{"id":63865,"date":"2011-10-17T17:17:01","date_gmt":"2011-10-17T15:17:01","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=63865"},"modified":"2011-10-17T17:17:01","modified_gmt":"2011-10-17T15:17:01","slug":"sta-sve-moze-15-minuta-smijeha","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/10\/17\/sta-sve-moze-15-minuta-smijeha\/","title":{"rendered":"\u0160ta sve mo\u017ee 15 minuta smijeha"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/10\/smijeh.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-63866\" title=\"Happy smiling young people\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/10\/smijeh-300x225.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"225\" \/><\/a>Smijeh je ipak najbolji lijek. Ako se dobro nasmijete u dru\u0161tvu prijatelja, mozak \u0107e biti pod uticajem hemikalija sli\u010dnih opijatima i lak\u0161e \u0107ete podnositi bol, pokazuje nova britanska studija.<\/p>\n<p>Britanski nau\u010dnici u laboratoriju su eksperimentirali s ljudima koji su gledali inserte iz komedija Mr. Bean ili Prijatelji, ili ozbiljne scene golfa i dokumentarnih emisija o prirodi. Istovremeno su promatrali njihovo podno\u0161enje boli.<\/p>\n<p>Drugi test proveden je tokom Edinburgh Fringe Festivala u sklopu kojeg su volonteri promatrali stand-up komediju ili isje\u010dak iz kazali\u0161ne drame. Bol im je uzrokovao smrznuti predmet pri\u010dvr\u0161\u0107en na ruku ili pre\u010dvrsto stisnuti tlakomjer. Samo 15 minuta smijeha pove\u0107ao je prag tolerancije na bol za 10 posto.<\/p>\n<p>Gledanje ozbiljnih ili neutralnih isje\u010daka nije uticalo na podno\u0161enje boli, ni u laboratoriju, niti me\u0111u posjetiteljima festivala koji su gledali dramu.<\/p>\n<p><strong>Smijanje trbuhom<\/strong><\/p>\n<p>Me\u0111utim tokom istra\u017eivanja su uo\u010dili klju\u010dan faktor. Smijeh koji je umanjivao bol je bio samo onaj relaksiraju\u0107eg karaktera, kod kojeg dolazi do opu\u0161tanja, stiskanja o\u010diju i uklju\u010divanja trbu\u0161nih mi\u0161i\u0107a. Pristojno hihotanje nije djelovalo na bol.<\/p>\n<p>&#8216;Smijanje trbuhom&#8217; daleko \u010de\u0161\u0107e se javlja ako smo u dru\u0161tvu, a daleko rje\u0111e ako smo sami.<\/p>\n<p>&#8216;Vrlo malo istra\u017eivanja se bavi uzrocima smijeha i ulogom smijeha u dru\u0161tvu,&#8217; rekao je dr. Robin Dunbar, voditelj Institute of Social and Cultural Anthropology na Univerzitetu Oxford.<\/p>\n<p><strong>Udisanje i endorfin<\/strong><\/p>\n<p>Za\u0161titno djelovanje je o\u010dito posljedica uticaja endorfina, kompleksne hemikalije koja poma\u017ee prenositi poruke izme\u0111u neurona, no istovremeno prigu\u0161uje signale fizi\u010dke boli i psiholo\u0161kog stresa.<\/p>\n<p>Endorfini su postali najpoznatiji jer ih tijelo proizvodi tokom tjelovje\u017ebe &#8211; poma\u017eu stvoriti osje\u0107aj ugode koji je povezan s njom.<\/p>\n<p>Prilikom smijanja ispu\u0161tanje endorfina dolazi zbog spontanog mi\u0161i\u0107nog napora koji se ponavlja, a on je posljedica izdisanja bez naknadnog udisanja, vjeruju nau\u010dnici. Ovaj napor nas iscrpljuje i zbog toga poti\u010de ispu\u0161tanje endorfina. I veliki majmuni se mogu smijati, no kod njih uz izdisanje dolazi i spontani udisaj.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je objavljeno u britanskom stru\u010dnom \u010dasopisu Proceedings of the Royal Society.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Smijeh je ipak najbolji lijek. Ako se dobro nasmijete u dru\u0161tvu prijatelja, mozak \u0107e biti pod uticajem hemikalija sli\u010dnih opijatima i lak\u0161e \u0107ete podnositi bol, pokazuje nova britanska studija. Britanski nau\u010dnici u laboratoriju su eksperimentirali s ljudima koji su gledali inserte iz komedija Mr. Bean ili Prijatelji, ili ozbiljne scene golfa i dokumentarnih emisija o [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-63865","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63865","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=63865"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63865\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=63865"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=63865"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=63865"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}