{"id":64277,"date":"2011-10-21T19:40:04","date_gmt":"2011-10-21T17:40:04","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=64277"},"modified":"2011-10-21T19:40:04","modified_gmt":"2011-10-21T17:40:04","slug":"nista-vam-vise-nije-jasno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/10\/21\/nista-vam-vise-nije-jasno\/","title":{"rendered":"Ni\u0161ta vam vi\u0161e nije jasno?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Redakcija Business.hr<\/p>\n

Mediji su puni izvje\u0161taja o problemima u eurozoni, svaki dan kolaju nove informacije, nerijetko na razini tra\u010da, tako da nije \u010dudo ako ste se pogubili i vi\u0161e nemate pojma \u0161to se doga\u0111a, o kakvoj je krizi zapravo rije\u010d i \u0161to je u svemu tome zapravo va\u017eno.<\/p>\n

Kako je sve po\u010delo<\/strong><\/p>\n

– Od kada su se priklju\u010dile eurozoni 1999. godine, vlade Gr\u010dke i Portugala (uz ostale “prijestupnike”) navikle su se tro\u0161iti puno novca. To nije bio problem kada su vremena bila dobra \u2013 banke i drugi investitori bili su voljni posu\u0111ivati im jeftino novac sve dok njihov javni sektor nije “nabubrio”.<\/p>\n

– S dolaskom krize po\u010deli su i problemi. Razina duga u Portugalu, Italiji i Gr\u010dkoj postala je neodr\u017eiva, a porezi u ekonomijama koje su se smanjivale vi\u0161e nisu bili dovoljni da bi se na njihov ra\u010dun otpla\u0107ivali dugovi.<\/p>\n

– Gr\u010dka, Portugal i Irska jo\u0161 uvijek se bore da svoj dug stave pod kontrolu, i to nakon \u0161to su primile milijarde eura pomo\u0107i od Europske komisije (EK), Me\u0111unarodnog monetarnog fonda (MMF) i Europske sredi\u0161nje banke (ECB). Dio takve financijske pomo\u0107i pru\u017een je kroz privremene instrumente s posebnom svrhom, kao \u0161to je EFSF, odnosno Europski fond za financijsku stabilnost.<\/p>\n

– Tim je vladama taj novac bio potreban jer im je postalo preskupo posu\u0111ivati novac na otvorenim tr\u017ei\u0161tima, na kojima su \u0161pekulanti zahtijevali visoke kamate, kladiv\u0161i se uvelike na bankrote.<\/p>\n

– Novac koji su primile u prvoj “rundi” pomo\u0107i dr\u017eavama je pomogao da odr\u017ee banke na \u017eivotu i plate dugove.<\/p>\n

– ECB je po\u010deo kupovati dr\u017eavne obveznice kako bi tro\u0161kovi posu\u0111ivanja ostali niski.<\/p>\n

– Me\u0111utim, Gr\u010dkoj sada treba vi\u0161e novca da ostane solventna.<\/p>\n

– \u010celnici Europske unije u srpnju su se usuglasili da je “selektivni bankrot” jedino rje\u0161enje za Gr\u010dku. Dr\u017eava pristaje na “selektivni bankrot” kada odlu\u010di odgoditi na neko vrijeme pla\u0107anje nekih svojih financijskih obveza, dok druge obveze u potpunosti ispunjava. Ideja je takva da na kraju svatko bude ispla\u0107en na neki na\u010din. Prema tom planu privatni bi sektor morao podnijeti dio tereta gr\u010dkog bankrota, iako bi druge europske nacije jam\u010dile za isplatu preostalih dugova.<\/p>\n

– Prema ugovoru iz srpnja pove\u0107an je europski fond za financijsku stabilizaciju, koji sada iznosi 440 milijardi eura.<\/p>\n

U trenutku kada je 17 vo\u0111a eurozone u srpnju dogovorilo da \u0107e sudjelovati u odobravanju drugog paketa pomo\u0107i za Gr\u010dku stvari su bile pone\u0161to druk\u010dije:<\/p>\n

– ekonomska situacija u Europi nije bila toliko lo\u0161a kao sada<\/p>\n

– skepticizam u vezi s gr\u010dkom sposobnosti da smanji deficit i ispuni privatizacijske ciljeve, koji su bili uvjeti kada je primila prvi paket pomo\u0107i, bio je puno manji danas<\/p>\n

– i ono \u0161to je mo\u017eda najva\u017enije – danas, u odnosu na nekoliko mjeseci ranije, postoji puno vi\u0161e znakova da banke imaju velikih problema s pristupom gotovini. Sve se to, dakle, promijenilo u posljednja tri mjeseca. Pozornost investitora sada je odjednom usmjerena na krizu u eurozoni, a sve je vi\u0161e znakova koji ukazuju da su ugro\u017eene \u010dak i europske banke u zemljama koje nisu u financijskim problemima. Ovaj strah posebice je potaknut posrnu\u0107em belgijske banke Dexia po\u010detkom ovog mjeseca. Francuska i Belgija bile su primorane pomo\u0107i Dexiji, \u0161to je bio prvi slu\u010daj dr\u017eavnog spa\u0161avanja jedne europske banke u ovoj krizi.<\/p>\n

Gr\u010dka vlada nije uspjela uvjeriti \u010delnike eurozone da je sposobna dr\u017eati dugove pod kontrolom, \u0161to izaziva sve ve\u0107i njihov bijes. Ipak, pustiti Gr\u010dku da bankrotira u nekontroliranim uvjetima imalo bi previ\u0161e te\u0161kih posljedica. Kriza je posebice imala odjeka u bankarskom sektoru, \u0161to je izazvalo krizu s likvidno\u0161\u0107u. Zbog svega toga stvari se vrte u krug i ulaga\u010di gube nadu da iz njega ima izlaza, a sredstva iz kojekakvih fondova su sve manja.<\/p>\n

To utje\u010de negativno na ekonomije ne samo u perifernim zemljama eurozone nego i u zemljama poput Njema\u010dke i Francuske, koje su dosad uspijevale svoje rashode dr\u017eati pod kontrolom. Iako su upravo te dvije zemlje pripadnicama PIIGS-a (Portugal, Italija, Irska, Gr\u010dka i \u0160panjolska) dopustile pretjeranu rastro\u0161nost tijekom “dobrih godina”, sada su ljute. Ne \u017eele tiskati jo\u0161 novca kojim \u0107e omogu\u0107iti zemljama PIIGS-a da se neka\u017enjeno izvuku jer \u0107e to umanjiti vrijednost njihove imovine. S druge strane, ni porezni obveznici ne \u017eele da se njihov novac i dalje tro\u0161i. No iste te zemlje i porezni obveznici jako \u0107e patiti ako do\u0111e do gr\u010dkog bankrota i bankarskog kolapsa, pi\u0161e Business Insider.<\/p>\n

Nakon \u0161to je svih 17 \u010dlanica eurozone odobrilo ja\u010danje Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) do 440 milijardi eura (podsjetimo, s odobrenjem je “otezala” Slova\u010dka, koja je zadnja glasala i odobrila plan tek u drugom \u010ditanju), europski se lideri sastaju ovog vikenda kako bi dogovorili kako \u0107e se ta sredstva iz EFSF-a tro\u0161iti. Business Insider pi\u0161e kako je jasno da plan zahtijeva vi\u0161e novca.<\/p>\n

EFSF nema dovoljno novca da kupi dovoljno dr\u017eavnih obveznica od Italije i \u0160panjolske kako bi sprije\u010dili \u0161pekulante u podizanju tro\u0161kova posu\u0111ivanja. Vjerojatno \u0107e fond morati pomo\u0107i i u rekapitalizaciji banaka tako da \u0107e opet morati posuditi novac. Kru\u017eio je tra\u010d kako \u0107e fond biti financiran iz privatnog sektora, nacionalnih banaka iz eurozone, ECB-a, pa \u010dak i od G20 (iako su posljednje dvije mogu\u0107nosti u ovom trenutko vrlo malo vrjerojatne).<\/p>\n

U svakom slu\u010daju, ne\u0107e biti lako do\u0107i do tog novca.<\/p>\n

Lideri Europske unije otputovat \u0107e u Bruxelles ovog vikenda. Mo\u0107na njema\u010dka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy obe\u0107ali su da \u0107e prona\u0107i rje\u0161enje za krizu u eurozoni do kraja ovog mjeseca. No \u010dini se kako se \u010dak ni njih dvoje me\u0111usobno ne sla\u017eu u na\u010dinu na koji to treba napraviti.<\/p>\n

Tko pre\u017eivi vikend, pri\u010dat \u0107e.<\/p>\n

Business.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Analiza: Za sve koji ne ku\u017ee za\u0161to je ovaj vikend va\u017ean.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-64277","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/64277","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=64277"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/64277\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=64277"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=64277"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=64277"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}