{"id":65407,"date":"2011-11-02T09:46:07","date_gmt":"2011-11-02T07:46:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=65407"},"modified":"2011-11-02T09:47:41","modified_gmt":"2011-11-02T07:47:41","slug":"nastavak-rata-filmskim-sredstvima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/11\/02\/nastavak-rata-filmskim-sredstvima\/","title":{"rendered":"Nastavak rata filmskim sredstvima"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/11\/Sanjin-Pejkovi%C4%87.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-65408\" title=\"Sanjin Pejkovi\u0107\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/11\/Sanjin-Pejkovi%C4%87.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"180\" \/><\/a>Pi\u0161e: Sanjin <strong>PEJKOVI\u0106<\/strong><\/p>\n<p>Na \u0161vedskoj dr\u017eavnoj televiziji su se 28. avgusta i 4. septembra prikazala dva dokumentarna filma o ratu u Bosni i Hercegovini, \u201dSrebrenica, staden som offrades\u201d (Srebrenica, \u017ertvovani grad) i \u201dSp\u00e5ren fr\u00e5n Sarajevo\u201d (Tragovi iz Sarajeva). Re\u017eiseri Ola Flyum i Davida Hebditch su izabrali da se bave problemati\u010dnim pitanjima pada Srebrenice i islamskog ekstremizma koji je prema autorima za\u017eivio u Bosni za vrijeme rata, a rezultira\u0107e (implicitno) 11-tog septembra u New Yorku.<\/p>\n<p>Previ\u0161e je problemati\u010dnih detalja a premalo prostora za ra\u0161\u010dlanjivanje \u010ditavog filma, tako da \u0107u se pozabaviti samo najkontroverznijim dijelovima. Ako bi se uzelo u obzir ono \u0161to sam ve\u0107 pisao na temu revidiranja historije kroz dokumentarni film, mo\u017eemo vrlo lako utvrditi da je i u ovom slu\u010daju, sli\u010dno kao i sa filmom \u201dDogovoreni rat\u201d, posao re\u017eisera da aludiraju i da kroz maglovite monta\u017ee pru\u017ee veoma problemati\u010dnu sliku stanja o Srebrenici i ratu uop\u0161te.1<\/p>\n<p><strong>Najkrupniji problemi filma<\/strong><\/p>\n<p>O tome da je pad Srebrenice kontroverzan doga\u0111aj, te da su pitanja umje\u0161anosti Alije Izetbegovi\u0107a i Nasera Ori\u0107a u zlo\u010dine, zamjene teritorija, etni\u010dka \u010di\u0161\u0107enja i tako dalje jo\u0161 nerazja\u0161njeni, svjedo\u010de o potrebi diskutovanja i skupljanja novih dokaza na ove teme. Saradnja re\u017eisera sa Esadom He\u0107imovi\u0107em i Mirsadom Fazli\u0107em, koji su o sumnjivim radnjama bo\u0161nja\u010dkog vrha ve\u0107 pisali, u BH Danima i Slobodnoj Bosni, se u kontekstu filma \u010dini kao izgovor, alibi koji \u0107e u postfilmskoj debati mo\u0107i poslu\u017eiti da argumentira da u filmu u\u010destvuju skoro samo Bo\u0161njaci koji tra\u017ee istinu.<\/p>\n<p>Najkrupniji (a prisno povezani, tako da se preklapaju kroz \u010ditav film) problemi u filmu su:<\/p>\n<p>1. Konstantne aluzije da je Srebrenica zaslu\u017eena odmazda srpske vojske protiv Bo\u0161njaka, jer je Naser Ori\u0107 od po\u010detka 1993. ubijao i masakrirao nedu\u017ene srpske civile u Isto\u010dnoj Bosni.<\/p>\n<p>2. Obja\u0161njavanje, tj. ubla\u017eavanje genocida. Film po\u010dinje voice over-om, koji gledateljima obja\u0161njava da je masakr po\u010dinjen u Srebrenici genocid, no \u0161to film vi\u0161e odmi\u010de genocid se poku\u0161ava\u201dnijansirati\u201d, objasniti, tj. krivica prebaciti na Bo\u0161njacki vojno-politi\u010dki vrh. Film kulminira izjavom Johna Schindlera da su doga\u0111aji 11 jula u stvari vi\u0161e li\u010dili na op\u0161irniju vojnu akciju.<\/p>\n<p>3. Prikazivanje Ratka Mladi\u0107a kao \u010dasnog viteza koji je po svaku cijenu htio da izbjegne genocid, pa je zato i u strahu od odmazde prema Srebreni\u010danima koristio pomo\u0107 vojske iz drugih dijelova BiH i Srbije. Naime, film razvija pri\u010du o Ori\u0107evim stalnim masakrima nad nedu\u017enim srpskim \u017eivljem u selima oko Srebrenice, a Mladi\u0107eva filantropija i briga da do odmazde ne dodje je eufemizam u koji mogu stati \u010dinjenice da su jedinice iz Srbije zajedno sa lokalnom vojskom \u010dinile zlodjela, te na kraju krajeva same sebe snimale u \u201dakciji\u201d. Mladi\u0107 slu\u017ei tokom cijelog filma kao antiteza Ori\u0107u, koji u filmu ima glavnu ulogu negativca, plja\u010dka\u0161a i ubice, koji na kraju kukavi\u010dki bje\u017ei iz Srebrenice. Mladi\u0107 pri kraju dobija mogu\u0107nost da komentari\u0161e sopstvenu akciju te obrazla\u017ee da \u0107e ka\u017enjeni biti samo oni koji se ne predaju Vojsci Republike Srpske, \u0161to implicira da su ubijeni oni koji nisu htjeli da se predaju, a to \u0107e i Schindler u par navrata potvrditi, govore\u0107i da se radilo o \u201dop\u0161irnijoj vojnoj akciji\u201d.<\/p>\n<p>4. Dekontekstualizacija, zamagljenost, teorije zavjere koje se mje\u0161aju sa spretno montiranim aluzijama, te poluistine koje se predstavljaju kao sigurni fakti, na skoro svim razinama.2 Film poku\u0161ava da pojasni slijed doga\u0111aja koji su kulminirali Srebrenicom, me\u0111utim nudi o\u010dito samo jedan dio pri\u010de, pa u filmu u\u010dimo da je rat po\u010deo zato \u0161to su \u201dmuslimani\u201d predvo\u0111eni Alijom Izetbegovi\u0107em samovoljno htjeli napustiti zajedni\u010dku dr\u017eavu, \u0161to je srpski narod u BiH prepla\u0161ilo, te su morali reagovati. Par re\u010denica o stanju prije rata ni na koji na\u010din ne dovode u vezu krizu u BiH sa sveop\u0161tom krizom u tada\u0161njoj Jugoslaviji, rastom nacionalizma u susjednim republikama, kultom Slobodana Milo\u0161evi\u0107a, krizom na Kosovu, ekonomskom krizom u dr\u017eavi, a uop\u0161te se ne spominje osnivanje Republike Srpske 9. januara 1992. te Skup\u0161tine RS, 24. oktobra 1991. Rat u Bosni je u obja\u0161njenju voice overa gra\u0111anski, ne\u0161to \u0161to \u0107e silni eksperti tokom filma samo potvr\u0111ivati. Jedna od teza koja se potencira u filmu, se vrlo rano ilustrira \u201ddirector\u2019s cut\u201d &#8211; komentarom Radovana Karad\u017ei\u0107a, gdje u skup\u0161tini upozorava o \u201dautostradi pakla kojom su po\u0161li Slovenija i Hrvatska\u201d, te nestanku muslimanskog naroda, ako do sukoba u Bosni i Hercegovini do\u0111e. Ova prijetnja, izre\u010dena u kontekstu duboke krize dr\u017eave, koja stoji na rubu propasti, u filmu postaje sredi\u0161nja teza o razumnim Srbima koji su od po\u010detka upozoravali i davali savjete muslimanima da ne kre\u0107u u ne\u0161to nepromi\u0161ljeno, jer ne\u0107e mo\u0107i da se nose sa posljedicama. Ergo, Srebrenica je rezultat nepromi\u0161ljenosti, zlodjela i izdaja \u201dmuslimanske\u201d strane na koju su bosanski (i ne samo bosanski) Srbi morali na neki na\u010din reagovati.<\/p>\n<p>5. Moje stalno stavljanje rije\u010di musliman u znake navoda je povezano sa filmskim impliciranjem da su Bo\u0161njaci zapravo muslimani, te da je Armija BiH bila muslimanska vojska. Vjerujem da to ponajvi\u0161e ima veze sa drugim dijelom filma, koji se bavi umje\u0161ano\u0161\u0107u mud\u017eahedina u rat u Bosni. Analogijom Bo\u0161njaci-muslimani se stvara jednostavna slika da su Srbi ustvari vodili rat protiv islamskih ekstremista, te branili kr\u0161\u0107ansku Evropu od najezde hordi koji je \u017eele islamizirati.<\/p>\n<p>6. Nigdje se u filmu ne pru\u017eaju validni dokazi oko kontroverznih izjava, pa kad se pri kraju tvrdi da je srpskih vojnika u napadu na Srebrenicu bilo 450, dok je na drugoj strani bilo 5500 vojnika ABiH, koje su dobijale odre\u0111enu pomo\u0107 od holandskog bataljona UNPROFOR-a i NATO-vih aviona, \u010dovjek se zapita gdje se mogu dobiti podaci kojima re\u017eiseri raspola\u017eu. Zatim, za\u0161to se kroz film nijednom ne obrazla\u017eu podaci optu\u017enice, presude, svjedo\u010denja i protokoli Tribunala u Haagu? Sve tri strane su se obavezale, potpisujuci Daytonski sporazum, da \u0107e priznavati Sud, te da \u0107e po\u0161tovati presude donesene u toj pravnoj instanci. Da su re\u017eiseri to po\u0161tovali, morali bi onda naravno i objelodaniti presudu protiv holandskog bataljona koja jasno pokazuje da holandske snage ne samo da nisu \u0161titile bosansku stranu u Srebrenici, nego su srpskoj strani predale mu\u0161karce za koje su sigurno znali da ih \u010deka stra\u0161na sudbina.<\/p>\n<p><strong>Problemati\u010dni saradnici<\/strong><\/p>\n<p>Toliko (u najkra\u0107em) o filmskoj analizi. Ali, nije samo filmsko \u0161tivo kontroverzno ve\u0107 i pojedini saradnici. Analiti\u010dari, prevodioci, savjetnici, ukratko ljudi koji su pomagali Flyumu i Hebditchu su vi\u0161e nego problemati\u010dni. Bilo bi korisno radi dalje analize ideolo\u0161ki sumnjive propagande baciti i pogled na one koji su pomagali u pravljenju filma, te kako su neki od njih reagovali kada je film bio montiran i prikazan.<\/p>\n<p>Osim samog re\u017eisera Flyuma koji u norve\u0161koj novini Dagsavisen, na dan prikazivanja filma \u201dSrebrenica \u2013 prodani grad\u201d na Norve\u0161koj televiziji \u201dobja\u0161njava\u201d da je ono sto \u0107e se utvrditi kao akt genocida u stvari bilo iznimno kaoti\u010dno stanje uzrokovano iznenadnim padom grada, a ne planirana operacija, te da niko ne zna koliko je tu bilo naoru\u017eanih i \u0161ta se u biti dogodilo,\u00a0 i neki od saradnika \u0107e se pokazati problemati\u010dnim. John Schindler, renomirani ekspert CIA-e, tako\u0111e ulazi u sferu eufemizama tvrde\u0107i da su pad Srebrenice i masakri koji su slijedili vi\u0161e li\u010dili na op\u0161irnije vojne akcije. Schindler je ina\u010de u nekoliko navrata javno izjavljivao da je bosanska (\u201dmuslimanska\u201d ponovo) strana sama sebe bombardirala na Markalama, da bi dobila simpatije zapada. U filmu se pojavljuje i poznati patolog Zoran Stankovi\u0107, blizak prijatelj Ratka Mladi\u0107a, koji se izja\u0161njava o strahotama koji su Ori\u0107evi ljudi \u010dinili nad stanovni\u0161tvom. Stankovi\u0107, obiteljski doktor Mladi\u0107ima, je po sopstvenim rije\u010dima na\u0161ao 2082 le\u0161a, te se njegove izjave \u010desto koriste da bi se \u201ddokazalo\u201d da cifra stradalih Srebreni\u010dana nikako nije onolika koliko se tvrdi. Suradnici na filmu su bili i izvjesni Ozren Jorganovi\u0107 i Dr. Zorica Miti\u0107. Jorganovi\u0107 je za vrijeme rata radio na ozlogla\u0161enoj dobojskoj radio stanici Radio Ozren, odakle se oda\u0161iljala o\u0161tra nacionalisti\u010dka propaganda za vrijeme rata u Bosni. Dr Miti\u0107 je iz Srbije oti\u0161la da radi u Norve\u0161ku, ali se po sopstvenim rije\u010dima dala i u razotkrivanje \u201dsrebreni\u010dkog mita\u201d. U intervjuu Pe\u010datu, Dr Miti\u0107 izme\u0111u ostalog tvrdi da je broj ubijenih mu\u0161karaca u Srebrenici oko 3000, dok ostatak \u017eivi i radi u Americi, odakle skupljaju pare koje \u0161alju \u017eenama. Miti\u0107 nastavlja: \u201dPitam se za\u0161to 3.250 srpskih \u017ertava u Srebrenici vredi manje od oko 3.000 muslimanskih \u017ertava na istom mestu? Ne pristajem da moja deca \u017eive sa \u017eigom genocidnog naroda, sa \u017eigom zlo\u010dinaca iz Srebrenice \u2013 i zato tragam za istinom. Zbog istine se anga\u017eujem i pi\u0161em \u2013 ho\u0107u da znam koliko je ljudi poginulo u toj nesre\u0107noj Srebrenici; nesre\u0107noj \u2013 kako za muslimane, tako jo\u0161 nesre\u0107nijoj za Srbe. Na njoj se slomila \u010ditava srpska nacija, a muslimani manipuli\u0161u i profitiraju na zajedni\u010dkoj tragediji. Ho\u0107u da znam u \u010dijem interesu se gradi strategija, po kojoj je smrt sedam miliona bespomo\u0107nih Jevreja isto \u0161to i smrt nekoliko hiljada naoru\u017eanih muslimana u Srebrenici? Ko se to podsmeva holokaustu?\u201d.<\/p>\n<p><strong>Manipulacije i etni\u010dki rasizam<\/strong><\/p>\n<p>No dobro. Ako su \u2013 za film minorni \u2013 prevoditelji i savjetnici ekstremni u svojim tuma\u010denjima novije historije, kako da \u010dovjek tuma\u010di bo\u0161nja\u010dke aktere koji sasvim dobrovoljno staju pred kamere? Esad He\u0107imovi\u0107 i Mirsad Fazli\u0107 su u mati\u010dnim novinama godinama upozoravali na talove, dilove, rasprodaje, preprodaje, humana preseljenja, izdaje sopstvenog naroda, itd. Ono \u0161to je zabrinjavaju\u0107e nije odnos He\u0107imovi\u0107a i Fazli\u0107a prema doga\u0111ajima u Srebrenici, nego odnos filma prema njima samima. Konstantno se u debatama poslije prikazivanja filma na njih, te na Sefera Halilovi\u0107a koji se pojavljuje, referiralo kao prema \u201dmuslimanima koji su \u017eeljni istine nakon \u0161to ih je njihova vlada izdala\u201d. Za\u0161to je bitno da li su ova trojica \u201dmuslimani\u201d ili ne, tj. da li su Bo\u0161njaci, za autenti\u010dnost filma? Da li je film automatski istinitiji ako su u njemu prikazani (kako \u0107e se u naknadnim debatama pokazati) \u201dde\u017eurni muslimani\u201d koji \u0107e ovdje slu\u017eiti kao alibi za proturanje eufemizama, poluistina i aluzija? Etni\u010dki rasizam koji dominira ovom retori\u010dkom zavrzlamom od filma tra\u017ei svoje mjesto u duboko problemati\u010dnom esencijaliziranju i grupnom svrstavanju par pojedinaca koji, tra\u017ee\u0107i istinu i rje\u0161enja, budu automatski svrstani u fah sopstvene nacije iz koje im se sudi, tj. analizira. He\u0107imovi\u0107, Fazli\u0107 i Halilovi\u0107 su individue, koji na razli\u010dite na\u010dine istra\u017euju i korespondiraju sami sa sobom, ali i sa javno\u0161\u0107u o doga\u0111ajima kojima su svjedo\u010dili ili o kojima su doznali ne\u0161to. Predstavljati ih kao jednu homogenu grupu je jo\u0161 samo jedna u nizu perfidnosti koje ovaj film nudi.<\/p>\n<p>Pretpostavljena etni\u010dka homogenost \u0107e se i u debatama nakon filma raspuknuti. He\u0107imovi\u0107 stoji iza svog nastupa u filmu, te nedavno pi\u0161e da ne\u0107e da \u0161uti na kontroverznu temu. I naravno ne treba, jer cilj valjda treba da bude da se svi mra\u010dni kutovi osvijetle. Ali Mirsad Fazli\u0107 daje drugu, komplikovaniju sliku njegovog rada sa filma\u0161ima, te rezultata gotovog filma. U pismima Bosanskoj po\u0161ti i Aftenpostenu, te u samom njegovom tekstu u Slobodnoj Bosni da se lako uo\u010diti da Fazli\u0107 smatra da je izmanipuliran, da je \u0161okiran rezultatom, da smatra da je film prosrpski, te da se film bavi tendencioznim gledanjem na genocid.\u00a0 Fazli\u0107 pi\u0161e da se poku\u0161ao \u017ealiti Flyumu na poruku filma, ali bez rezultata.<\/p>\n<p>Problemati\u010dnost filmova te razli\u010ditih konteksta koji ga okru\u017euju, \u0107e se pokazati u punom svjetlu tek nakon prikazivanja na nacionalnim televizijama Norve\u0161ke, \u0160vedske i Danske. U idu\u0107em tekstu \u0107u se baviti recepcijama filmova, poduzetim akcijama, debatama i nedostatkom istih, te kori\u0161tenjem interneta kao platforme za borbu za razli\u010dite istine.<\/p>\n<p>Medijska i filmska reprezentacija Srebrenice\u00a0 korespondira na veoma razli\u010dite na\u010dine sa ex- Yu publikom, ali i sa Skandinavcima koji su se upustili u debate o istinama i la\u017eima, te je interesantno analizirati razli\u010dite recepcije filmova u (kako \u0107e se na jedan na\u010din ispostaviti) veoma politi\u010dki-ideolo\u0161ko \u0161izofrenim grupama takozvanih dijaspora.<\/p>\n<p>&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8211;<\/p>\n<p><em>1 U \u0160vedskoj sam objavio dva teksta (http:\/\/www.newsmill.se\/artikel\/2011\/09\/06\/k-nda-propagandister-bakom-dok&#8230; i http:\/\/www.newsmill.se\/artikel\/2011\/09\/08\/srebrenica-debatten-som-offrad&#8230;) koja se detaljnije bave tekstualnom i kontekstualnom analizom filma. Ovdje prenosim samo najbitnije dijelove, najvi\u0161e kao reakciju na prevedeni odgovor Flyma i Hebditcha na moj prvi tekst, koji je iza\u0161ao na stranicama Nove Srpske Politi\u010dke Misli, RTS-a, Novog Standarda, te na vi\u0161e ili manje opskurnim blogovima.<\/em><\/p>\n<p><em>2 Film vrvi od aluzija koje se nikad direktno ne izgovaraju ali u nekoliko scena koje vje\u0161to koriste Eisensteinske teorije intelektualne monta\u017ee se veoma jasno mo\u017ee odrediti tok pri\u010de koji gledaoca \u201dnavodi\u201d da simboliku tuma\u010di na na\u010din na koji su filmad\u017eije to zamislile. U jednj od prvih scena, na po\u010detku filma, \u010dujemo voice over koji postavlja pitanje kako i za\u0161to je Srebrenica pala, da bi rez prekinuo monolog odgovorom Hakije Meholji\u0107a koji pri\u010da da mu se Izetbegovi\u0107 povjeravao kako ga je Clinton savjetovao da \u017ertvuje 5000 ljudi, da bi se opravdala intervencija NATO snaga. Sli\u010dna filmska aluzija dovodi u neposrednu vezu dvije nespojive scene. U sceni zakopavanja srpskih \u017ertava u blizini Srebrenice, 1993, u zvu\u010dnu kulisu se odjednom mije\u0161a glas imama koji traje nekoliko sekundi. Scena koja slijedi je snimana u Sarajevu 2000-tih, i nema \u2013 ili se bar ne obrazla\u017ee na narativnom planu \u2013 uzro\u010dno-posljedi\u010dnu vezu sa scenom koja prethodi. Ono \u0161to je jasna poruka scene je u svakom slu\u010daju da su islamisti krivi za smrt nedu\u017enih osoba, isti oni islamisti koji su krivi za \u017ertvovanje sopstvenog naroda i napade na WTC. Na drugim mjestima aluzije zamjenjuju prekrajanja, pa u poznatom snimku kada Mladi\u0107 ulazi u Srebrenicu, ne \u010duje se njegov komentar da je ovo srpska osveta zbog bune na dahije, odnosno pogubljivanja srpskih vladara 1804 godine.<\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.media.ba\/mcsonline\/bs\/tekst\/nastavak-rata-filmskim-sredstvima\"><em>Media centar online<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Previ\u0161e je problemati\u010dnih detalja a premalo prostora za ra\u0161\u010dlanjivanje \u010ditavog filma, tako da \u0107u se pozabaviti samo najkontroverznijim dijelovima.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-65407","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/65407","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=65407"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/65407\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=65407"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=65407"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=65407"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}