{"id":63513,"date":"2011-10-13T20:01:15","date_gmt":"2011-10-13T18:01:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=63513"},"modified":"2011-10-13T20:01:48","modified_gmt":"2011-10-13T18:01:48","slug":"dobijate-li-dovoljno-sunceve-svjetlosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/10\/13\/dobijate-li-dovoljno-sunceve-svjetlosti\/","title":{"rendered":"Dobijate li dovoljno sun\u010deve svjetlosti?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Na\u010din \u017eivota suvremenog poslovnog \u010dovjeka redovito uklju\u010duje gotovo cjelodnevni boravak u zatvorenom prostoru. Iz na\u0161ih domova, automobilima odlazimo do ureda, odakle se ponovo vra\u0107amo automobilima, te je tako jedina svjetlost koju na\u0161e tijelo primi tijekom dana svjetlost umjetne rasvjete ili nedostatne koli\u010dine sun\u010deve svjetlosti blokirane staklima prozora.<\/p>\n

Kao djeca ovog planeta ovisni smo o sun\u010devim zrakama. Na\u0161i tjelesni sustavi prilago\u0111eni su optimalnom funkcioniranju pri izlo\u017eenosti dovoljnoj koli\u010dini sun\u010deve svjetlosti. Danas je na\u017ealost \u0161iroko prihva\u0107eno vjerovanje kako je sun\u010devo zra\u010denje vrlo opasno i \u010desto se ono izjedna\u010dava s preranim starenjem i rakom ko\u017ee. Neosporan je negativan utjecaj pretjeranog izlaganja suncu na ljudski organizam. Neoprezna prekomjerna izlo\u017eenost ultraljubi\u010dastom zra\u010denju mo\u017ee uzrokovati o\u0161te\u0107enje ko\u017ee, te utjecati na ko\u017ene promjene, uklju\u010duju\u0107i i mogu\u0107i nastanak malignog tkiva.<\/p>\n

S druge pak strane, nedostatna koli\u010dina sunca mo\u017ee biti uzrokom pomanjkanja vitamina D u organizmu, budu\u0107i da ga relativno malo hrane sadr\u017eava u ve\u0107im koli\u010dinama, \u0161to mo\u017ee dovesti do poreme\u0107aja kostiju i zuba te slabosti mi\u0161i\u0107a. Manjak sun\u010devog zra\u010denja danas se povezuje s visokim krvnim tlakom, rakom prostate, dojke i debelog crijeva, debljinom, depresijom, padom imuniteta itd.<\/p>\n

Sunce kao lijek<\/strong><\/p>\n

Lije\u010denje sun\u010devom svjetlo\u0161\u0107u, tzv. helioterapija, poznato je od davnina. Hipokrat, otac zapadne medicine, jedan je od najpoznatijih pobornika ovog lije\u010denja. Stari Grci, Rimljani, Egip\u0107ani, Indijci i mnogi drugi narodi u lije\u010denju brojnih poreme\u0107aja i bolesti koristili su ovaj oblik terapije. No \u010dak i u novijoj povijesti, po\u010detkom 20. st., helioterapija se redovito i uspje\u0161no koristila za lije\u010denje tuberkuloze, rahitisa, rana, ko\u017enih poreme\u0107aja itd.<\/p>\n

Smatra se kako je za aktivaciju dostatne proizvodnje vitamina D u tijelu za malu djecu dovoljno tek kratkotrajno izlaganje od 15-20 minuta dnevno, dok je odraslima za to potrebno vi\u0161e sunca. Tako\u0111er, \u0161to je put \u010dovjeka svjetlija, ova je aktivacija br\u017ea, budu\u0107i da melanin, ko\u017eni pigment, upija ultraljubi\u010daste zrake i sprje\u010dava njihovo prodiranje dublje u tkivo.<\/p>\n

Osim preko ko\u017ee, na\u0161 organizam sun\u010deve zrake prima i putem o\u010diju. Ovo je tako\u0111er bitan put primanja zra\u010denja, kojeg su poznavale mnoge drevne kulture. I na zapadu sve popularnija solarna joga, jedna je od metoda koje se zasnivaju na primanju sun\u010deve svjetlosti kroz o\u010di, po vrlo preciznim uputama.<\/p>\n

Sun\u010deva svjetlost i pinealna \u017elijezda<\/strong><\/p>\n

Sunce tako\u0111er ima va\u017ean utjecaj na na\u0161 bioritam kao i na na\u0161e raspolo\u017eenje. Pinealna \u017elijezda, ili epifiza, u na\u0161em tijelu naizmjeni\u010dno lu\u010di hormone serotonin (jedan od tzv. hormona sre\u0107e) i melatonin (hormon spavanja). Kako su ljudska bi\u0107a prilago\u0111ena \u017eivotu u budnoj aktivnosti tijekom dana i spavanju tijekom no\u0107i, na pravilan rad ove \u017elijezde utje\u010de primjerena izlo\u017eenost svjetlosti i tami tijekom 24 sata. Stoga no\u0107u, odnosno pri smanjenoj koli\u010dini svjetlosti, pinealna \u017elijezda po\u010dinje lu\u010diti melatonin, dok se ujutro, kad sun\u010deva svjetlost u\u0111e u na\u0161e o\u010di, proizvodnja ovog hormona smanjuje te se po\u010dinje lu\u010diti serotonin.<\/p>\n

Vi\u0161e razine serotonina, koje se proizvode pri dostatnoj izlo\u017eenosti sun\u010devoj svjetlosti, povezane su s pozitivnim raspolo\u017eenjem, unutarnjim mirom te pove\u0107anom koncentracijom. Kako je sekrecija ovih dvaju hormona pinealne \u017elijezde povezana, osiguravanjem dovoljne koli\u010dine serotonina tijekom dana, osobito po bu\u0111enju, reguliramo i produkciju melatonina, odnosno omogu\u0107ujemo na\u0161em organizmu kvalitetniji san tijekom no\u0107i.<\/p>\n

Ljudi s nedostatnom\u00a0 proizvodnjom melatonina u tijelu pate od nesanice ili smanjene sposobnosti postizanja dubokog sna, \u0161to je \u010dest slu\u010daj kod starijih osoba. Kako izlu\u010divanje hormona pinealne \u017elijezde progresivno opada sa starenjem, dostatno izlaganje sun\u010devoj svjetlosti vrlo je bitno za stariju populaciju.<\/p>\n

Ve\u0107ina budnog vremena provedenog u zatvorenome, te odlazak na spavanje u kasnim no\u0107nim satima, \u0161to je sastavni dio svakodnevice dana\u0161njeg \u010dovjeka, nepovoljno utje\u010de na osjetljivi ciklus proizvodnje ovih dvaju hormona u tijelu.<\/p>\n

Oprez sa za\u0161titnim nao\u010dalama<\/strong><\/p>\n

No\u0161enje za\u0161titnih nao\u010dala za sunce dodatno, \u010desto nepotrebno, ograni\u010dava izlo\u017eenost sun\u010devom zra\u010denju. No ve\u0107i problem od nao\u010dala koje blokiraju UV zra\u010denje predstavljaju neprimjerene, naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161tene nao\u010dale za sunce, koje ne sadr\u017ee dostatnu UV za\u0161titu. Pri no\u0161enju zatamnjenih nao\u010dala, zjenice se refleksno \u0161ire i kroz njih, ukoliko nao\u010dale ne posjeduju za\u0161titu, u oko tada neometano prodire velika koli\u010dina zra\u010denja, \u0161to mo\u017ee dovesti i do ozbiljnijeg o\u0161te\u0107enja oka.<\/p>\n

Na\u0161e se o\u010di pri jakoj svjetlosti spontano prilago\u0111avaju skupljanjem zjenica kako bi se na prirodan na\u010din sprije\u010dilo prekomjerno prodiranje sun\u010devog zra\u010denja u oko te kako ne bi do\u0161lo do o\u0161te\u0107enja. Stoga zapravo nije potrebno nositi nao\u010dale pri umjerenoj ja\u010dini zra\u010denja, osim u slu\u010daju velike preosjetljivosti o\u010diju.<\/p>\n

Sunce je izvor \u017eivota na ovom planetu. Oprezan i razuman boravak na suncu nosi u sebi brojne blagodati. Za\u0161to ne bismo iskoristili ovaj besplatan i svima dostupan na\u010din da se osje\u0107amo zdravije i sretnije?<\/p>\n

Dobrevijesti.info<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na\u010din \u017eivota suvremenog poslovnog \u010dovjeka redovito uklju\u010duje gotovo cjelodnevni boravak u zatvorenom prostoru. Iz na\u0161ih domova, automobilima odlazimo do ureda, odakle se ponovo vra\u0107amo automobilima, te je tako jedina svjetlost koju na\u0161e tijelo primi tijekom dana svjetlost umjetne rasvjete ili nedostatne koli\u010dine sun\u010deve svjetlosti blokirane staklima prozora. Kao djeca ovog planeta ovisni smo o sun\u010devim […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-63513","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63513","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=63513"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63513\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=63513"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=63513"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=63513"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}