Sam sam sebi vec postao dosadan napisima na istu temu. Mogu misliti kako je drugima, narocito ovim iz Vlade koji su ukljuceni u projekat brana na Moraci. Ipak, tema je veoma vazna za Crnu Goru, i to ne samo zbog konkretnog projekta. Ovaj tekst objavljen je u \\”Vijestima\\” od 6.5.2011.\\r\\n<\/p>\n
Pi\u0161e: \u010caslav Pejovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n U Vijestima od 21.04. 2011. ministar odr\u017eivog razvoja i turizma Predrag Sekuli\u0107 izjavi da \u0107e u "slu\u010daju izgradnje hidroelektrana na Mora\u010di \u017eivotna sredina biti o\u010duvana u skladu sa evropskim standardima". U osvrtu na istra\u017eivanje po kojem 42% gra\u0111ana ne podr\u017eava plan gradnje brana na Mora\u010di, komentar ministra bio je da bi "mnogo više trebalo i\u0107i u objašnjavanje onoga što zna\u010de obnovljivi izvori energije" i "ukoliko hidrocentrale budu ra\u0111ene, ekologija \u0107e biti apsolutno o\u010duvana". <\/p>\n Ova ministrova izjava zavre\u0111uje komentar. Objašnjavanje potrebe gradnje brana na Mora\u010di po\u010delo je pri\u010dom da je cilj gradnje rješavanje energetskog deficita Crne Gore, te da bi gradnja brana doprinijela razvoju turizma i da se planira gradnja smještajnih kapaciteta od 16.000 le\u017eajeva.<\/p>\n Maske su postepeno padale, otkrivaju\u0107i pozadinu ovog projekta. Ispostavilo se da se struja namjerava izvoziti za Italiju, te da cilj gradnje nije rješavanje energetskog deficita Crne Gore, ve\u0107 deficita obnovljive energije kojeg ima Italija. U pri\u010du o razvoju turizma i 16.000 le\u017eajeva mogli su da povjeruju samo oni veoma, veoma naivni. Pametnom je dovoljno re\u0107i da oko Pivskog jezera nema ni sto le\u017eajeva \u010detrdesetak godina nakon što je brana napravljena i da je u tom periodu Piva izgubila pola stanovništva.<\/p>\n Sljede\u0107i argument bio je da je gradnja brana u funkciji rješavanja spoljnotrgovinskog deficita. I ovaj argument pada u vodu, kada se zna da bi se izvozom bavila kompanija u dominantnom italijanskom vlasništvu, što zna\u010di da bi se prihod od izvoza slivao u italijanske d\u017eepove. Osim toga, taj novac bi u narednih dvadesetak godina išao na servisiranje kredita. Mo\u017ee li se tako rješavati spoljnotrgovinski deficit?<\/p>\n Ministar Sekuli\u0107 je pokušao s novim argumentom: "Crna Gora je iskoristila svega 17-18 odsto" hidroptencijala. Zna\u010di, ako Crna Gora ve\u0107 ne koristi svoje hidropotencijale, daj da ih damo Italijanima da oni rješavaju svoj energetski deficit? Naravno, sve štetne posljedice gradnje brana pale bi na teret Crne Gore.<\/p>\n Problem nije u tome da li treba koristiti hidroptencijal, ve\u0107 kako ga koristiti. Od modela koji je predlo\u017eila Vlada, gori je teško na\u0107i.<\/p>\n Da se vratimo na po\u010detnu izjavu da \u0107e "u slu\u010daju izgradnje hidroelektrana na Mora\u010di \u017eivotna sredina biti o\u010duvana u skladu sa evropskim standardima." Znate li, ministre, što predvi\u0111a EU Direktiva o vodama iz 2000. godine? I da rigorozni ekološki zahtjevi koje postavlja Direktiva znatno poskupljuju gradnju brana, te da to sada ote\u017eava gradnju hidrocentrala u zemljama EU? Znate li da je Direktivom predvi\u0111eno da se za ovakve projekte mora napraviti ekonomska analiza s procjenom troškova?<\/p>\n Pokušao sam do do\u0111em do podataka o procjeni investicija potrebnih da bi se finansirala sanacija posljedica izazvanih gradnjom brana na Mora\u010di, kao i procjena troškova za alternativna rješenja, ali izgleda da takva procjena uopšte nije pravljena. Ulaziti u ovaj projekat bez ovako va\u017enih podataka je ne samo suprotno evropskim standardima, ve\u0107 je i neozbiljno.<\/p>\n Odredbe o zaštiti \u017eivotne sredine u Nacrtu ugovora su neprecizne i suviše opšte. U pravu, ako \u017eelite da nešto zaštitite, onda se koriste jasne i precizne odredbe, umjesto opštih, koje ostavljaju prostor diskrecionom tuma\u010denju. Nacrt nigdje ne predvi\u0111a jasnu obavezu koncesionara da finansira saniranje posljedica nastalih gradnjom brana. Takva obaveza se predvi\u0111a jedino u \u010dlanu 13.1(b) ako zbog zbog propusta koncesionara "do\u0111e do Stanja \u017eivotne sredine" (sic!). Pretpostavljam da je trebalo da piše "Narušavanja stanja". Ova tehnicka greška u ovako va\u017enom dokumentu je samo mala ilustracija neozbiljnog odnosa Vlade prema ovom projektu. Barem bez ove blama\u017ee se moglo. Mnogo va\u017enije je da bi posljedica ovako sro\u010dene odredbe mogla biti da svi troškovi zaštite \u017eivotne sredine "po evropskim standardima" budu na teret Crne Gore.<\/p>\n Naime, koncesionar bi snosio samo troškove svojih propusta, što mo\u017ee zna\u010diti da bi bio oslobo\u0111en obaveze ako propusta ne bude, uprkos devastiranju \u017eivotne sredine do koje bi došlo samom gradnjom brana, nezavisno od propusta koncesionara.<\/p>\n Treba naglasiti da je ovo suprotno \u010dlanu 55 Zakona o koncesijama, koji predvi\u0111a jasnu obavezu koncesionara da "izvrši revitalizaciju, odnosno rekultivaciju površina degradiranih obavljanjem koncesione djelatnosti", predvi\u0111aju\u0107i da se ta obaveza precizira ugovorom o koncesiji. Nacrt ugovora predstavlja izigravanje Zakona o koncesijama, otvaraju\u0107i mogu\u0107nost koncesionaru da sasvim izbjegne obaveze koje ima na osnovu Zakona.<\/p>\n Postoji još niz obaveza koje prozilaze iz Direktive o vodama. Recimo, treba definisati ekološki minimalan protok vode, preduzeti mjere za regulisanje sedimentacije u cilju o\u010duvanja hemijskog i ekološkog statusa voda, utvrditi zone specifi\u010dne zaštite jedinstvenih i vrijednih staništa (kao što su podru\u010dja Mrtvice i Male rijeke), itd.<\/p>\n Iz Nacrta ugovora, koji sadr\u017ei samo šture i opšte odredbe o zaštiti \u017eivotne sredine, ne vidi se da su poštovani ovi evropski standardi. Ako nije ura\u0111ena Cost and Benefit (CAB) analiza, koju predvi\u0111a Direktiva o vodama, te ako se iz Nacrta ugovora ne vidi da su ispostovani ostali evropski standardi, logi\u010dno pitanje za ministra Sekuli\u0107a je: kako to Crna Gora poštuje evropske standarde, ako ne poštuje evropske propise? A prekršeni su i crnogorski.<\/p>\n Da zaklju\u010dim, gradnjom brana na ovakav na\u010din Crna Gora ne bi riješila deficit struje, niti bi riješila spoljnotrgovinski deficit, pri\u010da o turizmu je bila udica za naivne, Vlada ne zna koliko \u0107e Crnu Goru koštati sanacija posljedica gradnje brana, iz Nacrta ugovora o koncesiji mo\u017ee se zaklju\u010diti da bi Crna Gora finansirala tu sanaciju, suprotno Zakonu o koncesijama, a glavni cilj gradnje je rješavanje energetskog deficita kojeg ima Italija.<\/p>\n Ministar Sekuli\u0107 tvrdi da je protivljenje gra\u0111ana posljedica neobaviještenosti. Uništavati prirodu svoje zemlje, potapati ku\u0107e i imanja, puteve i mostove, groblja i crkve, da bi se omogu\u0107ilo drugoj zemlji da rješava svoje probleme, pa ko normalan mo\u017ee na to pristati? To mo\u017ee samo onaj ko ne razumije o \u010demu se radi, ili ne misli svojom glavom, jer Partija misli za njega, ili onaj ko ima neki li\u010dni interes, a briga ga nije za interese svoje zemlje.<\/p>\n Ne bi ovo bila prva greška, kad je rije\u010d o branama u Crnoj Gori. Pogriješilo se kod one brane u Ozrini\u0107ima, gdje se saznalo da nema vode tek kad je brana napravljena. To je bila greška iz neznanja. Ovdje se, o\u010digledno, radi o ne\u010dem drugom. To nijedno objašnjenje ne mo\u017ee sakriti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Sam sam sebi vec postao dosadan napisima na istu temu. Mogu misliti kako je drugima, narocito ovim iz Vlade koji su ukljuceni u projekat brana na Moraci. Ipak, tema je veoma vazna za Crnu Goru, i to ne samo zbog konkretnog projekta. Ovaj tekst objavljen je u “Vijestima” od 6.5.2011.<\/p>\n","protected":false},"author":354,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-66233","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66233","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/354"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=66233"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66233\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=66233"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=66233"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=66233"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}