada, nikada nemojte pristati na ideju da mo\u017ee biti previ\u0161e promi\u0161ljanja. Promi\u0161ljajte sve, analizirajte sve. Pristanite na udru\u017eivanje, uvijek vi\u0161e mo\u017eete posti\u0107i u grupi. Stanite i uz \u010dovjeka koji je i druga\u010diji od vas i ne misli isto kao i vi, ali koji s vama dijeli neki zajedni\u010dki cilj. Nije va\u017eno \u0161to deset lijenih studenata zlorabi besplatno \u0161kolstvo. Vi\u0161e je dobroga u besplatnom \u0161kolstvu kao takvom, nego \u0161to lo\u0161ega proizvede deset besposli\u010dara. Ne dajte se zatvoriti u stan pred TV. Budite \u0161to vi\u0161e vani. Idite s laptopom i \u010detajte iz omiljenog kafi\u0107a. Dru\u017eite se \u0161to vi\u0161e. Ne glumite apoliti\u010dnost i nezainteresiranost \u2013 neinformiran \u010dovjek je izmanipuliran \u010dovjek. Uvijek zahtijevajte jeftinu kvalitetu i dugotrajnost. To je ekolo\u0161ki i to spa\u0161ava ideju \u010dovjeka kao proizvo\u0111a\u010da vrijednosti umjesto proizvo\u0111a\u010da sutra\u0161njeg sme\u0107a. Kupujte polovno kada god mo\u017eete.<\/p>\n

Koli\u010dina va\u0161e sre\u0107e, i \u0161to je najva\u017enije va\u0161e dugotrajnije sre\u0107e \u0107e se pove\u0107ati. Ali zapamtite i tuga je va\u017ena i potrebna. Ako nikada niste tu\u017eni u ovakva lo\u0161a vremena, ne\u0161to nije u redu s vama.<\/p>\n

Pollitika<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ne pristajte na cinizam dana\u0161njice koji ka\u017ee da je mudro ukrasti, prevariti, obogatiti se na tu\u0111oj nevolji. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-68046","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/68046","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=68046"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/68046\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=68046"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=68046"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=68046"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}