{"id":66303,"date":"2008-01-31T08:19:48","date_gmt":"2008-01-31T08:19:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=66303"},"modified":"2016-10-14T08:16:47","modified_gmt":"2016-10-14T06:16:47","slug":"pomirenje-101-peti-dio","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/01\/31\/pomirenje-101-peti-dio\/","title":{"rendered":"POMIRENJE 101 &#8211; Peti Dio"},"content":{"rendered":"<p>O tangentualnoj umijesanosti Crne Gore u sukobe na prostoru bivse SFRJ i o neophodnosti uspostavljanja kritickog odnosa prema proslosti.<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Sr\u0111a Pavlovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<div align=\"justify\">Jedno od najvaznijih pitanja savremene crnogorske situacije jeste da li je elita na vlasti spremna da na <em>zvanicnom nivou<\/em> zaista preuzme individualnu odgovornost za svoje politicko djelovanje (ili nedjelovanje, svejedno) u proteklih dvadeset godina, i da time kreira uslove u kojima ce <em>demos <\/em>postati svjestan vaznosti iskrenog suocavanja sa prosloscu. <\/div>\n<div align=\"justify\">&nbsp;<\/div>\n<div align=\"justify\">Odgovor na ovo pitanje ce odrediti buduci karakter crnogorskog drustvenog prostora i uticati na dinamiku odnosa medju zajednicama koje, za sada, komuniciraju indirektno i u okvirima nametnutog modela: preko svojih partijskih glasnogovornika.<\/div>\n<div align=\"justify\">&nbsp;<\/div>\n<div align=\"justify\">Suocavanje sa istinom o nama mora da ima dvije dimanzije: <em>unutrasnju<\/em> i <em>spoljasnju<\/em>. Mora se govoriti i pomirenju unutar Crne Gore i o pomirenju Crne Gore sa susjedima u Hrvatskoj i Bosni. Crnogorksi politicki, kulturni, i javni prostor je predugo bio animiran likovima nacionalnih heroja i nacionalnih izdajnika. Neophodno je da se ovaj diskurs sasvim dekonstruse i da se iskrenost prema sebi i drugima, i odgovornost za ucinjeno promovisu kao modeli djelovanja i zivljenja.<\/div>\n<div align=\"justify\">&nbsp;<\/div>\n<div align=\"justify\">S obzirom da koncept <em>oprastanja<\/em> zavisi od pokazanog <em>kajanja<\/em> za ucinjeno zlo, u pitanju je <em>licni cin <\/em>koji rijetko izlazi iz okvira privatne komunikacije. Savjest pokajnika muci neka specificna osoba, ili osobe kojima je nanio zlo, a ne neka opsta kategorija kakve su &quot;narod&quot;, &quot;nacija&quot; ili &quot;covjecanstvo.&quot; Ovaj odnos opsteg i pojedimnacnog je veoma vazna za Crnu Goru, i moze posluziti kao prigodan okvir za analiziranje ponasanje nase elite i drzavnih organa kada je u pitanju odnos prema proslosti, i svijest o licnoj odgovornosti i odgovornosti sistema za prosla desavanja.<\/div>\n<div align=\"justify\">&nbsp;<\/div>\n<div align=\"justify\">Kada se govori u opstim kategorijama, izrazi kajanja (zaljenja) koji su se culi od politicara u prigodnim situacijama su, ne samo neumjesni, nego i logicki neodrzivi. Svaki put kada se u kontekstu price o pomirenju upotrebljavaju ove opste kategorije,&nbsp; to se cini samo iz jednog razloga: da se <em>pobrise individualnoost<\/em> svih onih koji su propatili, ili bili zrtve zlocina. Proizvod ovakve retorike jesu <em>bezlicne zrtve<\/em>, kojima je oduzeto svako licno dostojanstvo. Drugim rijecima, onaj ko uopstava, <em>vrijedja<\/em> zrtve tako sto im negira humanost i nastoji da im oduzme licno dostojanstvo. Ovaj politicki diskurs sluzi iskljucivo cilju <em>depersonalizacije<\/em> odnosa prema onome sto se dogodilo.<\/div>\n<div align=\"justify\">&nbsp;<\/div>\n<div align=\"justify\">Depersonalizacija je cesto pozeljan ishod za politicke i vojne elite, koje po logici desavanja i svojim drustvenim ovim pitanjima. Crnogorska situacija je prije pravilo, nego sto je izuzetak po ovim pitanjima. <\/div>\n<div align=\"justify\">&nbsp;<\/div>\n<div align=\"justify\">Kriticki odnos prema desavanjima iz nedavne proslosti <em>mora<\/em>, medjutim, biti baziran ka diskursu <em>personalizacije<\/em> odgovornosti. Naravno, moze se i treba istraziti i odgovornost drzavnih inistitucija na nivou kolektiviteta, ali se ipak mora uspostaviti jasna linija odgovornosti (komandna;politicka;finansijska) na individulanom nivou: ko je kreirao i definisao politicke ili vojne odluke sto su rezultirale pocinjenim zlocinima. To vazi za sve one koji su dio procesa suocavanja sa prosloscu: od strazara u Morinju i Kumboru, preko urednika i novinara drzavnih medija iz vremana rata, do predsjednika vlade, drzave i komandnog kadra u crnogorskoj policiji. Ne bi se trebalo zaboravati da je tadasnjom vojskom (koju cinici i danas nazivaju <em>regularna Jugoslovenska Narodna Armija<\/em>) komandovao Vrhovni Savjet Odbrane, u cijem radu su ucestvovali i tadasnji crnogorski zvanicnici. savremena teza o <em>tangentualnoj odgovornosti<\/em> Crne Gore u procesu raspada bivse Jugoslavije ne oslobadja nase elite da iniciraju i ucestvuju u procesu suocavanja sa prosloscu. Ova inicijaitva se ne moze svesti samo na pokretanje istrage protiv nekolicine strazara, iako je i ovaj potez za pohvalu. Cini se da se ovdje, ipak, radi o fingiranju procesa&eacute;.<\/div>\n<div align=\"justify\">&nbsp;<\/div>\n<div align=\"justify\">Mnogi u Crnoj Gori, medjutim, izrazavaju zabrinutost za svrsishodnost ovog procesa, i pitaju se dali ce otkrivanje pocinilaca zlocina i nalogodavaca biti poziitvan korak ka pomirenju, ili ce voditi ka daljem zaostravannu odnosa u Crnoj Gori. Odvje se, mislim, radi o laznoj dilemi. Bjezanje od odgovornosti i konzervranje straha i mrznjem su neki od razloga zbog kojih je ovaj posljednji rat bio toliko brutalan. Svima je, vjerujem, jasno da precutana istina garantuje jos dublje podjele.<\/div>\n<div align=\"justify\">&nbsp;<\/div>\n<div align=\"justify\">Postoje oni koji smatraju da bi pokretanje procesa pomirenja, odnosno, utvrdjivanje politicke, vojne i krivicne odgovornosti za dogadjaje iz ranih 1990-tih godina, otvorilo mnoga neprijatna pitanja i da bi otvaranje ove pandorine kutije negativno uticalo na proces <em>tranzicije<\/em>. Zagovornici ovakvog pristupa su spremni da zaborave odgovornost politickih i vojnih struktura za ucinjeno (a da na zrtvu ponude puke izvrsioce zlodjela) kako bi se uspijesno okoncao proces politicke, vojne i ekonomske <em>evropeizacije<\/em> Crne Gore. Poruka koja se salje ovakvim stavom jeste da postoji velika mogucnost da se medju odgovornima nadju glavni nosioci procesa tranzicije u Crnoj Gori. Ovakav stav se moze interpretirati i kao implicitno prihvatanje odgovornosti.<\/div>\n<div align=\"justify\">&nbsp;<\/div>\n<div align=\"justify\">Istovremeno, raste broj onih koji su uvjereni da su suocavanje sa prosloscu, utvrdjivanje istine o ulozi koju su Crna Gora i njena elita imale u posljednjem ratu, apsolutni uslovi za iskorak ka Evropi i za osiguravanje dugorocno stabilne situacije u Crnoj Gori. Oni zagovaraju primat kritickog odnosa prema proslosti i smatraju da je prag oprastanja najbolje izrazen sintagmom <em>Zapamti i Oprosti<\/em>. Ovo, uostalom, gradjanima Crne Gore i eliti koja jos uvijek vodi ovu drzavu, porucuju i zatvorenici iz logora Morinj.<\/div>\n<div align=\"justify\">&nbsp;<\/div>\n<div align=\"justify\">U konacnoj analizi, pojedinci i citava drustva moraju, zarad sopstvenog zdravlja, povuci jasnu liniju razdvajanja izmedju neophodnosti da se uspostavi kriticki odnos prema neprijatnoj proslosti s jedne strane, i dobrovoljnog sahranjivanja u mitologizovano sjecanje o toj proslosti.<\/div>\n<div align=\"justify\">&nbsp;<\/div>\n<div align=\"justify\">&nbsp;<\/div>\n<div align=\"justify\">&nbsp;<\/div>\n<div align=\"justify\">&nbsp;<\/div>\n<div align=\"justify\">&nbsp;<\/div>\n<div align=\"justify\">&nbsp;<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>O tangentualnoj umijesanosti Crne Gore u sukobe na prostoru bivse SFRJ i o neophodnosti uspostavljanja kritickog odnosa prema proslosti.<\/p>\n","protected":false},"author":91,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-66303","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66303","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/91"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=66303"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66303\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=66303"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=66303"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=66303"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}