{"id":66508,"date":"2011-11-11T13:59:21","date_gmt":"2011-11-11T11:59:21","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=66508"},"modified":"2011-11-11T13:59:21","modified_gmt":"2011-11-11T11:59:21","slug":"znate-li-kako-piti-vodu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/11\/11\/znate-li-kako-piti-vodu\/","title":{"rendered":"Znate li kako piti vodu?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Svi znamo da ukupnu povr\u0161inu na\u0161eg plavog planeta prekriva oko 70 posto vode. Voda je jedan od najva\u017enijih elemenata na Zemlji. Nalazi se u svim stanicama svih \u017eivih bi\u0107a. Tokom povijesti \u010dovjek se divio vodi pripisuju\u0107i joj bo\u017eanska obilje\u017eja, prinosio joj \u017ertve, darivao i \u0161tovao izvore vode. Ona je bila simbol plodnosti i vje\u010dnog \u017eivota, uni\u0161tenja i ponovnog ra\u0111anja<\/p>\n

Pijete li dovoljno teku\u0107ine?<\/strong><\/p>\n

Tijelo odraslog \u010dovjeka sastoji se od 72 posto vode. Voda se u tijelu nalazi u svim stanicama i u me\u0111ustani\u010dnoj teku\u0107ini. Krv se sastoji prete\u017eno od vode, a mi\u0161i\u0107i, plu\u0107a i mozak sadr\u017ee je u velikom udjelu. Tijelu je potrebna kako bi moglo regulirati temperaturu i omogu\u0107iti opskrbu svih organa nutrijentima. Voda tako\u0111er uklanja otpadne tvari te \u0161titi zglobove i organe.<\/p>\n

Kako je mozak okru\u017een teku\u0107inom, zbog otpadnih tvari, toksina i stresa uni\u0161tavaju se neuroni u mozgu a posljedica tomu je depresija, pa \u010dak i senilnost, problemi u komunikaciji i ostalo. Doktori i nau\u010dnici znaju da je glavni uzrok starenja akumulacija otpadnih tvari u tijelu. Ljudi koji piju manje vode ranije ostare te znaju bolovati od artritisa ili sli\u010dne bolesti. Ako se pije dovoljno vode, talo\u017eenje otpadnih tvari u tijelu bit \u0107e znatno manje, stanice \u0107e biti \u010distije, usporit \u0107e se starenje i tijelo \u0107e dugo ostati mlado.<\/p>\n

\u010covjek bez vode u pravilu mo\u017ee pre\u017eivjeti tek nekoliko dana, a potreban unos teku\u0107ine razlikuje se ovisno o fizi\u010dkoj aktivnosti, zdravstvenom stanju, tjelesnoj masi, klimatskim uvjetima, itd. Premda se oko unosa potrebnih koli\u010dina teku\u0107ine vode brojne rasprave stru\u010dnjaka, danas se op\u0107enito smatra kako je odrasloj osobi koja \u017eivi u umjerenoj klimi potrebno oko 2 do 2,5 l teku\u0107ine dnevno. \u010cak i blaga dehidracija mo\u017ee uzrokovati glavobolju, umor, letargiju i gubitak koncentracije. Nedostatan unos teku\u0107ine mo\u017ee biti uzorkom hroni\u010dne boli u mi\u0161i\u0107ima ili le\u0111ima, zatvora, lo\u0161eg zadaha itd.<\/p>\n

Barem 20 posto potrebe za vodom mo\u017ee se zadovoljiti putem hrane, dok je ostatak potrebno podmiriti unosom teku\u0107ine. Diuretici, kao \u0161to su kofein i alkohol uzrokuju ve\u0107u potrebu za vodom jer poti\u010du ve\u0107e izlu\u010divanje vode iz organizma, a mogu imati \u010dak i suprotne efekte na na\u0161e tijelo izvla\u010de\u0107i vodu i kisik iz stanica.<\/p>\n

Kvaliteta vode koju pijemo<\/strong><\/p>\n

U vodi se otapa vi\u0161e tvari nego u ijednom drugom otapalu zbog \u010dega voda na sebe ve\u017ee brojne organske i anorganske tvari s kojima stupa u dodir. Velika je razlika izme\u0111u \u010diste prirodne izvorske vode, tzv. \u017eive vode i one iz slavine tzv. mrtve vode. Premda zadovoljava dana\u0161nje standarde zdravstvene ispravnosti, voda iz vodovoda optere\u0107ena je hlorom koji uni\u0161tava patogene bakterije u na\u0161em tijelu, i drugim tvarima, a na svom je putu do na\u0161ih domova izgubila i onu va\u017enu \u017eivotnu energiju koju voda ima na prirodnom izvoru i koja ju \u010dini blagotvornom. Tako\u0111er, mrtva voda ne sadr\u017ei razli\u010dite prirodne minerale koje \u017eiva voda prirodno sadr\u017ei. Stoga ona prilikom prolaska kroz na\u0161e tijelo crpi minerale iz tijela.<\/p>\n

Voda punjena u plasti\u010dne boce i zadovoljavaju\u0107a ispravnost takve ambala\u017ee tako\u0111er je razlog brojnih debata stru\u010dnjaka. Budu\u0107i da je takva voda \u010desto izlo\u017eena povi\u0161enim temperaturama prilikom skladi\u0161tenja, transporta, i sl., smatra se kako je podlo\u017ena optere\u0107enju \u0161tetnim mikroorganizmima i hemikalijama. To se dakako ne odnosi na vodu punjenu u staklenu ambala\u017eu koja se, ukoliko nam nisu dostupni zdravstveno ispravni prirodni izvor ili vlastiti bunar, smatra najpovoljnijom opcijom.<\/p>\n

Iako se \u010dini kako je pijenje vode najjednostavniji na\u010din za o\u010duvanje dobrog stanja organizma, ponekad je te\u0161ko, naro\u010dito zaposlenim ljudima s ubrzanim ritmom \u017eivota<\/p>\n

Brojna ozdravljenja \u0161irom svijeta dogodila su se zbog konzumiranja prirodne izvorske vode. Tako su i nastale legende o takozvanim ‘izvorima mladosti’. Voda s prirodnog izvora puna je hranjivih tvari, minerala, soli, energije i pozitivnih vibracija koje stvaraju \u017eivot. Izvorska voda se zato naziva \u017eiva voda.<\/p>\n

Inteligentna teku\u0107ina<\/strong><\/p>\n

Japanski nau\u010dnik dr. Masaru Emoto u svojim je fascinantnim istra\u017eivanjima u kojima je koristio tehniku naglog zamrzavanja dokazao kako se izlaganjem vode razli\u010ditim informacijama mo\u017ee mijenjati struktura njenih kristala. U svojim je pokusima na boce ili \u010da\u0161e vode zalijepio razli\u010dite poruke (volim te, mrzim te, itd.). Pozitivna rije\u010d rezultirala je formiranjem predivnih kristala, dok je negativna rezultirala raspadaju\u0107im kristalima. Analize rezultata pokusa dr. Emota pokazuju kako je voda izuzetno rje\u010dita u interakciji sa svojom okolinom. Jedan od najljep\u0161ih kristala oblikovale su rije\u010di ‘ljubav i zahvalnost’.<\/p>\n

Kako se na\u0161e tijelo sastoji od velike koli\u010dine vode, mo\u017eemo zaklju\u010diti kako negativne emocije i misli uti\u010du na stanje na\u0161eg organizma. Svakome od nas dostupna je ova jednostavna tehnika impregnacije vode koju pijemo pozitivnim mislima, \u010dime zasigurno mo\u017eemo doprinijeti harmoniji na\u0161eg tijela.<\/p>\n

Kako osigurati dovoljan unos vode<\/strong><\/p>\n

Iako se \u010dini kako je pijenje vode najjednostavniji na\u010din za o\u010duvanje dobrog stanja organizma, ponekad je te\u0161ko, naro\u010dito zaposlenim ljudima s ubrzanim ritmom \u017eivota, tokom dana konzumirati preporu\u010dene koli\u010dine. Kao i sve drugo, i ovo je stvar navike. Rje\u0161enje je piti teku\u0107inu u malim koli\u010dinama tokom cijelog dana. Ukoliko sa sobom pri ruci uvijek imate bo\u010dicu vode potaknut \u0107ete refleksno posezanje za njom. Ako vam dosadi okus \u010diste vode, mo\u017eete joj dodati malo limuna ili limete.<\/p>\n

Kako piti vodu?<\/strong><\/p>\n

Voda se u organizam treba unositi odvojeno od hrane, a prve dvije \u010da\u0161e trebali bi popiti odmah ujutro, prije jela. Osobe sklone \u017eelu\u010danim tegobama trebale bi piti toplu vodu. Konzumacija \u010da\u0161e tople vode ujutro poti\u010de probavu i poma\u017ee jutarnjem pra\u017enjenju crijeva. Izbjegavajte piti prehladnu vodu jer ona mo\u017ee uzrokovati o\u0161te\u0107enje crijeva, pogotovo ako se konzumira za vrijeme jela.<\/p>\n

MOJEzdravlje<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svi znamo da ukupnu povr\u0161inu na\u0161eg plavog planeta prekriva oko 70 posto vode. Voda je jedan od najva\u017enijih elemenata na Zemlji. Nalazi se u svim stanicama svih \u017eivih bi\u0107a. Tokom povijesti \u010dovjek se divio vodi pripisuju\u0107i joj bo\u017eanska obilje\u017eja, prinosio joj \u017ertve, darivao i \u0161tovao izvore vode. Ona je bila simbol plodnosti i vje\u010dnog \u017eivota, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-66508","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66508","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=66508"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66508\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=66508"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=66508"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=66508"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}