{"id":64422,"date":"2011-10-23T12:42:50","date_gmt":"2011-10-23T10:42:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=64422"},"modified":"2011-10-23T12:42:50","modified_gmt":"2011-10-23T10:42:50","slug":"najcesci-mitovi-o-mozgu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/10\/23\/najcesci-mitovi-o-mozgu\/","title":{"rendered":"Naj\u010de\u0161\u0107i mitovi o mozgu"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/10\/mozak.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-64423\" title=\"mozak\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/10\/mozak.jpg\" alt=\"\" width=\"253\" height=\"199\" \/><\/a>Bez obzira na mnogobrojna istra\u017eivanja, ljudski mozak je do danas zagonetka za nau\u010dnike, a \u0161to se ti\u010de \u201cobi\u010dnog sveta\u201d on uop\u0161te ima slabu predstavu kako je on strukturisan i kako funkcioni\u0161e.<\/p>\n<p>Saradnici Nacionalnog instituta zdravlja SAD sa\u010dinili su spisak 10 najpopularnijih zabluda o mozgu, me\u0111u kojima je jedna od najpoznatijih i najra\u0161irenijih da \u010dovek koristi samo 10 odsto svog mozga.<\/p>\n<p>Sama tvrdnja je s po\u010detka pro\u0161log veka i pripisuje se popularnom ameri\u010dkom psihologu Viljemu D\u017eejmsu &#8211; zvu\u010di ubedljivo, ali je pogre\u0161na.<\/p>\n<p>Rezultati skeniranja mozga jasno su pokazali da je za ispunjenje konkretnog zadatka potreban harmoni\u010dan rad razli\u010ditih delova mozga.<\/p>\n<p>Drugi mit odnosi se na ljude koji pate od autizma. Smatra se da oni imaju naro\u010dite, uro\u0111ene talente, \u0161to je jo\u0161 jedan mit koji je stvorila televizija. Eksperti su konstatovali da takvi pacijenti mogu da imaju sjajne fizi\u010dke potencijale, ali se to ne mo\u017ee re\u0107i za umne.<\/p>\n<p>Tako\u0111e, mnogi smatraju da \u0161izofrenija zna\u010di podeljenu li\u010dnost, ali je to u stvari psihi\u010dko rastrojstvo koje karakteri\u0161u problem sa koncentracijom, halucinacije, socijalna izolovanost i nepokretljivost. Neki, pak, smatraju da se mozak ne menja, ali to nije tako &#8211; mozak se odli\u010dno obnavlja posle povreda i rekonstrui\u0161e.<\/p>\n<p>A alkohol, uprkos rasprostranjenom uverenju, ne ubija \u0107elije mozga, mada njegova konzumacija mo\u017ee da uti\u010de na mo\u017edani sistem, ali jedino na dendrite &#8211; kratke, razgranate nastavke, putem kojih neuroni dobijaju informaciju. Dodu\u0161e, redak sindrom Vernike-Korsakova karakteri\u0161e gubitak neurona u nekim delovima mozga, ali to nije primarni efekat alkoholizma, ve\u0107 sekundarni efekat nedostatka vitamina B, izazvanog prekomernim konzumiranjem alkohola.<\/p>\n<p>Kao pogre\u0161no navodi se i da su o\u0161te\u0107enja mozga \u201eve\u010dna\u201c. Sve, me\u0111utim, zavisi od stepena i mesta povrede, umerene traume se lako kontroli\u0161u, ali ve\u010dne i nepovratne ostaju te\u0161ke povrede, a ne dovode ni sve povrede \u010doveka do vegetativnog stanja.<\/p>\n<p>Jedna od najra\u0161irenijih zabluda je i ta da ljudi imaju najve\u0107i mozak. Uporednim istra\u017eivanjima utvr\u0111eno je da prose\u010dan ljudski mozak te\u017ei oko 1,4 kilograma a mozak sisara iz redova kita ulje\u0161ura (Physeter catadon) te\u017ei oko 7,7 kilograma. Istina, neki nau\u010dnici nagla\u0161avaju da su va\u017ene ne razmere mozga, ve\u0107 proporcija razmera mozga i tela, koja je kod ljudi pribli\u017eno 1:50, dok je kod drugih \u017eivotinja oko 1:180 ili 1:220.<\/p>\n<p>Va\u017eno je i to koliki deo mozga je anga\u017eovan u kognitivnoj (spoznajnoj) funkciji, a od svih sisara \u010dovek ima najve\u0107u mo\u017edanu koru (cerebral cortex) uklju\u010denu u funkcije pam\u0107enja i govora.<\/p>\n<p>Ukoliko se govori o strukturi mozga, neki ljudi su uvereni da je mozak kompaktna masa, iako se on sastoji od bezbroj \u0107elija &#8211; glija ili neurona. Jedna od od 10 zabluda je i ta da \u010dovek ima samo pet \u010dula. Me\u0111utim, ukus, miris, dodir, sluh i vid, jesu najja\u010da, ali nisu jedini ose\u0107aji.<\/p>\n<p>Postoje i drugi, kao \u0161to su ose\u0107anje ravnote\u017ee, bola i polo\u017eaja tela u prostoru. Mit o tome da se slu\u0161anjem Mocartove muzike, koji odr\u017eavaju roditelji, mo\u017ee postati pametniji, prvi put je opisao istra\u017eiva\u010d Alfred Tomatis, a postao je popularan zahvaljuju\u0107i muzi\u010daru Donu Kempbelu. Uverenje je postalo vrlo popularno &#8211; ali nijedno istra\u017eivanje do sada nije potvrdilo tu teoriju.<\/p>\n<p>Tanjug\/B92<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Bez obzira na mnogobrojna istra\u017eivanja, ljudski mozak je do danas zagonetka za nau\u010dnike, a \u0161to se ti\u010de \u201cobi\u010dnog sveta\u201d on uop\u0161te ima slabu predstavu kako je on strukturisan i kako funkcioni\u0161e. Saradnici Nacionalnog instituta zdravlja SAD sa\u010dinili su spisak 10 najpopularnijih zabluda o mozgu, me\u0111u kojima je jedna od najpoznatijih i najra\u0161irenijih da \u010dovek koristi [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-64422","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/64422","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=64422"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/64422\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=64422"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=64422"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=64422"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}