{"id":64607,"date":"2011-10-25T09:50:30","date_gmt":"2011-10-25T07:50:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=64607"},"modified":"2011-10-25T09:50:30","modified_gmt":"2011-10-25T07:50:30","slug":"neven-andelic-sreca-u-bih-je-nemoguca-na-osnovama-koje-vise-ne-postoje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/10\/25\/neven-andelic-sreca-u-bih-je-nemoguca-na-osnovama-koje-vise-ne-postoje\/","title":{"rendered":"Neven An\u0111eli\u0107: Sre\u0107a u BiH je nemogu\u0107a na osnovama koje vi\u0161e ne postoje"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Rat je iza nas pa nije prepreka ali je taj rat kreirao promjenu svijesti kod mase pa ljudi kada nostalgi\u010dno pripovjedaju o predratnom periodu zapravo ne pri\u017eeljkuju ponovnu uspostavu su\u017eivota jer su se sami dijelom promijenili, a dijelom su se razo\u010darali u svoje biv\u0161e prijatelje pa im danas zna biti lijepo podsje\u0107anje na stare dane ali ih ne \u017eele vratiti. A i za\u0161to bi. Promjene treba prihvatiti i poku\u0161ati na\u0107i najkvalitetniji na\u010din da ih se primijeni u svrhu obezbje\u0111ivanja najve\u0107e mogu\u0107e sre\u0107e najve\u0107em mogu\u0107em broju ljudi. Sre\u0107u nije mogu\u0107e ostvariti na osnovama koje vi\u0161e ne postoje, rekao je za BUKU Neven An\u0111eli\u0107.<\/p>\n

Nevena An\u0111eli\u0107a svi koji pamte Omladinski program zapamtili su kao jednog od urednika i voditelja ove kultne emisije predratnog Radio Sarajeva. Sarajevo je napustio 1993. godine do\u0161av\u0161i u London da bi godinu dana kasnije upisao postdiplomske studije iz oblasti savremenih evropskih studija na Univerzitetu Sussex. Tu je magistrirao te potom i doktorirao iz oblasti savremenih evropskih studija. Radio za CNN, BBC, ITN i ostale vode\u0107e medije u Londonu, te predavao ljudska prava na Birkbeck Collegeu Univerziteta u Londonu. Gostovao na vode\u0107im nau\u010dnim institucijama u SAD kao predava\u010d. Bio je na Fulbright Visiting Scholar na University of California \u2013 Berkeley.<\/p>\n

Na Univerzitetu Kent u Canterburyju bio je nau\u010dni saradnik dok je na Open univerzitetu u Cambridgu predavao predmet \u2018Totalni rat i socijalne promjene u Evropi\u2019. Na Birkbeck Collegu u Londonu kreirao je novi predmet o nacionalizmu u Isto\u010dnoj Evropi te se vratio predavanju uvoda u ljudska prava. Objavljivao je u vode\u0107im svjetskim nau\u010dnim \u010dasopisima i zbornicima te pisao za vode\u0107e specijalisti\u010dke internetske stranice. Redovan je u\u010desnik akademskih konferencija i seminara na kojima \u010desto prezentuje svoja istra\u017eivanja i poglede.Objavio vi\u0161e nau\u010dnih radova, te knjigu Bosnia-Herzegovina: The End of a Legacy (Frank Cass Publishers, London 2003). B92 je izdao ovu knjigu pod naslovom Bosna i Hercegovina izme\u0111u Tita i rata.<\/p>\n

Sa Nevenom smo razgovarali o Bosni i Hercegovini, njenim mogu\u0107nostima i nemogu\u0107nostima.<\/p>\n

Pro\u0161lo je godinu dana od op\u0161tih Izbora u BiH. Zemlja i dalje nema novu vlast na dr\u017eavnom nivou i sti\u010de se utisak da to vi\u0161e nikog pretjerano ne uzbu\u0111uje, ni aktuelne politi\u010dke predstavnike ali ni gra\u0111ane? Kako komentari\u0161ete ovo stanje ?<\/em><\/p>\n

Izgleda da je na sceni op\u0161ta dru\u0161tvena letargija izazvana razo\u010darenjem zbog nedostatka ostvarenja politi\u010dkih ciljeva. Cjelokupno dru\u0161tvo sastavljeno prvenstveno od tri etni\u010dke zajednice dovedeno je u takvo stanje jer nijedna zajednica nije uspjela ostvariti svoj politi\u010dko-nacionalni cilj. Takvo stanje traje ve\u0107 dvadeset godina i gra\u0111ani su prihvatili da \u017eive u dru\u0161tvu i sistemu koje ne \u017eele ali i koje ne mogu promijeniti. Jedino \u0161to je mogu\u0107e, njima se \u010dini, je promjena na gore a to zna\u010di opasnost od udovoljenja jednoj od druge dvije zajednice i stoga se nastavlja glasati kao i prethodnih dvadeset godina. Zbog toga i nema pretjeranog razo\u010darenja nemogu\u0107no\u0161\u0107u formiranja vlasti na dr\u017eavnom nivou jer ovako kako jeste, a to je sistem bezvla\u0161\u0107a, je ipak bolje nego kako bi moglo biti. Ovaj put postoji jo\u0161 jedan faktor u igri, to je SDP koji inzistira na sopstvenom multietni\u010dkom karakteru iako mu glasovi ve\u0107inom dolaze iz bo\u0161njackog korpusa. Njihov izborni uspjeh predstavlja upravo tu opasnost od promjene prema kojoj su nacionalisti razvili strah tokom prethodne dvije decenije. Zbog toga nema formiranja vlasti.<\/p>\n

Njema\u010dka agencija DPA je u svom istra\u017eivanju BiH dru\u0161tvenih okolnosti navela vrlo kratko da su politi\u010dke partije glavni generator problema u BiH sa gotovo potpunom kontrolom svih dru\u0161tvenih tokova, ekonomskih, politi\u010dkih, medijskih…. Da li smo i do kada \u0107emo biti u ovoj vrsti produ\u017eene tranzicije ?<\/em><\/p>\n

Ne sla\u017eem se s tom tvrdnjom. Malo eksperti za demokratiju s bazom u razvijenim zemljama Zapada poku\u0161avaju ubijediti \u201eproblemati\u010dne narode\u201c da su im za sve krive politi\u010dke elite koje kontroli\u0161u sve dru\u0161tvene tokove. Ko kontroli\u0161e RAI u Italiji? Svaka partija dobije utjecaj shodno izbornim rezultatima a Berlusconi povrh toga ima i privatne kanale pa nisam nai\u0161ao na istra\u017eivanje da su politi\u010dke partije ili sam Berlusconi generator problema u Italiji. Naravno da jesu jednim dijelom kao sto su i u Bosni i Hercegovini nacionalisti\u010dke elite, ali mislim da jedno masovno nepovjerenje me\u0111u ljudima kreira osnovu za permanentni opstanak na vlasti elita uspostavljenih od 1990. godine do danas. Zna\u010di problem je u narodu. Po\u0161to se narod ne mo\u017ee zamijeniti, onda eksperti sugeri\u0161u problem je zapravo u elitama. Jeste i u njima ali one su demokratski izbor naroda.<\/p>\n

Od potpisivanja dejtonskog sporazuma iste politi\u010dke partije vode ovu zemlju. Nakon poslednjih izbora do\u0161lo je do potpune homogenizacije partija na osnovu podijeljenih nacionalih odnosa koje predstavljaju. Predizborni protivnici i pobjednici sklopili su koalicije i paktove o nenapadanju i osim formalizovanja nacionalne homogenizacije na ovaj na\u010din je nestala i opozicija. Da li i dalje treba davati \u0161ansu dosada\u0161njim akterima politi\u010dkog \u017eivota ili su nam potrebne nove politi\u010dke snage?<\/em><\/p>\n

Nove politi\u010dke snage nemaju \u0161ansu u ovom trenutku. Najbli\u017ee promjeni je zna\u010dajan procenat glasova SDP-u ali oni ako \u017eele biti dio vlasti moraju koalirati s nacionalistima. Zna\u010di promjena ponovno postaje nemogu\u0107a jer ne postoji kriti\u010dna masa \u017eeljna promjena. Naravno da postoji i zna\u010dajna snaga u dru\u0161tvu koja ne \u017eeli ni SDP u vlasti i mislim da je va\u017eno i zanimljivo da grupe ljudi poku\u0161avaju poput Na\u0161e stranke iako po rezultatima oni mogu biti samo regionalna stranka. U Banjaluci \u010cavi\u0107 poku\u0161ava oformiti alternativno jezgro ali i njegovi rezultati su skoro minorni. Zna\u010di sve se svodi na odluku ili nacionalisti ili SDP. Promjena izbornog zakona i sistema bi jedino mogla obezbjediti podlogu za radikalni prekid s pro\u0161lo\u0161\u0107u i promjenu na vlasti. Nisam siguran da bi nacionalno osvje\u0161teni Bosnjak iz Mostara glasao za Izetbegovi\u0107a ako bi mu se unaprijed reklo da time glasa za \u010covi\u0107a i Dodika. U Libanonu imaju sistem predizbornih koalicijskih listi, sve je bazirano na religijskoj zastupljenosti i kada suniti glasaju za svoje predstavnike oni znaju i koji kr\u0161\u0107ani ulaze u vlast u slu\u010daju uspjeha liste. U ovome je Libanon iskreniji od Bosne i Hercegovine. Sli\u010dnost je i da niti tamo nisu uspjeli organizovati drugi popis stanovnistva od sticanja nezavisnosti. U\u010de\u0161\u0107e u vlasti je bazirano na davnom popisu iz 1932. godine. Politi\u010dke elite u Bosni i Hercegovini \u010dine sve da slijede libanonski primjer.<\/p>\n

Prije nekoliko godina u jednom va\u0161em tekstu napisali ste \u201eSvi bosanskohercegova\u010dki nacionalisti\u010dki pokreti uspje\u0161no politizuju razlike preciznim etni\u010dkim argumentima, za koje je stanovni\u0161tvo, pogo\u0111eno ekonomskim neda\u0107ama, vrlo prijem\u010divo. Utoliko se mo\u017ee govoriti o potpunoj prevlasti etni\u010dkog nacionalizma u politi\u010dkom prostoru BiH, uz puke zametke onog gra\u0111anskog\u201d. To je bilo prije nekoliko godina, kako o gra\u0111anskom identitetu u BiH promi\u0161ljate danas ?<\/em><\/p>\n

Problem s gra\u0111anskim identitetom je \u0161to on prenebregava demokratsku ve\u0107inu kojoj je takav identitet skoro stran ili ga barem ne \u017eele ako im nije potpuno stran. Preferiraju etni\u010dki. U Sloveniji je bila mogu\u0107a saradnja etni\u010dkog i gra\u0111anskog nacionalizma tokom ostvarenja nezavisnosti, u Hrvatskoj se povremeno mo\u017ee primjetiti sli\u010dna pojava u post-tu\u0111manovskim godinama, u Srbiji povremeno u diskusijama o budu\u0107nosti Kosova \u0161to ba\u0161 i nije najprijatnije stanje, ali u Bosni i Hercegovini ne vidim mogu\u0107nost izgradnje gra\u0111anskog identiteta na istim osnovama u Sarajevu i Banjaluci. Dodajmo tome i novije, da ne preciziram zapadno, podru\u010dje grada Mostara. Zna\u010di disonantni glasovi u ovim sredinama pokazuju da je gra\u0111anski identitet mogu\u0107 \u0161to je ohrabrenje ali utisak je da su ve\u0107ini \u201cgra\u0111ana\u201d u Sarajevu kulturno bli\u017ei sopstveni nacionalisti nego nenacionalisti, gra\u0111anski identificirani stanovnici Banjaluke ili Mostara zapadno od Rondoa. Ista je stvar i u Banjaluci gdje politi\u010dki oponenti Milorada Dodika suo\u010deni s izborom ne izme\u0111u Dodika i Izetbegovi\u0107a ve\u0107 izme\u0111u Dodika i Lagumd\u017eije gotovo bez izuzetka biraju Dodika. U Sarajevu Mladen Ivani\u0107 ne\u0107e dobiti podr\u0161ku umjerene desnice, dakle politi\u010dke opcije koja nema organizovanu politi\u010dku skupinu u ovom dijelu republike, iz prostog razloga \u0161to je baziran u Banjaluci. Ili budimo konkretni zato sto je Srbin. Pojedina\u010dni izuzeci ne mijenjaju osnovni princip koji je, na \u017ealost, sada ve\u0107 ukorijenjen u dru\u0161tvu. Mlade generacije ne poznaju druga\u010dije principe. To uve\u0107ava dimenziju problema.<\/p>\n

Diljem svijeta ovih dana bujaju protesti protiv poredaka koji eksploati\u0161u dra\u017eave i narode. Istovremeno, i pored vrlo lo\u0161ih uslova \u017eivota u BiH nema te vrste protesta. Za\u0161to su gra\u0111ani ove zemlje tako dobar materijal za eksploataciju?<\/em><\/p>\n

Ova zemlja nema tradiciju protesta. Organizovani protesti su ozbiljna stvar koja zahtijeva puno rada, \u010desto uzaludnog. Ne zaboravljam kada je mala grupa nas u Sarajevu (Zdravko Grebo, Abdulah Sidran, Veso \u0110orem, Emir Kusturica, Stevan Tonti\u0107, Gajo Sekuli\u0107, Dejan Mastilovi\u0107,..) organizovala miting podr\u0161ke narodu Rumunije u borbi protiv re\u017eima Ceaucescua. Vi\u0161e nas je organizovalo podr\u0161ku nego sto se okupilo gra\u0111ana. Ovi novi pokreti Dosta i Grozd uspijevaju povremeno privu\u0107i pa\u017enju ali ve\u0107ina ljudi ignori\u0161e njihove pozive iz istih onih razloga zbog kojih uporno glasaju za svoje nacionaliste. U Banjaluci ozbiljnije demonstracije su organizovane samo na nacionalisti\u010dkoj osnovi. Zna\u010di interesi tri nacije su partikulizirani i onda se opasnost vidi samo u onim drugima. Zanemaruje se \u010dinjenica da je ovo uprkos takvoj stvarnosti jedna zemlja i da protest mora biti na op\u0161tem nivou da bi se ostvarila pozitivna promjena. Lokalni, etni\u010dki bazirani interesi samo produ\u017eavaju agoniju i ni\u0161ta ne mijenjaju.<\/p>\n

Politi\u010dki govori u javnoj sferi obiluju emocijama na ra\u010dun logike. Ova bestidna manipulacija dobija svoje morbidne i zloslutne obrise ako znamo da vode\u0107i politi\u010dari u zemlji vrijednije nekretnine imaju van zemlje kojom upravljaju. Imamo li razloga da se pla\u0161imo budu\u0107nosti ove zemlje?<\/em><\/p>\n

Postoji li dr\u017eava na ovoj planeti koja je vje\u010dna? Dr\u017eave, ba\u0161 kao i imperije, do\u0111u i pro\u0111u. Neke se razviju, neke se pro\u0161ire, neke podijele, neke kolapsiraju. Kultura ostaje ili se modificira pa se nastavi u ne\u0161to izmijenjenom obliku. Znam da je mojim prijateljima Amerikancima bogohuljenje kada im spomenem te \u010dinjenice ali i Rimljani su mislili da su svemo\u0107ni pa je na kraju imperija propala ali su ostale vrijednosti do kojih i mi dr\u017eimo, poput rimskog prava recimo. Bosna i Hercegovina je istorijska \u010dinjenica a da li \u0107e biti u ovom, boljem ili lo\u0161ijem obliku i u narednom mileniju nije umjesno prognozirati jer to niko ne zna. Da li \u0107e se kvalitativno reintegrisati ili dodatno decentralizirati s mogu\u0107no\u0161\u0107u dezintegracije je zapravo nebitno ako se svi ti procesi odvijaju u sklopu koncenzusa. U ovom trenutku koncenzus nije mogu\u0107 ni po jednom pitanju a ne postoji ni dovoljna snaga za nasilne promjene. Stoga sve ostaje po starom.<\/p>\n

Na koji na\u010din vratiti ljudima vjeru u dru\u0161tvo koje bi su\u017eivotom podsje\u0107alo na predratno. Za\u0161to u javnom prostoru ima toliko negacije takve mogu\u0107nosti i stalnog isticanja nemogu\u0107nosti zajedni\u010dkog \u017eivota. Koliko je rat koji je iza nas prepreka takvoj ideji?<\/em><\/p>\n

Rat je iza nas pa nije prepreka ali je taj rat kreirao promjenu svijesti kod mase pa ljudi kada nostalgi\u010dno pripovjedaju o predratnom periodu zapravo ne pri\u017eeljkuju ponovnu uspostavu su\u017eivota jer su se sami dijelom promijenili, a dijelom su se razo\u010darali u svoje biv\u0161e prijatelje pa im danas zna biti lijepo podsje\u0107anje na stare dane ali ih ne \u017eele vratiti. A i za\u0161to bi. Promjene treba prihvatiti i poku\u0161ati na\u0107i najkvalitetniji na\u010din da ih se primijeni u svrhu obezbje\u0111ivanja najve\u0107e mogu\u0107e sre\u0107e najve\u0107em mogu\u0107em broju ljudi. Sre\u0107u nije mogu\u0107e ostvariti na osnovama koje vi\u0161e ne postoje.<\/p>\n

Prije nekoliko godina radio sam seriju intervjua sa pitanjem Ima li Bosne i Hercegovine. Ni jedan od intervjuisanih politi\u010dkih lidera mi nije odgovorio kratko i jasno na to pitanje. Svi su naprotiv, vrlo dugo obrazlagali svoje vi\u0111enje i promi\u0161ljanja na ovu temu. Za\u0161to?<\/em><\/p>\n

Zato \u0161to su nesikreni. Boje se reci sta iskreno misle iz dva razloga. Prvo jer ne smiju razo\u010darati izbornu bazu pa onda srpski politi\u010dari uvijaju pozitivni odgovor jer da odgovore direktno negativno, \u0161to bi im baza odobrila, ovla\u0161teni predstavnici me\u0111unarodne zajednice bi im uveli sankcije. Isto je i sa bo\u0161nja\u010dkim politi\u010darima koji moraju dati pozitivan odgovor zbog svoje baze ali i ne previ\u0161e direktan jer ih me\u0111unarodni predstavnici uporno upozoravaju da manifestnom pretjeranom ljubavlju prema Bosni i Hercegovini \u010dine samo \u0161tetu toj i takvoj Bosni i Hercegovini.<\/p>\n

Zamolio bih vas da mi za kraj ovog razgovora ka\u017eete svoj odgovor na ovo pitanje Ima li Bosne i Hercegovine?<\/em><\/p>\n

Ima. Hoce li je u budu\u0107nosti biti vi\u0161e ili manje i ho\u0107e li ljudima biti bolje ili lo\u0161ije ovisi o njima samima. Sada je ima, novi koncenzus je neophodan ubrzo da bi se pobolj\u0161ao kvalitet \u017eivota svih stanovnika. Bez koncenzusa nema promjena, svima je lo\u0161e a Bosna i Hercegovina ostaje voljeli je ili ne. Jo\u0161 me niko nije ubijedio da je mogu\u0107 bolji \u017eivot svima bez Bosne i Hercegovine. Nekome bi mo\u017eda bilo bolje ali znatnom dijelu ljudi bi bilo prili\u010dno lo\u0161ije. S Bosnom i Hercegovinom je mogu\u0107 ili status quo ili progres ali samo uz koncenzus \u0161to je bolja solucija nego da zna\u010dajnom dijelu ljudi bude lo\u0161ije. Stoga, ona je interes svih. Barem bi trebala da bude.<\/p>\n

Razgovarao: Aleksandar Trifunovi\u0107<\/p>\n

Buka<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Promjena ponovno postaje nemogu\u0107a jer ne postoji kriti\u010dna masa \u017eeljna promjena.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-64607","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/64607","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=64607"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/64607\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=64607"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=64607"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=64607"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}