{"id":63918,"date":"2011-10-18T11:07:57","date_gmt":"2011-10-18T09:07:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=63918"},"modified":"2011-10-18T11:07:57","modified_gmt":"2011-10-18T09:07:57","slug":"neoliberalni-kapitalizam-treba-nenasilno-demontirati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/10\/18\/neoliberalni-kapitalizam-treba-nenasilno-demontirati\/","title":{"rendered":"Neoliberalni kapitalizam treba nenasilno demontirati"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Marko Brecelj \u201cpljunuo je istini u o\u010di\u201d jo\u0161 davne 1975., kao tekstopisac i pjeva\u010d avangardne slovenske rock grupe Buldo\u017eer. Nakon razlaza s grupom krajem 1970-ih snima samostalno, izvode\u0107i do danas diljem biv\u0161e dr\u017eave serije dru\u0161tveno anga\u017eiranih performansa pod nazivom \u201cMeki terorizam\u201d. Predsjednik je nevladine udruge Dru\u0161tvo umjerenog napretka, vo\u0111a neparlamentarne stranke Akacija i voditelj Omladinskoga kulturnog i socijalnog centra (MKSC) u Kopru. U razgovoru za \u201cNovosti\u201d iznio je \u017eestoku kritiku Europske unije i neoliberalnoga kapitalizma, protiv kojeg \u0107e ove subote, u isto vrijeme, prosvjedovati gra\u0111ani diljem svijeta.<\/p>\n

U Gro\u017enjanu, na skupu s temom regionalne suradnje, o Europskoj ste uniji govorili u kontekstu morbidne institucije, predla\u017eu\u0107i nenasilnu demonta\u017eu neoliberalnoga kapitalizma. Kako to izvesti?<\/em><\/p>\n

– Nisam rekao da je EU morbidna, nego volim kad i kako moj prijatelj Franci Bla\u0161kovi\u0107 upotrebljava rije\u010d \u201cmorbidno\u201d: uvijek u vezi s neoliberalnim kapitalisti\u010dkim sistemom, sa situacijom u kojoj smo. Morbidnost ima puno lica, a jedno lice morbidnosti je da je isti kontinent udru\u017een u EU i da ta konstelacija snaga ekonomske i politi\u010dke mo\u0107i nije pokazala volju da sprije\u010di doga\u0111aje iz 1990-ih, nego su \u010dak i ozbiljni mozgovi dokazali da se to doga\u0111alo uz podr\u0161ku europskih krugova. Iz istog izvora nevladinim udrugama danas dolazi novac koji slu\u017ei za smirivanje i pacificiranje prostora koji se zove Balkan i koji je posljednjih 150 godina na glasu kao bure baruta. Nenasilna demonta\u017ea neoliberalnoga kapitalizma prvi je od \u010detiriju glavnih ciljeva stranke Akacija, koja je oru\u0111e nevladinog sektora omladinskog polja. Ime stranke nastalo je po mojoj pjesmi \u010diji stihovi glase: Akacije su u akciji \/ s TV kanalizacije \/ zaudara po reakciji. Na lokalnim izborima u Kopru 10. jula osvojili smo 1,67 posto glasova, \u0161to je bilo dovoljno da sljede\u0107e tri godine dobivamo po 200 eura mjese\u010dno, odnosno prelazimo iz platonske faze stranke u fazu realne stranke, koja mora imati ra\u010dunovo\u0111u jer imamo inpute. Neoliberalni kapitalizam kao izvor nesre\u0107e ugra\u0111en je u na\u0161 statut i borimo se protiv dehumanizacijskih globalnih procesa koje on generira.<\/p>\n

Neprirodna katastrofa<\/strong><\/p>\n

Nenasilnom demonta\u017eom?<\/em><\/p>\n

– Neoliberalni kapitalizam je generator op\u0107eg uni\u0161tenja iza kojeg nema budu\u0107nosti. Nenasilna demonta\u017ea je metafizi\u010dko pitanje. Mogla bi izgledati tako da se \u010dovjek odlu\u010di pridru\u017eiti klo\u0161arima. Oni su mo\u017eda i najradikalniji borci za koje znam. Ljevi\u010dari koji imaju slu\u017ebe i govore o revoluciji, deseci takvih ne vrijede jednog klo\u0161ara. Jer, ako bi odre\u0111en broj ljudi u Europi odlu\u010dio \u017eivjeti klo\u0161arski, to bi se itekako osjetilo na Wall Streetu. Ipak, ako pita\u0161 mudre ljude, demonta\u017ea je ne\u0161to \u0161to je nemogu\u0107e, nezamislivo. Osobno znam samo \u0161to je to pi\u0161anje protiv vjetra, a to je \u017eivot koji \u017eivim. Nenasilna demonta\u017ea je da ljudi ustanove da je njihovo hrljenje potro\u0161nji i novcu put u ni\u0161tavilo, u tunel iz kojeg nema izlaza. Demonta\u017ea je da poku\u0161amo uvjeriti ljude u takve pojave, a ne da ih u to uvjere eksplozije atomskih bombi ili neprirodne katastrofe, kao \u0161to je i sam neoliberalni kapitalizam. Kad ljudi shvate da napredak nije uve\u0107anje bruto proizvoda, nego da je to katastrofa, neoliberalni \u0107e kapitalizam dobiti jak udarac. Rije\u010d je o globalnom sazrijevanju \u010dovje\u010danstva i zato pi\u0161am prema vjetru. Ipak, bez razloga se nadam da je nenasilna demonta\u017ea mogu\u0107a.<\/p>\n

Mo\u017ee li se demonta\u017ea ostvariti va\u0161im modelom \u201cmekog terorizma\u201d?<\/em><\/p>\n

– Meki terorizam mo\u017ee samo masovno zasmijati televizijsku publiku. Evo vam primjer: kad smo dobili na\u0161 vojni brod u Kopru, u vodu sam umo\u010dio cijev koju sam provukao kroz ko\u0161ulju i iz \u0161lica izvukao van, dok je iza mene svirala policijska limena glazba. Vodu zla sam pu\u0161tao kroz tu cijev i to je prikazano u Dnevniku. Dakle, krajnji domet mekog terorizma je taj da se jedan postotak ljudi koji konzumiraju televiziju na trenutak razvedre, oni se osje\u0107aju rastere\u0107eno, onda jo\u0161 jedan dan ili tjedan pri\u010daju o tome da su do\u017eivjeli ne\u0161to veselo, ne\u0161to \u010dega se rado sje\u0107aju. Jer, kad sam pi\u0161ao vodu na vojni brod, time sam progovorio o onome \u0161to mnogi ljudi misle, rekav\u0161i i glasno: \u201cJeb\u2019o vas va\u0161 vojni brod i jebala vas va\u0161a vojska.\u201d<\/p>\n

Nedavno sam napravio fotografiju na kojoj mi je vezan \u0161trik oko vrata, a ja podi\u017eem ruku tako da se davim, vje\u0161am. Tako je nastalo ime turneje \u201cSrbe na vrbe tour\u201d, koju \u0107u odr\u017eati ovaj mjesec. Domet mekog terorizma je, dakle, naru\u0161avanje hipnoti\u010dke mo\u0107i sistema putem medija, to je naru\u0161avanje njegove mo\u0107i za kratko vrijeme.<\/p>\n

Brisanje podataka<\/strong><\/p>\n

Prili\u010dno provokativan naziv turneje: o \u010demu je rije\u010d?<\/em><\/p>\n

– O tome da se Marko Brecelj poklanja srpskim vojnicima u Prvom svjetskom ratu. Od organizatora sam dobio pismo da oni ne prihva\u0107aju takav naziv turneje, no u kontekstu toga je da zaista po\u0161tujem srpsku oru\u017eanu borbu i vojsku u Prvom svjetskom ratu. Performans \u0107u odr\u017eati sredinom oktobra u Beogradu, Zrenjaninu i Smederevskoj Palanci. Akcija ima veze s mirom u regiji. Namjera je da se poklonim i odnesem cvije\u0107e na spomenik srpskim vojnicima iz Prvoga svjetskog rata. Predsjedniku Borisu Tadi\u0107u ili slovenskom ambasadoru \u017eelim uru\u010diti jednu skulpturu kojom bi se ispri\u010dali za natpise \u201cSrbe na vrbe\u201d koji su osvanuli u Ljubljani 1914. godine. Mo\u017ee\u0161 si misliti kakva je bila propaganda Austro-Ugarske kad je objavila rat i krenula na Srbiju. \u010cuo sam da je \u010dovjek koji je to napisao slu\u017eio kralju Aleksandru narednih dvadeset godina. Jedna \u0107e, dakle, biti koncertna turneja, a druga performans. On se na koncu, da sprije\u010dimo mogu\u0107e izljeve pomu\u0107enih mozgova, ne\u0107e zvati \u201cSrbe na vrbe tour\u201d, nego \u0107e se zvati \u201cIzvinjenje za uvredu iz 1914\u2033. To je bio rat na koji Srbi mogu biti ponosni, kao \u0161to sam i ja ponosan, jer se Srbija tada hrabro borila.<\/p>\n

\u010cemu potezati sve do Prvoga svjetskog rata?<\/em><\/p>\n

– Ne mo\u017eemo do\u0107i do mira ako nismo svjesni ili ako umre pam\u0107enje o tome \u0161to se u povijesti doga\u0111alo na na\u0161im prostorima. Isto tako, ne bi smjelo nestati pam\u0107enje na to da je srpska dr\u017eava i ljudi koji sebe zovu Srbima imala ne\u010dasnu ulogu u zadnjim obra\u010dunima na ovim prostorima. Kad s performansima do\u0111emo do toga, ne\u0107u biti tako veseo, ne\u0107u do\u0107i \u010destitati ili se ispri\u010dati. Nema jamstva za mir dok se na svim prostorima u \u0161kolskim sistemima krije istina, da svaki \u0161kolski sistem druga\u010dije pristupa pro\u0161losti ili pristupa na na\u010din da je to sve bezna\u010dajno. Primjerice, u sjevernoj se Italiji pokazalo da pedeset posto mladih uop\u0107e ne zna tko je koga napao u Drugom svjetskom ratu, da ne govorim o Americi. Neoliberalni kapitalizam tako\u0111er radi na tome da se bri\u0161u podaci, fakti, a interes za povezivanja fakata u smislenu cjelinu prestaje, tako da ljudi iz tih generacija postaju masa kojom se mo\u017ee manipulirati.<\/p>\n

Jugoslavija je bila bolja<\/strong><\/p>\n

Jesu li va\u0161i performansi podloga za dobru regionalnu suradnju?<\/em><\/p>\n

– To je jedna mrvica dobre regionalne suradnje, jer dio moga mekoteroristi\u010dkog programa uklju\u010duje to da npr. u Srbiju dolazim svake godine kako bih podvukao ulogu jednog rata. Lani je to uklju\u010divalo Prvi srpski ustanak, ove godine Prvi svjetski rat, na red \u0107e do\u0107i i Drugi svjetski rat i zadnji balkansko-plemenski sukob, koji su zakuhale ili bitno potpomogle sve crkvene zajednice. U Bosni poku\u0161avam osvijestiti ljude o ulozi NOB-a. Ove godine je 70. godi\u0161njica napada na Jugoslaviju: dru\u017eit \u0107u se s borcima koji su jo\u0161 tamo, odnijeti im malo vina, porazgovarati i poku\u0161ati re\u0107i da su Narodnooslobodila\u010dki rat i revolucija bili veliki i zna\u010dajni. Povijesno je to bila velika blatna rijeka, kako re\u010de Krle\u017ea, i nije sve bilo \u010disto sunce, ali se ne mo\u017ee pore\u0107i da je to bila velika stvar, iako se danas obilato pljuje na NOB i Jugoslaviju. Istina je da je Jugoslavija bila puno bolja od mraka u kojem danas \u017eivimo.<\/p>\n

Kakav je va\u0161 koncertni repertoar?<\/em><\/p>\n

– Sviram kantautorski repertoar od 1972. naovamo, izlazim pred onu rijetku publiku koja cijeni moj kantautorski romantizam. Uz to poka\u017eem mekoteroristi\u010dki \u010din, u ovom slu\u010daju to je akcija \u201cIzvinjenje za uvredu iz 1914\u2033, koju izvodim kao slovenski dr\u017eavljanin, ina\u010de Ciganin po narodnosti. Ne Rom, jer nisam iz Rumunije, nego Ciganin. Tako se osje\u0107am, ne osje\u0107am se ni kao Slovenac ni kao Bosanac.<\/p>\n

Za\u0161to rijetko nastupate u Hrvatskoj?<\/em><\/p>\n

– Hvala na pitanju, nastupao sam i na Art&Music festivalu u Puli, a lani sam bio u Splitu, do\u0161lo je petnaest ljudi. Drugdje me ne zovu, iako sam na tr\u017ei\u0161tu i \u017eelim nastupati. Zvali su me u zagreba\u010dku Tvornicu kulture ovoga ljeta, ne znam \u0161to je s tim. Imam \u0161est banki, nisam moderan, romantik sam, a jedan \u010dovjek mi je iskreno rekao: \u201cUop\u0107e ne cijenim to \u0161to pjevate i svirate, ali cijenim va\u0161e mekoteroristi\u010dke zahvate.\u201d Moj prijatelj s po\u010detka 1980-ih, koji \u017eivi u Londonu, jako je \u017eelio da do\u0111em svirati u Osijek, poru\u010dio je da bi se oni rasplakali od sre\u0107e da do\u0111em. Na stranu plakanje, poru\u010dim organizatoru i predlo\u017eim da napravimo priredbu u spomen na Josipa Reihl-Kira. OK, vidim nema odgovora, izgleda da ne\u0107e tako, ali onda neka barem moj nastup bude najavljen kao nastup za Reihl-Kira. Ni tu nema odgovora, za\u0161to? Zato \u0161to su priredbu organizirali oni koji sada ondje vladaju, a zna se tko je na vlasti u Osijeku i \u0161to im Reihl-Kir zna\u010di. Dakle, zainteresiran sam da nastupam u Hrvatskoj, ali ne i da sviram na populisti\u010dkim veselicama koje organiziraju simpatizeri ubojica Reihl-Kira ili \u010dak njegovi ubojice. Ne\u0107u da budem dio toga.<\/p>\n

Nakon izbora \u2013 u \u0161umu<\/strong><\/p>\n

\u0160to o\u010dekujete od nove slovenske politike nakon izbora po\u010detkom prosinca?<\/em><\/p>\n

– Spremamo se da naredne \u010detiri godine odemo u \u0161umu, mi koji osje\u0107amo da se treba skrivati po \u0161umama.<\/p>\n

Zar u toj mjeri ne\u0107e biti dobro?<\/em><\/p>\n

– Ho\u0107ete re\u0107i da je do sada bilo dobro? Iako ne gledam televiziju, ne slu\u0161am radio, ne \u010ditam \u010dasopise, \u0161to se mene ti\u010de, govnar broj jedan je Gregor Golobi\u010d, predsjednik stranke Zares, koji je po\u010deo ru\u0161iti tu lijevo-desnu kompaniju, odnosno Vladu. Potom su se ru\u0161enju pridru\u017eili i drugi, kao Janez Jan\u0161a sa svojim desnim blokom. Smijenjena Vlada nije bila bog zna \u0161to, me\u0111utim, oni imaju svoje pla\u0107e i za izborni festival \u0107e uzeti nove kredite i nitko od njih ne\u0107e ostati neosiguran. Mi koji radimo na podru\u010dju kulture i u nevladinim udrugama nalazimo se u grupnom stresu i kaosu i ne znam ho\u0107emo li uop\u0107e dobiti novac za normalno funkcioniranje. Boruta Pahora ne volim jer sam ga \u010duo kako je 9. maja, povodom pobjede protiv fa\u0161izma, govorio \u010detrdeset minuta, a da nijednom nije spomenuo Jugoslaviju. Lijeva desnica s njim na \u010delu nevladinim je udrugama u posljednje tri godine malo olak\u0161ala disanje. Me\u0111utim, ono \u0161to \u0107e u Sloveniji do\u0107i, bit \u0107e sigurno gore. Jedini na\u010din na koji bi lijeva desnica mogla ostati na vlasti jest da gradona\u010delnik Ljubljane Zoran Jankovi\u0107 stane na \u010delo nove formacije \u2013 tu bi pobijedili Jan\u0161u.<\/p>\n

Na kraju, kako vidite naslije\u0111e i budu\u0107nost stanovni\u0161tva va\u0161eg poluotoka koje \u017eivi u trima dr\u017eavama, Sloveniji, Hrvatskoj i Italiji?<\/em><\/p>\n

– Mislim da je prostor Istre, koji se ne mo\u017ee to\u010dno ograni\u010diti, pod istom kapom neoliberalnoga kapitalizma i u trvljenju triju nacionalnih interesa. Takozvani nacionalni interesi nikako ne bi smjeli uzeti maha. To ne zna\u010di da Hrvatima, Slovencima ili Talijanima nema mjesta u Istri, nego da za \u201cjorasizaciju\u201d prostora ovdje nema mjesta. \u201cJorasizacija\u201d prostora je najdublje zaga\u0111ivanje kroz medije s obje strane \u0161engenske granice. Moramo postati svjesni da je Istra ti materina prostor jednog otvorenog su\u017eivljenja, multikulturnog i multietni\u010dkog. Ne smijemo skrivati ni zlo\u010dine koji su bili po\u010dinjeni nakon granice \u0161to se povukla u Londonu izme\u0111u Italije i Jugoslavije. Pod genocidom sam donedavno mislio na iseljavanje i \u0161ikaniranje ljudi koji su se iselili u uvjetima Hladnog rata, ali moj prijatelj Franci mi je rekao ne\u0161to \u0161to mi je dopunilo utisak: na tlu Istre desio se genocid u tom smislu da su se \u0161ikanirali ljudi koji su tu ostali; njih se optu\u017eivalo da su Talijani i fa\u0161isti. To je glavni dio genocida koji se \u010dinio u meni dragom socijalizmu i kao takav treba u\u0107i u ud\u017ebenike. Jer, ako ne priznamo tu istinu, ne mo\u017eemo sprije\u010diti takve eventualne pojave u budu\u0107nosti.<\/p>\n

Ne\u0107u vi\u0161e o Buldo\u017eeru<\/strong><\/p>\n

Kakav je va\u0161 odnos s Borisom Beleom, koji je nakon va\u0161eg odlaska postao prvi \u010dovjek Buldo\u017eera?<\/em><\/p>\n

– Ne \u010dujem se s njim, ali su me kontaktirali 2005. da nastupim u povodu tridesete godi\u0161njice osnutka grupe. Htio sam gostovati na istoj pozornici istu ve\u010der, ali ne istovremeno. \u017delio sam odsvirati nekoliko svojih hitova i pokazati malo mekog terorizma i time im uljep\u0161ati obljetnicu, ali to ih nije zanimalo. Nisam nositelj tradicije benda od 1979. Na sva pitanja o Buldo\u017eeru ne\u0107u vi\u0161e odgovarati, barem ne narednu godinu, jer sam nedavno saznao da je Beleu preminula \u017eivotna pratiteljica, s kojom je bio trideset godina. Ono \u0161to bih rekao o tome ionako nisu prijatne stvari i zatvaram si usta iz pijeteta prema \u017eeni koju sam poznavao.<\/p>\n

Dragan Grozdani\u0107<\/p>\n

Novossti.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Marko Brecelj \u201cpljunuo je istini u o\u010di\u201d jo\u0161 davne 1975., kao tekstopisac i pjeva\u010d avangardne slovenske rock grupe Buldo\u017eer.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-63918","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63918","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=63918"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63918\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=63918"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=63918"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=63918"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}