{"id":66377,"date":"2011-03-05T22:42:45","date_gmt":"2011-03-05T22:42:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=66377"},"modified":"2016-10-14T08:16:46","modified_gmt":"2016-10-14T06:16:46","slug":"funkcija-za-clanicu-orkestra","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/03\/05\/funkcija-za-clanicu-orkestra\/","title":{"rendered":"Funkcija za \u010dlanicu orkestra"},"content":{"rendered":"<p>Dositej je ljude pozivao da se uzdaju u razum, a Sava da veruju u \u010duda<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Dragan Banjac<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Osu\u0111eni &quot;navija\u010di&quot;! Krajem januara peto\u010dlano ve\u0107e Vi&scaron;eg suda u Beogradu dvanaestorici &quot;navija\u010da Partizana&quot; odmerilo je 240 godina zatvora zbog ubistva mladog Francuza, navija\u010da &quot;Tuluza&quot; Brisa Tatona (17. septembra 2009. godine napadnut u centru Beograda, preminuo dvanaest dana kasnije), ali presudom fascikla Taton verovatno nije zatvorena. \u010cetvorica organizatora napada na stradalog Francuza osu\u0111ena su na kazne od 30 do 35 godina (\u0110or\u0111e Preli\u0107 i Dragan Puziga\u0107a na 35, odnosno 30, a Ljubomir Markovi\u0107 i Ivan Grkovi\u0107 na po 30 godina), a jo&scaron; osmorica na kazne od 12 do 14 godina&#8230; U\u0107ario je jedino &quot;pomaga\u010d&quot; Vladimir Bo&scaron;kovi\u0107 koji je pro&scaron;ao sa dve godine uslovno. Vest sam (25. januara) na&scaron;ao na sajtu nekad pouzdane i mnogo kvalitetnije 92-ojke, kojoj je promakla (ne)va\u017ena stvar, napomena da su Preli\u0107 i Puziga\u0107a &#8211; u bekstvu. Komentari&scaron;u\u0107i presudu Tomo Zori\u0107, portparol Republi\u010dkog tu\u017eila&scaron;tva, (o\u010dekivano!) je ustvrdio da je re\u010d o &quot;potvrdi efikasnosti srpskog pravosu\u0111a koje je pokazalo da za samo sedam meseci mo\u017ee da se okon\u010da postupak i donese prvostepena presuda u veoma slo\u017eenom predmetu&quot;.<\/p>\n<p>Novinar francuske televizije France 3 (\u017dan Fransoa \u017dea), za razliku od glasnika, ka\u017ee da &quot;ostaje utisak da nisu razja&scaron;njene sve okolnosti Tatonove smrti&quot;. \u017dea ka\u017ee da &quot;nismo dobili sve odgovore; ne znamo ko je ubio Tatona, ne znamo ko ga je bacio sa stepenica, ima dosta pitanja bez odgovora, &scaron;to izaziva ose\u0107anje da stvari nisu izvedene do kraja, iako su kazne veoma stroge&#8230;&quot; Su\u0111enje je trajalo sedam meseci tokom kojih je saslu&scaron;ano &quot;petnaestak&quot; (ne ka\u017ee se precizno!) svedoka, a prema mi&scaron;ljenju Suda visoka kazna je istovremeno &quot;i opomena i poruka da ovako ne&scaron;to vi&scaron;e ne bi smelo da se dogodi&#8230;&quot; Porodice osu\u0111enih veruju da je presuda &quot;politi\u010dka&quot; i najavljuju \u017ealbe, a biv&scaron;i visoki &quot;savezni&quot; funkcioner se \u010dudom \u010dudi za&scaron;to se (presudom) udvaramo Francuskoj &quot;ako se zna da smo odustali od EU i da Francuzi o tome zna\u010dajno ne odlu\u010duju&quot;. Krivica i pravda kao da ne postoje. Jadno! <\/p>\n<p>* <\/p>\n<p>Sava ili Dositej? Sveti Sava, za\u010detnik &scaron;kolstva i zdravstva kod Srba i osniva\u010d Srpske pravoslavne crkve (oko 1174-1236), a dan njegove smrti (27. januar) od vakta kada se nevernici krste iz interesa, u srpskim &scaron;kolama slavi se kao &quot;&scaron;kolska slava&quot;. Upravo to je predmet razli\u010ditih sporenja. Ove godine iskra je sevnula u Novom Pazaru, gde je sand\u017ea\u010dki muftija Muamer ef. Zukorli\u0107 stolici u Beogradu spo\u010ditnuo zbog &quot;diskriminacije Bo&scaron;njaka i asimilacije bo&scaron;nja\u010dke dece&quot;, &scaron;to je, tvrdi muftija, &quot;svrha proslave sv. Save&quot;. Dr\u017eavni TV monstrum iz Takovske pogre&scaron;no je citirao Zukorli\u0107a i dan kasnije je poja&scaron;njeno: &quot;Kada bude ostvarena autonomija Sand\u017eaka garantujem srpskoj pravoslavnoj deci da ne\u0107e morati da u\u010destvuju ni u jednoj formi obele\u017eavanja Bajrama, niti bilo kog verskog \u010dina&#8230;&quot;, poru\u010duje Zukorli\u0107.<\/p>\n<p>Protiv &scaron;kolske slave nisu samo ovda&scaron;nji Bo&scaron;njaci (ili Zukorli\u0107) i sve je o\u010ditija dilema sv. Sava ili Dositej Obradovi\u0107. Upu\u0107ujem na tekst Nenada Veli\u010dkovi\u0107a (Doj\u010de vele) u kojem ka\u017ee: &quot;Dositej je ljude pozivao da se uzdaju u razum, a Sava da veruju u \u010duda. Tamo gde je Sava i&scaron;ao da tra\u017ei an\u0111ele, Dositej je na&scaron;ao parazite. Ako je &scaron;kola mesto gde treba da se \u010duju &scaron;kolska a ne crkvena zvona, ako se u njoj veruje dokazima a ne \u010dudima, onda je najve\u0107e \u010dudo da u njoj slavimo sve&scaron;tenika a ne prosvetitelja&quot;. Veli\u010dkovi\u0107 ka\u017ee da je od dileme &#8211; Sava ili Dositej &#8211; bitnije &quot;za&scaron;to u XXI veku uop&scaron;te da lai\u010dko &scaron;kolstvo jedne sekularne dr\u017eave ima &scaron;kolsku slavu&quot; i pita u \u010demu se &quot;onaj koji je skinuo Tita a oka\u010dio Savu razlikuje od onoga koji je skinuo Savu da oka\u010di Tita?&quot; Gluposti ukrug. <\/p>\n<p>* <\/p>\n<p>Zbog desetina i desetina ovda&scaron;njih Crnogoraca i godina zajedni&scaron;tva (bez obzira na to &scaron;to je kra\u0107e nego ono sa Turcima) bele\u017eim reagovanje biv&scaron;eg predsednika SCG Svetozara Marovi\u0107a, najve\u0107eg mrsomuda koji se pojavio na biv&scaron;im jugoslovenskim prostorima, povodom trpanja u aps budvanskog predsednika Rajka Kulja\u010de (biv&scaron;eg pandura) i &quot;prvog do njega&quot;, Marovi\u0107evog brata Dragana. Kako pi&scaron;u podgori\u010dke Vijesti, Svetozar je &quot;otvorio du&scaron;u&quot; i u kra\u0107em tekstu u kojem 26 puta ka\u017ee &quot;\u0107utim&quot; grbaljski filozof se propisno nalupao njemu svojstvenim stilom. <\/p>\n<p>* <\/p>\n<p>Skup &Scaron;e&scaron;eljevih otpadnika. Ni traga od nekada&scaron;njih sledbenika &quot;vojvode od zar\u0111ale ka&scaron;ike&quot;, umesto pravca Kavlobag-Kavlovac-Vivovitica obe\u0107ani su &quot;budu\u0107nost&quot;, &quot;mir&quot;, &quot;sigurnost&quot; (srpski &#8211; bezbednost) &quot;Evropska unija, Ruska federacija, Kina, Latinska Amerika&quot;, spa&scaron;avanje &quot;domova, njiva i fabrika&quot;&#8230; Glavne funkcije su ve\u0107 raspore\u0111ene, mo\u017eda se na\u0111e ne&scaron;to i za nekada&scaron;nju \u010dlanicu orkestra iz Pe\u0107i, koja je obznanila i &quot;predsednika&quot; i &quot;premijera&quot;. Bez brige, narode!<\/p>\n<p>Dan ili dva nakon mitinga, na kojem je, lova\u010dko-ribolova\u010dki-radikalsko-narodnja\u010dki re\u010deno, prisutnih bilo koliko ko bubne, namrgo\u0111eni Tomislav Nikoli\u0107 izrazio je veru da &quot;narednih dana&quot; o\u010dekuje da vlast (\u010ditaj: predsednik dr\u017eave) odgovori na njihov zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Iz sto\u017eerne, Demokratske stranke odmah im je poru\u010deno da \u0107e izbora biti, ali &#8211; dogodine. Zamislimo da je DOS nakon trijumfa ukinuo-zabranio SPO, SRS, SPS, DSS i ostalu boraniju! <\/p>\n<p>* <\/p>\n<p>Ako je verovati Radio Sarajevu i e-novinama, pripadnici nacionalnih manjina u Sarajevu su dobili svoj park. Nije poznato da li parkom mogu &scaron;etati konstitutivni Bo&scaron;njaci, Hrvati i Srbi, kao ni to da li Jevreji i Romi recimo mogu kro\u010diti u ostale, &quot;njihove&quot; parkove. O svemu \u0107e, verovatno, razglabati i udru\u017eena Evropa, koja bi, da je onakva za kakvu se voli prikazivati, mogla malo prikri\u010diti i na&scaron;em, srpskom predsedniku u \u010dijoj zemlji se ne prestaje veli\u010dati antinarodni pokreti iz Drugog svetskog rata i gde bujaju ovovremenske fa&scaron;istoidne grupe. Dra\u017ea Mihailovi\u0107 je i dalje aktuelan. Asocijacija za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta uputila je nedavno predlog za postavljanje spomen plo\u010de na ku\u0107u u Bregalni\u010dkoj broj 19, u kojoj je u Beogradu \u017eiveo Dragoljub Dra\u017ea Mihailovi\u0107. Mihailovi\u0107 je, zbog svojih &quot;zasluga&quot;, streljan 17. jula 1946. godine, a Srbija se danas, novcem gra\u0111ana i njegovih \u017ertava &#8211; preko fantomske Komisije &#8211; bavi iskopavanjem njegovog skeleta i kao da jedva \u010deka da ga prona\u0111e i iskopa. <\/p>\n<p>* <\/p>\n<p>I Tomici Milosavljevi\u0107u je dojadilo. Napustio je Vladu Srbije. Mogu\u0107i naslednik je biv&scaron;i &scaron;ef VMA i ministar odbrane u kabinetu Vojislava Ko&scaron;tunice, i ukoliko demokrate ne sru&scaron;e &quot;jednoglasnost&quot; Predsedni&scaron;tva G 17 plus bi\u0107e novi ministar zdravlja. Imam bolji predlog: da se umesto Stankovi\u0107a ustoli\u010di nestrana\u010dka, stru\u010dna i \u010dasna li\u010dnost. Znam takvu, dr Draganu Jovanovi\u0107, ali ovoj bi dami verovatno bilo neprijatno da sedi sa baraberijom. <\/p>\n<p>* <\/p>\n<p>U intervjuu sarajevskom nedeljniku Dani (br. 713, 11. februar) profesor Filozofskog fakulteta, istori\u010dar Nikola Samard\u017ei\u0107, tvrdi da u Srbiji ne postoji demokratski ambijent i da gra\u0111ani nisu u stanju da racionalno odlu\u010duju o budu\u0107nosti. &quot;Partijski lideri, njihova li\u010dna posluga, tajkuni i mediji pod njihovom kontrolom, su zatvoren krug koji formira javno mnjenje. Na&scaron;i gra\u0111ani su danas neta\u010dno i krivo informisani na osnovu vesti koje kreiraju Dragan Bujo&scaron;evi\u0107, Dragan \u0110ilas, Sr\u0111an &Scaron;aper, Neboj&scaron;a Krsti\u0107, Aleksandar Tijani\u0107 i prate\u0107i mediji koje kontroli&scaron;u Vojnobezbednosna agencija i novinske ku\u0107e nastale iz aktivnosti Zemunskog klana. Zato je bolje da ne odlu\u010duju uop&scaron;te&quot;. Cilj bojkota je, ka\u017ee Samard\u017ei\u0107, da podr&scaron;ka \u010ditavoj partijskoj nomenklaturi, sa liderima i njihovima partijskim vojskama, padne ispod 50 odsto. U tom slu\u010daju EU bi mogla da imenuje svog komesara koji bi zajedno sa novom, prelaznom, nelegitimnom vladom, upravljao Srbijom do narednih izbora.*<\/p>\n<p>Ode i Mla\u0111an Dinki\u0107. Ne bih da malog smutljivca di\u017eem na nivo Hosnija Mubaraka, ali poku&scaron;avam da nas usporedim sa Egip\u0107anima. Ne ide. Me\u0111u nama, izgleda, nema kadrih da krenu i makar mu polupaju &#8211; &scaron;oljice za kafu.<\/p>\n<p><em>(Napomena: Tekst je izvorno objavljen u autorovoj rubrici &#8216;Odozdo gledano&#8217; u beogradskom periodi\u010dniku &#8216;Republika&#8217;)<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dositej je ljude pozivao da se uzdaju u razum, a Sava da veruju u \u010duda<\/p>\n","protected":false},"author":234,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-66377","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66377","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/234"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=66377"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66377\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=66377"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=66377"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=66377"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}