{"id":64967,"date":"2011-10-28T14:17:00","date_gmt":"2011-10-28T12:17:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=64967"},"modified":"2011-10-28T14:17:00","modified_gmt":"2011-10-28T12:17:00","slug":"cetiri-stvari-koje-tjeraju-bolesti-i-prehlade","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/10\/28\/cetiri-stvari-koje-tjeraju-bolesti-i-prehlade\/","title":{"rendered":"\u010cetiri stvari koje tjeraju bolesti i prehlade"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Saradnici Huffingtonposta<\/em> \u00a0su ispitali zdravstvene stru\u010dnjake i predo\u010dili \u010detiri bitne aktivnosti za koje istra\u017eivanja potvr\u0111uju da \u0161tite od mikroba koji vrebaju uokolo, prenosi 24 sata.info.<\/p>\n

Svje\u017ei zrak<\/strong><\/p>\n

\u010cini nam se logi\u010dnim da za hladnog vremena budemo u zatvorenom i toplom. Problem je \u0161to nas ostanak u zatvorenom stavlja u neprestanu blizinu dugih ljudi – i njihovim mikrobioma. Pobjegnete li na svje\u017ei vazduh, \u00a0odmori\u0107ete se malo od svih tih bacila koji cirkuli\u0161u unutra, a osim toga – \u0161etnja zapravo poti\u010de bolji rad imunolo\u0161kog sistema. “Vje\u017ebanje dovodi do ve\u0107e koli\u010dine neutrofila i monocita koji uni\u0161tavaju opasne bacile, pa je imunitet poja\u010dan,” ka\u017ee dr Ather Ali iz ameri\u010dkog istra\u017eiva\u010dkog centra Yale-Griffin Prevention.<\/p>\n

Opu\u0161tanje tjera prehladu<\/strong><\/p>\n

Odmor i opu\u0161tanje trebaju da postanu prioritet, a ne posljednje \u0161to stignete da uradite. Ako ste pod stresom, lak\u0161e \u0107ete se i prehladiti. Mo\u017eda i zato \u0161to dugotrajan stres dovodi do nakupljanja hormona stresa, kao \u0161to su glukokortikoidi. Oni ometaju proizvodnju citokina koji su klju\u010dni za imunitet. Ako ste umorni, vjerovatno ne\u0107ete ni voditi dovoljno ra\u010duna o tome \u0161ta jedete i kad vje\u017ebate, \u0161to je vrlo va\u017eno za imunitet.<\/p>\n

Najva\u017enije su \u010diste ruke<\/strong><\/p>\n

Prehlada i gripa se tako lako prenose dodirom. Prste zato dr\u017eite dalje od o\u010diju, nosa i usta, koliko je god to mogu\u0107e i pobrinite se da usavr\u0161ite tehniku pranja ruku. Ne trebaju vam antibakterijska sredstva – sapun i voda i dalje su va\u0161i najbolji prijatelji, poru\u010duju iz ameri\u010dkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti. Ipak, imajte na umu da bacili mogu opstati na krutim sapunima, pa je bolje koristiti teku\u0107e verzije. Trljajte ruke 20 sekundi, pa tek onda isperite pod mlazom vode. Dobro ih obri\u0161ite, jer vla\u017ene ruke lak\u0161e \u0161ire bakterije. Ali ih ne bri\u0161ite o odje\u0107u, jer \u0107ete ih opet naseliti bacilima.<\/p>\n

San – najmanje sedam neprekinutih sati<\/strong><\/p>\n

Ako tu i tamo nemirno spavate nije problem, ali hroni\u010dan nedostatak sna slabi sposobnost imunolo\u0161kog sistema. Iako stru\u010dnjaci za san ka\u017eu da potreba za spavanjem varira od osobe do osobe, istra\u017eivanje Carnegie Mellon iz 2009. pokazalo je da san kra\u0107i od sedam sati gotovo utrostru\u010duje \u0161anse od prehlade. “Za mnoge je jedino vrijeme mira ono dok le\u017ee u krevetu. Tad razmi\u0161ljaju o problemima i ometaju san koji bi im indirektno pomogao da ih izbjegnu ili rije\u0161e,” ka\u017ee dr Leslie Swanson, specijalist za san na Univerzitetu Mi\u010digan.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Saradnici Huffingtonposta \u00a0su ispitali zdravstvene stru\u010dnjake i predo\u010dili \u010detiri bitne aktivnosti za koje istra\u017eivanja potvr\u0111uju da \u0161tite od mikroba koji vrebaju uokolo, prenosi 24 sata.info. Svje\u017ei zrak \u010cini nam se logi\u010dnim da za hladnog vremena budemo u zatvorenom i toplom. Problem je \u0161to nas ostanak u zatvorenom stavlja u neprestanu blizinu dugih ljudi – i […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-64967","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/64967","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=64967"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/64967\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=64967"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=64967"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=64967"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}