{"id":65206,"date":"2011-10-31T10:40:08","date_gmt":"2011-10-31T08:40:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=65206"},"modified":"2011-10-31T10:40:08","modified_gmt":"2011-10-31T08:40:08","slug":"antikapitalizam-ili-antin-kapitalizam-%e2%80%93-pitanje-je-sad","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/10\/31\/antikapitalizam-ili-antin-kapitalizam-%e2%80%93-pitanje-je-sad\/","title":{"rendered":"Antikapitalizam ili Antin kapitalizam \u2013 pitanje je sad"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Ladislav BABI\u0106<\/strong><\/p>\n

Demokracija nije od Boga. Ona ne pada s neba. Nju ne mo\u017ee\u0161 naru\u010diti preko interneta iz udobne fotelje. Nju nam nitko ne\u0107e pokloniti. Demokraciju treba izboriti! Dok narodu to ne postane jasno, e pa – neka u\u017eiva u tome \u0161to mu se iz \u201csna od stolje\u0107a sedmog\u201d – sve \u0161to je sanjao, tako sjajno ostvarilo. A \u0161to \u0107e vi\u0161e – kad tako fino mo\u017ee \u017eivjeti i sa manje, zar ne?!<\/p>\n

Nedavno odr\u017eani prosvjedi protiv liberalnog kapitalizma odr\u017eani su 15.10. i u Hrvatskoj, a u subotu 22.10. ponovili su se u Zagrebu, \u010dini se po onoj Marxovoj: \u201ePovijest se ponavlja \u2013 najprije kao tragedija, zatim kao farsa\u201c.<\/p>\n

Pogledajmo kako to \u2013 u svijetu naraslo \u2013 antikapitalisti\u010dko raspolo\u017eenje, funkcionira u Hrvatskoj, koja jo\u0161 nosi tragove podijeljenosti ne samo od pro\u0161log, nego jo\u0161 od II svjetskog rata. Da se ne vra\u0107amo predaleko, pogledajmo stvarne uzroke posljednjeg rata na tlu biv\u0161e dr\u017eave. Uobi\u010dajena je percepcija kako je to te\u017enja velikosrpskih krugova za ostvarenjem tzv \u201eVelike Srbije\u201c. Na prvi pogled, a posebno onima koji su ga do\u017eivjeli i pre\u017eivjeli, to zaista izgleda tako. Me\u0111utim, postoji dublja su\u0161tina od \u201eVelike Srbije\u201c, i od navodnih nepremostivih kulturalnih, jezi\u010dnih, vjerskih, jednom rije\u010dju \u2013 civilizacijskih razloga. I tu treba tra\u017eiti prave uzroke rata. Za\u0161to je poginulo 250000 \u201ebiv\u0161e bra\u0107e\u201c, izvr\u0161eno bezbroj silovanja, za\u0161to se nakupilo na hiljade tjelesnih i psihi\u010dkih invalida i izvr\u0161ilo na tisu\u0107e ratnih zlo\u010dina, za\u0161to je poru\u0161eno na desetke tisu\u0107a objekata, sru\u0161eno na tisu\u0107e spomenika u\u010desnicim NOB-e, poplja\u010dkano na stotine (tisu\u0107e?) privrednih subjekata? Nije to u\u010dinjeno zbog ugro\u017eenosti bilo kojeg od naroda biv\u0161e dr\u017eave – razlog je mnogo prozai\u010dniji i probita\u010dniji \u2013 barem onima koji su rat i pokrenuli.<\/p>\n

Sve je to u\u010dinjeno zbog ostvarenja interesa uskog sloja – u socijalizmu formirane – nacionalne bur\u017eoazije.<\/p>\n

S obzirom da je stanovni\u0161tvo biv\u0161e dr\u017eave bilo podjeljenije glede ideolo\u0161ke (\u0161to vu\u010de jo\u0161 iz II svjetskog rata), nacionalne i vjerske negoli klasne strane, takva struktura dru\u0161tva olak\u0161ala je kapitalu u nastajanju ostvarenje svojih ciljeva. Sve to li\u010di na onu Homerovu o \u201eBoju \u017eaba i mi\u0161eva\u201c gdje su se \u017eabe i mi\u0161evi sukobili oko poginulog mi\u0161jeg princa, dok je jugoslavenska radni\u010dka klasa vodila me\u0111usobno ratove oko egzistencijalno perifernih stvari, nesvijesna da njihove me\u0111usobne bitke dobivaju rode i ma\u010dke. Za\u0161to? Jer su preparirale blentave \u017eabe i mi\u0161eve da se me\u0111usobno bore za \u201evi\u0161e\u201c ciljeve.<\/p>\n

I dok su se sitni vodozemci i glodavci, u ekstazi me\u0111usobno tamanili, \u0161efovi su potiho provodili svoje skrivene planove. Pa kad su se, \u0161to \u017eivi a \u0161to polu\u017eivi \u017eabeki i mi\u0161eki vratili iz rata, na\u0161av\u0161i svoja opusto\u0161ena gnijezda, jedan ih je ma\u010dkorodac utje\u0161io: \u201eSad imate svoju Srbvatsku!\u201c. \u201eAli, gdje su nam domovi, tvornice, radna mjesta…?\u201c \u2013 zagraja\u0161e mi\u0161o\u017eabci. \u201e\u0160to niste bolje \u010duvali svoju imovinu! \u2013 odvrati im dobro potko\u017eeni ma\u010dkorodac. \u201eProkleti lopovi, pokrali ste nas dok smo mi ratovali!\u201c \u2013 povika\u0161e (ne ba\u0161 mnogo) inteligentniji vodozemci. \u201eTko je jamio \u2013 jamio je! \u0160to sad radite tolike probleme oko ove sitnice u svojoj slobodnoj Srbvatskoj, umjesto da slavite \u0161to ste se kona\u010dno rije\u0161ili vi\u0161edesetljetnog mraka?\u201c \u2013 mijauknu im s visine rodine noge, drugom \u0107e\u0161u\u0107i masne brkove i \u0161eretski ma\u0161u\u0107i repom, onaj usaljeni ma\u010dkorodac.<\/p>\n

Pokojni dr. Branko Horvat, najpoznatiji eksjugoslavenski ekonomist kome je za dlaku izmakla Nobelova nagrada (za djelo \u201eThe Political Economy of Socialism\u201c \u2013 \u201ePoliti\u010dka ekonomija socijalizma\u201c, izdano u SAD gdje je bilo knjiga godine!) rekao je to jednostavnim rije\u010dima \u2013 radilo se o kontrarevoluciji! I tako se narodu prodao mit o \u201ehrvatskom snu od stolje\u0107a sedmog\u201c, kako bi isti pomogao nekima ostvariti njihove snove koncem dvadesetog stolje\u0107a. Kako god tuma\u010dili i nazivali nastali (privremeno?) uspje\u0161ni preokret, preko no\u0107i zemlje regije sko\u010dile su iz \u201emraka\u201c socijalizma na \u201ezasljepljuju\u0107 svjetlo\u201c neoliberalnog kapitalizma. Svjetlo je bilo toliko jako, da od njega mnogi (\u010dak bih rekao, ve\u0107ina) ni dan-danas nisu progledali, pa je upravo ovaj subjektivni mrak, tamniji od \u201emraka\u201c sustava iz kojeg tek \u0161to su iza\u0161li, omogu\u0107io uspje\u0161nu tranziciju. Nekima! I da parafraziram velikog senegalskog pjesnika Leopolda Sedhar Sengora:<\/p>\n

Koliko ju\u010der imovina je bila dru\u0161tvena, onda su do\u0161li \u201emisionari\u201c sa snom od stolje\u0107a sedmog, i mi se nismo pravo ni sna\u0161li a nama je ostao san, dok je imovina pre\u0161la u njihove ruke!<\/p>\n

No, kako \u201emo\u017ee\u0161 varati sve ljude neko vrijeme, mo\u017ee\u0161 \u010dak varati neke ljude svo vrijeme, no ne mo\u017ee\u0161 varati sve ljude svo vrijeme\u201c, kao \u0161to re\u010de Lincoln, po\u010dela se ljudima postepeno vra\u0107ati pamet iz stra\u017enjih dijelova anatomije u one najudaljenije od tla. San bija\u0161e zamijenjen krutom realno\u0161\u0107u i ubrzo su mnogi na najbolniji na\u010din shvatili kako su nas \u201ekomunisti varali o komunizmu, ali su o kapitalizmu govorili \u2013 istinu!\u201c. Oni hladnije glave, kojima je svakodnevna java bli\u017ea umu od \u201estoljetnog sna\u201c, po\u010deli su primje\u0107ivati \u201e\u010dudne\u201c pojave:<\/p>\n

– smanjuju se prava zaposlenima<\/p>\n

– smanjuju se prava nezaposlenima<\/p>\n

– smanjuju se prava pemzionerima<\/p>\n

– smanjuju se prava \u017eenama<\/p>\n

– smanjuju se prava ljudima na bolovanju<\/p>\n

– smanjuju se prava ljudi \u017eeljnih umjetne oplodnje<\/p>\n

– smanjuju se pravazdravstveno osiguranim osobama<\/p>\n

i jo\u0161 \u0161to\u0161ta…<\/p>\n

temeljem \u010dega izvuko\u0161e za novo hrvatsko dru\u0161tvo prili\u010dno hereti\u010dni zaklju\u010dak: Nije isklju\u010deno da su \u201edrugovi\u201c i o komunizmu bar djelomice imali pravo. Kad su neki, na vlastitoj ko\u017ei, usporedili radni\u010dka prava u Hrvatskoj od 1975. do 1990. godine:<\/p>\n

1. Suvlasni\u0161tvo zaposlenih u dru\u0161tvenoj imovini<\/p>\n

2. Suodlu\u010divanje o raspodjeli dohotka i o pla\u0107ama<\/p>\n

3. Potpuna sigurnost radnog odnosa<\/p>\n

4. Pravo na dru\u0161tveni stan ili na vrlo povoljan kredit<\/p>\n

5. Pravo na do\u0161kolovanje uz rad na tro\u0161ak poduze\u0107a<\/p>\n

6. Pravo na besplatno \u0161kolovanje djece<\/p>\n

7. Pravo na besplatnu zdravstvenu za\u0161titu<\/p>\n

8. Pravo na punu mirovinu sa 35\/40 godina sta\u017ea<\/p>\n

9. Pla\u0107eni dopusti (za rodilje, za studij itd.)<\/p>\n

sa onima poslije 2010.<\/p>\n

1. Bezuvjetno slu\u017eenje prete\u017eno stranom kapitalu<\/p>\n

2. Najamni odnos i rad na odre\u0111eno vrijeme<\/p>\n

3. Potpuna nesigurnost svakog posla<\/p>\n

4. Do stana samo vlastitim novcem ili na kredit<\/p>\n

5. Do\u0161kolovanje ili prekvalifikacije na vlastiti tro\u0161ak<\/p>\n

6. Do kvalitetnijeg \u0161kolovanja djece vlastitim novcem<\/p>\n

7. Do sve ve\u0107eg broja zdravstvenih usluga vlastitim novcem<\/p>\n

8. Umjesto mirovina – police mirovinskog osiguranja<\/p>\n

9. Trudno\u0107a – kao jednostrani raskid radnog odnosa<\/p>\n

(Ivo Jakovljevi\u0107, \u201eZbogom socijalnoj dr\u017eavi\u201c, Novi list, 5.6.2010.)<\/p>\n

postepeno se \u2013 posebice preko internetskih dru\u0161tvenih mre\u017ea \u2013 po\u010delo \u0161irilo nezadovoljstvo, kulminiraju\u0107i pozivom da se iza\u0111e na ulice i ka\u017ee NE! agresivnom neoliberalnom kapitalizmu (u Hrvatskoj jo\u0161 oja\u010danom grabe\u017eljivo\u0161\u0107u nalik onoj pri \u201eprvobitnoj akumulaciji kapitala\u201c). Naravno, kako su Hrvati ina\u010de poznati po svojoj \u010duvenoj \u201ehrvatskoj \u0161utnji\u201c (ili nam se barem tako servira) poticaj za izlazak na ceste morao je do\u0107i izvana. Bila je to svjetska ekonomska kriza koja je \u2013 to joj i ime ka\u017ee \u2013 zahvatila cijeli svijet, samo je kod nas (prema uvjeravanjima HDZ-ovske Vlade) nije bilo! Stanje je bilo tako \u201edobro\u201c da su po\u010detkom godine gra\u0111ani bili primorani prvi put iza\u0107i na ceste tra\u017ee\u0107i ostavku Vlade. Drugi impuls do\u0161ao je s Wall Streeta, iz domovine liberalnog kapitalizma, nadahnut pokretom “Okupirajte Wall Street” i op\u0107im pozivom cijelom svijetu za globalnim ekonomskim promjenama – \u201eUnited for Global Change 15.10.\u201c.<\/p>\n

Kako je to zavr\u0161ilo? Velikim svjetskim fijaskom u odazivu (osim mo\u017eda u Rimu gdje su ekstremisti iskoristili priliku te potaknuli nerede) iako se to nastoji prikazati uspjehom, podastiranjem podataka o u\u010de\u0161\u0107u stanovnika 951 grada iz 82 dr\u017eave. A ako je to bio svjetski fijasko, u Hrvatskoj bija\u0161e katastrofa nad katastrofama! Mada su ih poduprle nevladine organizacije i svi sindikati (dok su stranke reagirale \u201epredizbornom \u0161utnjom\u201c, \u0161to je za one s desnice razumljivo ali za one lijeve prava sramota), tek par tisu\u0107a prosvjednika u Zagrebu uz po nekoliko stotina u Splitu, Rijeci i Puli dok je protest u Osijeku otkazan, porazna je slika otpora hrvatskih gra\u0111ana kapitalizmu koji ih je doveo tu gdje jesu.<\/p>\n

Mo\u017eda (\u010dak vrlo vjerojatno) je na to utjecala spoznaja sa februarskih mimohoda i peticija s potpisima za ostavkom Vlade, kako u ovoj zemlji ama ba\u0161 ni\u0161ta ne mo\u017ee izazvati promjene ako inicijativa dolazi iz baze ili saznanje da su onima \u201egore\u201c ovi \u201edolje\u201c potrebni samo toliko da ih lansiraju na polo\u017eaje koje ni po koju cijenu (barem ne prije slijede\u0107ih regularnih izbora) ne misle ispu\u0161tati iz ruku. Naravno, to je samo jedan od elemenata neuspjeha okupljanja za bolji svijet, za globalne ekonomske promjene a protiv grabe\u017elivog liberalnog kapitalizma. Ne treba smetnuti s uma da je hrvatsko dru\u0161tvo u globalu izrazito desno orjentirano, u velikom dijelu nacionalisti\u010dki (\u010dak \u0161ovinisti\u010dki) nastrojeno, u strahu od svojih susjeda i ponavljanja pro\u0161lih \u201enestabilnosti\u201c, patrijarhalno, velikim dijelom pod utjecajem Crkve, kao i \u010dinjenicu da je omladina ro\u0111ena nakon 1990-te bila podvrgnuta mentalnoj \u201edresuri\u201c izrazito revizionisti\u010dki, nacionalisti\u010dki i antikomunisti\u010dki ustrojenog \u0161kolskog sistema. Ipak, gra\u0111ani su – kako izgleda – \u010dvrsto uvjereni da \u017eive u demokratskom sustavu. Nazivno, bez sumnje, no dali i fakti\u010dki?<\/p>\n

Prisje\u0107am se, prije neki mjesec u mom gradu je odr\u017ean drugi prosvjed protiv ove hrvatske vlade. Na prvom protestnom mitingu bilo nas je oko 1000 – na drugome, tek pedesetak. Moj sin je uzeo razglas u ruke i upitao:<\/p>\n

“Zaslu\u017euju li Me\u0111imurci demokraciju?”<\/p>\n

Odgovor je bio gotovo jednoglasan, pedesetak ljudi povikalo je:<\/p>\n

“Zaslu\u017euju!”<\/p>\n

Slijede\u0107e njegovo pitanje bilo je:<\/p>\n

“A gdje se onda ovaj \u010das nalazi ostatak, od njih preko sto tisu\u0107a?\u201d.<\/p>\n

Za\u010duo se – mukli tajac.<\/p>\n

Ova crtica dovoljno ilustrira uzroke neuspjeha svih protuvladinih kao i poslijednjih, antikapitalisti\u010dkih demonstracija od 15.10. Demokracija nije od Boga. Ona ne pada s neba. Nju ne mo\u017ee\u0161 naru\u010diti preko interneta iz udobne fotelje. Nju nam nitko ne\u0107e pokloniti. Demokraciju treba izboriti! Dok narodu to ne postane jasno, e pa – neka u\u017eiva u tome \u0161to mu se iz \u201csna od stolje\u0107a sedmog\u201d – sve \u0161to je sanjao, tako sjajno ostvarilo. A \u0161to \u0107e vi\u0161e – kad tako fino mo\u017ee \u017eivjeti i sa manje, zar ne?!<\/p>\n

ZaMir ZINE<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nama je ostao san, dok je imovina pre\u0161la u njihove ruke.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-65206","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/65206","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=65206"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/65206\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=65206"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=65206"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=65206"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}