{"id":63377,"date":"2011-10-12T19:08:07","date_gmt":"2011-10-12T17:08:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=63377"},"modified":"2011-10-12T19:08:07","modified_gmt":"2011-10-12T17:08:07","slug":"objasnjena-tajna-srece","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/10\/12\/objasnjena-tajna-srece\/","title":{"rendered":"Obja\u0161njena tajna sre\u0107e"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/10\/sreca.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-63378\" title=\"sreca\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/10\/sreca-300x199.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"199\" \/><\/a>\u201cOno \u0161to \u010dini ljude sre\u0107nim jeste na\u010din na koji do\u017eivaljavaju svoje unutra\u0161nje \u201cja\u201d\u201d, smatra Den Bejker sutor knjige \u201c\u0160ta sre\u0107ni ljudi znaju\u201d.<\/p>\n<p>Ukoliko \u017eelite da budete zadovoljni morate pristupiti \u017eivotu sa odre\u0111enim stavom i da uvek posmatrate stvari sa vedrije strane.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanja su pokazala da je najva\u017enije da se pridr\u017eavate ovih 12 karakteristika:<\/p>\n<p>1. Optimizam<\/p>\n<p>Prihvatanje svih \u017eivotnih iskustava, \u010dak i onih bolnih, sa idejom da ne\u0161to dobro mora da proistekne iz svega toga jeste na\u010din na koji funkcioni\u0161u optimisti. Jedna studija Univerziteta Masa\u010dusets pokazala je da su osobe koje su nesre\u0107nim slu\u010dajem paralizovane punije nade od dobitnika lutrije. Razlog tome jeste \u010dinjenica da tragedija omogu\u0107ava ljudima da shvate da ve\u0107ina stvari u \u017eivotu nije vredna da se smatra problemima. Kako biste razmi\u0161ljali o \u201cpolupunoj \u010da\u0161i\u201d, poku\u0161ajte da lo\u0161a iskustva iz pro\u0161losti pretvorite u svoje prednosti na du\u017ee staze.<\/p>\n<p>2. Ljubav<\/p>\n<p>Imati saose\u0107anje za ljude u svom \u017eivotu i saznanje da vam je stalo do nekog jeste najve\u0107i preduslov za sre\u0107u, tvrdi Bejker. Bilo da je u pitanju uzbu\u0111enje zbog romanti\u010dne ljubavi ili bri\u017ene roditeljske, ose\u0107aj zajedni\u0161tva obezbe\u0111uje pripadnost i pove\u0107ava \u017eivotnu radost. Delite svaki slobodan trenutak sa dragim osobama.<\/p>\n<p>3. Hrabrost<\/p>\n<p>Biti hrabar zna\u010di pona\u0161ati se u skladu sa li\u010dnim vrednostima. \u201cAko se pona\u0161ate suprotno svojim uverenjima, zarati\u0107ete sami sa sobom\u201d, smatra Bejker. Zauzmite se za stvari koje su vam va\u017ene, ose\u0107aj ponosa doprine\u0107e satisfakciji.<\/p>\n<p>4. Mogu\u0107nost izbora<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je pokazalo da ljudi koji sebe smatraju samostalnim i samoupravljaju\u0107im imaju 3 puta ve\u0107e \u0161anse da budu zadovoljni svojim \u017eivotom. Ovi ljudi su svesni da imaju pred sobom izbor svaki put kada se zadese u neodgovaraju\u0107oj situaciji.<\/p>\n<p>5. Proaktivnost<\/p>\n<p>Najsre\u0107niji ljudi su uvek u potrazi za novim iskustvima, zahvaljuju\u0107i prirodnoj \u017eudnji za \u017eivotom. Da biste pokrenuli svoje unutra\u0161nje strasti, Bejker savetuje da svakog dana napravite po jednu gre\u0161ku. To \u0107e vas ohrabrivati da isprobavate nova iskustva koja biste u suprotnom izbegavali zbog straha od neuspeha.<\/p>\n<p>6. Sigurnost<\/p>\n<p>Sigurnost podrazumeva dobar ose\u0107aj u okru\u017eenju u kom \u017eivite. Sre\u0107ni ljudi jednostavno vole \u0161to su takvi kakvi jesu. Oni nisu robovi popularnosti ili finansijskog statusa.<\/p>\n<p>7. Dobro zdravlje<\/p>\n<p>Telo i um su povezani, zato briga o sebi i ispod i iznad vrata zna\u010dajno dorinosi ose\u0107aju sre\u0107e. Zdravlje ne zna\u010di nu\u017eno biti u formi, ve\u0107 biti u mogu\u0107nosti da \u017eivite punim plu\u0107ima. Kre\u0107ite se, redovno \u0161etajte, ple\u0161ite ili igrajte frizbi &#8211; ovakva blaga fizi\u010dka aktivnost otpu\u0161ta endorfin i pove\u0107ava nivo serotonina.<\/p>\n<p>8. Duhovnost<\/p>\n<p>Ljudi koji imaju izra\u017eeniju duhovnu stranu zadovoljniji su od ostalih. Ova \u010dinjenica podse\u0107a da \u017eivot mo\u017eda ima dublje zna\u010denje izvan poznatog. Nau\u010dnici tvrde da religija pozitivno uti\u010de i na fizi\u010dko i na mentalno zdravlje. Osobe koje se redovno mole imaju manje \u0161anse da pate od hipertenzije, anksioznosti i depresije.<\/p>\n<p>9. Altruizam<\/p>\n<p>Nesebi\u010dno davanje bez o\u010dekivanja je jedan od najlak\u0161ih na\u010dina da se dobro ose\u0107ate. Altruizam vas povezuje sa drugima, daje vam svrhu. Va\u0161 pozitivan uticaj na \u017eivot drugih umanjuje sve negativne stvari koje vam se de\u0161avaju.<\/p>\n<p>10. Perspektiva<\/p>\n<p>Kako biste svet posmatrali sa pozitivne ta\u010dke, nau\u010dnici savetuju pore\u0111enje lo\u0161e situacije sa jo\u0161 gorim scenarijom koji je mogao da se dogodi. Na primer, bu\u0111enje za posao u 5 ujutru jeste prava gnjava\u017ea, ali bi jo\u0161 gore bilo da ustajete zbog posla koji ne volite, ili da \u010dak uop\u0161te nemate posao.<\/p>\n<p>11. Humor<\/p>\n<p>Smeh dovodi do psiholo\u0161kih promena koje \u010dine da se ose\u0107ate dobro. On pokre\u0107e serotonin i dopamin, dok istovremeno nivo hormona stresa kortizola opada. Trudite se da svakog dana iskusite makar jednu sme\u0161nu situaciju.<\/p>\n<p>12. Svrha<\/p>\n<p>Imati razlog da svakog jutra ustanete iz kreveta jeste jedan od najve\u0107ih podsticaja zadovoljstva. Neki svoju svrhu pronalaze u tome \u0161to su dobar roditelj ili supru\u017enik, drugi u svojoj profesiji. To je potpuno individualno, ali je va\u017eno da je ne\u0161to \u0161to vas ispunjava. Kada niste sigurni u svoju svrhu, neka ona postane cilj da je prona\u0111ete.<\/p>\n<p>B92<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0160ta je to \u0161to bi vas zaista usre\u0107ilo? Nova ku\u0107a? Bolji posao? U vremenu rijaliti \u0161ou fantazija, ekstremna zadovoljstva izgledaju kao jedini klju\u010d dugotrajne sre\u0107e.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-63377","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63377","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=63377"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63377\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=63377"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=63377"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=63377"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}