Tekst iz Vijesti<\/p>\n
Pi\u0161e: \u010caslav Pejovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n Slijedi tekst iz Vijesti na koji se odnosio jucerasnji blog. Dobio sam informaciju da Vijesti nemaju arhivu (ili je ne drze otvorenom za posjetioce sajta), te zato zelim da ga postavim na ovom blogu, da ga mogu procitati oni koji to nijesu imali prilike. <\/p>\n ————————————————————–<\/p>\n Crnogorska Vlada je napravila dosta grešaka. Mo\u017eda nigdje nije tako o\u010digledno (po)griješila, kao što je projekat brana na Mora\u010di. Ne radi se samo o loše planiranom i vo\u0111enom projektu, ve\u0107 i o tome da nikad o\u010diglednije Vlada nije radila protiv interesa Crne Gore. Projekat je lansiran pri\u010dom o deficitu struje. Na kraju se ispostavilo da se struja namjerava izvoziti, vjerovatno za Italiju. I laiku je jasno da se deficit struje ne rješava njenim izvozom. O \u010demu se, dakle, radi? Kako projekat HE Mora\u010da ne rješava glavnu stvar, Ministarstvo ekonomijie kao pokvareni gramofon vrti pri\u010du o sporednim stvarima. Ponavljanje pri\u010de da \u0107e gradnja brana pove\u0107ati prihode dr\u017eave je besmisleno, jer to niko ne spori i spor nije oko toga. U slu\u010daju Telenora, pitanja kao što su koncesiona naknada i pove\u0107anje prihoda bud\u017eeta prakti\u010dno nijesu ni pominjani, jer je to smatrano sporednom stvari. Klju\u010dno pitanje je da li je pristup koji je izabrala Vlada zaista najbolji, s aspekta interesa Crne Gore? Ubije\u0111en sam da nije, odnosno da je ovakav pristup bli\u017ei ocjeni "najgori" nego "najbolji". Na projekat se mo\u017ee staviti veliki broj primjedbi, po\u010dev od izbora prioriteta i modela, do na\u010dina na koji je sproveden postupak. Analiza, koja je trebalo da predstavlja osnovu ocjene ekonomske opravdanosti projekta, ne sadr\u017ei Cost&Benefit analizu. U rad na Analizi je bio uklju\u010den Univerzitet Mediteran, ali je raskinuo ugovor s Vladom, jer nije \u017eelio da u\u010destvuje u manipulisanju javnosti. Vo\u0111a projekta u ime ovog Univerziteta, dr Milenko Popovi\u0107, naveo je razloge zbog \u010dega je to ura\u0111eno, posebno naglašavaju\u0107i da Analiza ne sadr\u017ei bitne elemente za ocjenu opravdanosti projekta. Kada se radi o ovakvim projektima, Cost&Benefit analiza bi morala da ima klju\u010dnu ulogu prilikom donošenja odluke. Jer, navo\u0111enje samo koristi u vidu pove\u0107anja prihoda za bud\u017eet, bez navo\u0111enja po koju cijenu se to dobija, predstavlja sakatu analizu, zato što se bez oba ova elementa ne mo\u017ee vršiti sveobuhvatna procjena korisnosti projekta. Donošenje ovako zna\u010dajne odluke na temelju jedne tako sakate analize je neodgovorno i neozbiljno. Popovi\u0107 eksplictno ka\u017ee: ,,Šokantno je kako Vlada olako odlu\u010duje. Procjena ekonomskih efekata odgovara samo na neka va\u017ena pitanja, ali ne i na osnovno o društvenoj isplativosti projekta." A ministar Vujovi\u0107 tvrdi da Analizu "još niko nije pokušao da ospori"?! Svašta. Da li to zna\u010di da ministar Vujovi\u0107 smatra da nije bitno što ugovor ne sadr\u017ei ono što je bitno da sadr\u017ei?<\/p>\n Sljede\u0107a manipulacija je tvrdnja koju uporno ponavlja ministar Vujovi\u0107 da "elektrane" imaju vijek od 100 godina. To se odnosi samo na gra\u0111evinske objekte, ministre. Kompletni mehani\u010dki i elektri\u010dni sistemi imaju vijek trajanja 50 godina. To precizno piše u ugovoru o koncesiji. Nego, mo\u017eda ministar nije ni \u010ditao ugovor?<\/p>\n Poseban problem predstavlja odluka Vlade da omogu\u0107i koncesionaru da predla\u017ee "bolje rješenje". Kako to "bolje rješenje" mo\u017ee da izgleda vidi se iz predloga A2A da se teritorija koncesije proširi "u dolini Male Rijeke do otprilike kraja \u017eeljezni\u010dkog mosta Bar-Beograd". Prevedeno na jezik brojki, umjesto zone potapanja koje je bilo predvi\u0111eno do kote od 81m nadmorske visine, kota se di\u017ee na oko 150m, dakle gotovo duplo. To zna\u010di da bi se i brana na Zlatici podigla za otprilike toliko. Ovo bi bila radikalna promjena projekta, kojim bi kanjon Male Rijeke, jedno od rijetkih Emerald podru\u010dja u Crnoj Gori, bio potopljen, kao što bi bila „potopljeno" i obe\u0107anje Vlade da voda ne\u0107e izlaziti iz kanjona Mora\u010de. Treba li objašnjavati šta bi sve bilo potopljeno i koje bi bile posljedice, ako bi ova, moram to da ka\u017eem, monstruozna „bolja ideja", bila prihva\u0107ena? Zamislite ogromnu branu na samom ulazu u Podgoricu i mogu\u0107e posljedice. Uostalom, zašto bi A2A vodila ra\u010duna o interesima Crne Gore, kad ih naša Vlada "brani" na ovakav na\u010din? Mada, ipak ne vjerujem da bi Vlada išla tako daleko da prihvati ovakvo "bolje rješenje". Vjerovatnije je da bi ga prihvatila u bla\u017eoj varijanti, predstavljaju\u0107i se kao zaštitnik ideje odr\u017eivog razvoja.<\/p>\n Na kraju, \u017eelio bih da se ogradim da moj stav nema politi\u010dku pozadinu. Prema bavljenju politikom sam uvijek bio gadljiv. Samo \u017eelim da izrazim svoj stav i dam podršku ljudima koji ne pristaju da se prirodni resursi Crne Gore devastiraju zbog interesa stranih kompanija. Postoji još mnogo negativnih stvari koje bi se mogle re\u0107i o ovom projektu, ali mi prostor ne dozvoljava da sve navedem. Mislim da je i ovo dovoljno da Vlada još jednom razmisli o tome da li treba da i dalje radi protiv interesa Crne Gore<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Tekst iz Vijesti<\/p>\n","protected":false},"author":354,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-66229","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66229","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/354"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=66229"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66229\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=66229"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=66229"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=66229"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
Glavni cilj koji se \u017eeli posti\u0107i ovakvom vrstom koncesije je rješavanje odre\u0111enog problema, tipi\u010dno vezano za infrastrukturu, kojeg dr\u017eava ne moze riješiti sama zbog nedostatka kapitala i\/li tehnologije. Svojevremeno sam bio uklju\u010den u projekt mobilne telefonije u Crnoj Gori, koji je ra\u0111en na osnovu koncesije. Bilo je prigovora da je Crna Gora mogla da to sama radi, te da Telenor ostvaruje veliki profit. Mo\u017eda je Crna Gora mogla sama da to radi, vjerovatno je Telenor napravio pristojan profit, ali je Crna Gora riješila zna\u010dajan problem, jer je Telenor u kratkom roku napravio veoma kvalitetan sistem, i to je, po meni, bio odli\u010dan potez Vlade. Jednako bi imala logiku koncesija za gradnju autoputa, jer \u010dim se izgradi Crna Gora rješava jedan zna\u010dajan infrastrukturni problem. U slu\u010daju HE Mora\u010da, ovim projektom se ne rješava deficit struje Crne Gore, ve\u0107 se time, sada je jasno, \u017eeli rješavati problem "zelene energije" koji ima Italija. Ako je cilj projekta da se privuku strani investitori u energetski sektor, kao što piše u Preambuli, davanje koncesije investitoru da proizvodi i izvozi struju je najgori mogu\u0107i na\u010din, karakteristi\u010dan za kolonije. Ovakvom na\u010dinu pristupaju zemlje koje nemaju izbora. Da li je Crna Gora, zaista, bila bez izbora?<\/p>\n
Povodom tu\u017ebe grupe gra\u0111ana protiv Vlade, Ministarstvo ekonomije je dalo izjavu da je "procedura je u svakom momentu bila javna i transparentna". Da li je baš tako? Samo jedan primjer. U posljednjoj javnoj raspravi o nacrtu ugovora o koncesiji, javnosti uopšte nije stavljen na uvid predlo\u017eeni tekst koncesije, ve\u0107 samo naslovi. Kako se mo\u017ee voditi javna rasprava o ne\u010demu na osnovu naslova? To je kao kad bi knji\u017eevni kriti\u010dar pisao kritiku o nekoj knjizi na osnovu naslova. Da li to zna\u010di da Ministarstvo smatra da je rasprava "javna i transparentna" ako se zadovolji forma, dok se klju\u010dni elementi potrebni za raspravu ne daju na uvid javnosti?<\/p>\n