{"id":63202,"date":"2011-10-11T09:52:48","date_gmt":"2011-10-11T07:52:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=63202"},"modified":"2011-10-11T09:55:21","modified_gmt":"2011-10-11T07:55:21","slug":"prezime-obraz-i-al-jazeera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/10\/11\/prezime-obraz-i-al-jazeera\/","title":{"rendered":"Prezime, obraz i Al-Jazeera"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Jasna BALORDA<\/strong><\/p>\n

Kontekst<\/p>\n

Na datume 30.09 i 01.10, bosanskohercegova\u010dki Dnevni Avaz, vlasni\u0161tvo medijskog tajkuna Fahrudina Radon\u010di\u0107a objavio je dva \u010dlanka koja se na sezacionalisti\u010dki na\u010din bave bra\u010dnim problematikama etno-pop pjeva\u010da Al\u2019dina i njegove dugogodi\u0161nje supruge Arduane, novinarke Al Jazeere Balkans, me\u0111unarodne televizijske ku\u0107e \u010diji se po\u010detak emitovanja u Bosni o\u010dekuje do kraja ove godine. Onima koji su upoznati sa sadr\u017einom Dnevnog Avaza, jasno je da je senzacionalisti\u010dki stil i melodramski tonalitet ne\u0161to \u0161to ni po \u010demu nije strano autorima koji pi\u0161u za ovu novinu, no ipak, ova dva \u010dlanka u mnogome odudaraju od uobi\u010dajene Avazove matrice.<\/p>\n

Objektivnost i profesionalnost prije svega!<\/strong><\/p>\n

U smislu teme, ni na koji na\u010din se ne bi moglo re\u0107i da je bavljenje intimnim detaljima \u017eivota ljudi sa estrade neuobi\u010dajeno na\u0107i u novinama poput Avaza, premda bi se mo\u017eda moglo tvrditi da su primjereniji magazinima poput Expresa, kojeg je Avaz s tom namjerom i pokrenuo. I forma je neobi\u010dna. Dok se u samim dnevnim novinama i na portalu senzacionalisti\u010dke vijesti obi\u010dno pojavljuju u manjem formatu, a u\u010destalije, daju\u0107i prostora \u0161to ve\u0107em broju \u0161okantnih novosti i skandala, ovoj je poklonjeno nesvakida\u0161nje mnogo prostora i pa\u017enje, te se ne mo\u017ee re\u0107i da je ikada prije Avaz poklonio toliko resursa bra\u010dnom brodolomu bilo kojeg drugog estradnog para u Bosni, za \u0161to se nikako ne bi moglo re\u0107i da je rijetka dru\u0161tvena pojava. Vezano za formu, iznena\u0111uju\u0107e je i to da \u010dlanci nisu napisani u vidu tra\u010da, kao \u0161to je to uobi\u010dajeno za pokrivanje teme ovog tipa, nego pretenduju da ostvare dojam objektivnosti i realisti\u010dnosti, zasnivaju\u0107i se prije svega na metodi intervjua, a onda iznose\u0107i brojne pismene dokaze i objektivna zapa\u017eanja, u poku\u0161aju da se stvori utisak vjerodostojnosti.<\/p>\n

I to nije sve. Za razliku od onoga sto ina\u010de nazivamo \u017eutom \u0161tampom, a \u010diji je ton vedar i neobavezan, uzimaju\u0107i u obzir da slu\u017ei kao razbibriga, pomenuti Avazovi \u010dlanci imaju za cilj otvoreno i sistematsko uni\u0161tenje li\u010dnosti (character assassination) novnarke Arduane i to iz vi\u0161e uglova, a o\u010digledno osmi\u0161ljeno na takav na\u010din da se osigura podr\u0161ka posebno konzervativne i patrijarhalne muslimanske publike. Atak na li\u010dnost se tako vr\u0161i iz tri osnovna ugla: Arduane kao \u017eene, Arduane kao majke i Arduane kao vjernice-muslimanke. Ne\u010dasni napadi ove vrste, tako\u0111er nisu novost za \u010ditatelje Avaza, ali ovakav \u201cspecijalni tretman\u201d naj\u010de\u0161\u0107e je rezervisan za prave politi\u010dke protivnike Fahrudina Radon\u010di\u0107a kao \u0161to je Bakir Izetbegovi\u0107, a \u010dinjenica da se jedna obi\u010dna, jo\u0161 k tome konzervativna novinarka na\u0161la na ovakvom udaru ostaje bez obja\u0161njenja.<\/p>\n

U ovom tekstu, poku\u0161a\u0107u dakle, kroz kori\u0161tenje diskursne analize, te dekonstrukciju znakovlja i simbola koji se u ovim \u010dlancima nalaze, da raslojim zna\u010denjske lance koji se u njima predstavljaju kroz binarne opozicije i identifikacije, te da na ovaj na\u010din dosegnem pravi zna\u010daj i svrhu ovih novinarskih uradaka.<\/p>\n

Prvi \u010dlanak: Arduana prevarila Al'Dina: Uprljala je svoj obraz i moje prezime<\/strong><\/p>\n

Prvi analizirani \u010dlanak sro\u010den u je stilu punokrvne narodne lirske pjesme. Aldino je prikazan kao\u201costavljen\u201d, \u201cubijen i na tabletama\u201d (ovo je zamjena za metaforu vinskog pjanstva koja se ina\u010de sre\u0107e u narodnim pjesmama, a kori\u0161tena je jer Al\u2019Dino kao vjernik ne pije), \u201czate\u010den\u201d, \u201cpoku\u0161ava da do\u0111e sebi\u201d i poziva se na svoju djecu i svoje ljudsko dostojanstvo, insistiraju\u0107i na tome da nema \u010dega da se stidi, te da on i njegova djeca mogu hodati ulicom uzdignute glave. Aldino se dakle ovdje portretira kao prije svega otac, ranjen, ali ponosan. Hrabar, jer se u te\u0161kim trenucima nosi sam sa svojom boli. Tako\u0111er se predstavlja i kao dostojanstven, jer odbija otkriti za javnost \u0161ta je to zapravo njegova supruga u\u010dinila, ali ipak poziva \u010ditatelje da pretpostave sami. Novinar se ne libi da iznese sopstveni stav, te sa suosje\u0107anjem komentarise gor\u010dinu u Al\u2019Dinovom glasu.<\/p>\n

O Arduani, opet, saznajemo slijede\u0107e. Kao \u0161to u samom naslovu stoji, ona je: uprljala sopstveni obraz, ali i njegovo prezime. I jedan i drugi termin aludiraju na \u010dast. S jedne strane ona je okaljala obraz, dakle pokazala se kao nemoralna, ali s druge ona je oskrnavila i njegovu mu\u0161ku \u010dast, jo\u0161 jedna sintagma iz vremena tradicionalnih i klanskih dru\u0161tava na Balkanu, stil koji je ina\u010de naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161ten u tekstovima koji promi\u010du nacionalnu koheziju. Dalje, Arduana je okarakterisana kao \u201c\u017eena koja je izgubila pravo da nosi maramu na glavi, odnosno grije\u0161nica koja je izdala svoje islamsko naslije\u0111e i vjerovanje. \u010clanak zavr\u0161ava posebno nagla\u0161enom, i upe\u010datljivom re\u010denicom da doti\u010dna novinarka radi na Al-Jazeeri Balkans, \u0161to je naravno posve irelevantno za njenu bra\u010dnu situaciju kojom se \u010dlanak, navodno bavi, te da ne mo\u017ee davati izjave bez odobrenja PR slu\u017ebe (premda je, zapravo, a u suprotnosti onome \u0161to pi\u0161e u \u010dlanku ipak dala kratki demant). Ovdje Arduanina uloga u \u0161irem dru\u0161tvenom kontekstu prvi put dolazi u prvi plan, a njena mogu\u0107nost dru\u0161tvenog komuniciranja prikazuje se kao ograni\u010dena djelovanjem korporacije za koju radi. Na ovaj na\u010din ostvaruje se slika Al-Jazeere kao vrhovnog regulatora i odgovornog za dru\u0161tveno pona\u0161anje Arduane.<\/p>\n

Da kratko sumiramo prisutne dihotomije. U prvom \u010dlanku, Al\u2019Dino je predstavljen kao porodi\u010dni \u010dovjek i otac, pravedni nosilac tradicionalnih vrijednosti Bosne i Islama, dok se Arduana prikazuje kao izdajica istih ovih vrijednosti. Na kraju, Arduana se predstavlja kao pijun firme za koju radi, te\u00a0 predstavnik njene politike, \u010dime njena li\u010dna odgovornost zapravo postaje odgovornost Al-Jazeere.<\/p>\n

Drugi \u010dlanak: Al'Dino: Arduana me je prevarila s Kejsijem Kaufmanom<\/strong><\/p>\n

U drugom \u010dlanku, na\u010deta tema se razra\u0111uje i produbljuje. Al'Dino se ponovno prikazuje kao otjelotvorenje svega sto nam je blisko, \u201cna\u0161 kantautor\u201d, dok novinar i ovaj put jasno uzima njegovu stranu kroz pokazivanje razumijevanja i sau\u010de\u0161\u0107a.<\/p>\n

Znakovitost podnaslova<\/strong><\/p>\n

Susret u Srebrenici<\/span><\/p>\n

U ovom odlomku ima vi\u0161e bitnih ta\u010daka. Kao prvo, otkriva se identitet navodnog ljubavnika Arduane, izvjesnog Casey-ja Kaufmana, ameri\u010dkog novinara Al-Jazeere. Drugim rije\u010dima, ispostavlja se da je Arduana svoju vjeru i tradiciju (svoju mahramu), izdala radi stranca, i to Amerikanca. Ona je tako, simboli\u010dki poku\u0161ala izvr\u0161iti tranziciju\u00a0 iz \u201cna\u0161e\u201d u \u201cnjihovu\u201d grupu. \u010cak je i intimni dnevnik pisala na engleskom umjesto na maternjem jeziku, \u010dime se poku\u0161ava pokazati kako izdaja svega \u0161to je bosansko se\u017ee do najintimnijih dijelova njenog bi\u0107a. Tako\u0111er, i naslov odlomka ukazuje na veli\u010dinu \u010dina izdaje, koji se desio ni manje ni vi\u0161e nego u Srebrenici, svetom mjestu bo\u0161nja\u010dkog stradanja i fokalnoj ta\u010dci svih bo\u0161nja\u010dkih vrijednosti. Izdaju\u0107i mu\u017ea u Srebrenici radi ameri\u010dkog novinara strane firme, Arduana tako nije izdala samo bo\u0161nja\u010dku vjeru i tradiciju, nego je pokazala i ultimativno nepo\u0161tovanje za istoriju stradanja svoga naroda, odri\u010du\u0107i ga se tako u potpunosti u korist, novog, bogatijeg i zavodljivijeg.<\/p>\n

U narednim odlomcima: \u201cSnimao razgovore\u201d i \u201cPala u depresiju\u201d dalje se odmi\u010de puna odgovornost sa \u010dina Arduanine izdaje. Premda se govori o njenom \u201cbezobrazluku\u201d, istovremeno se spominju i suptilnije te\u017enje njene li\u010dnosti : npr. \u010dinjenica da se zaljubila u Kejsija kao \u201cmalo dijete\u201d, te da je bila u depresiji. Ovdje vidimo, da uloga Arduane nije prikazana kao uloga kompetentnog, ali zlog po\u010dinitelja, ve\u0107 infantilnog i povodljivog stvorenja, koje je bilo igra\u010dka sila koja su mu vi\u0161estruko nadre\u0111ene.<\/p>\n

U zadnjem pomenutom pasusu ponovo vidimo ko je predstavnik vi\u0161e sile koja je odgovorna za Arduanino infantilno pona\u0161anje, i ovo nam se otkriva kroz Al\u2019Dinovu \u017ealbu da se pribojava da \u0107e mu supruga odvesti djecu sa sobom u Dohu (Katar, centar djelovanja Al-Jazeere). Ovdje se Al-Jazeera dakle ne predstavlja samo kao medijska ku\u0107a, ve\u0107 i kao va\u017ean dru\u0161tveni akter. \u010cinjenica da se Arduana u Kaufmana zaljubila u toku obuke, odnosno profesionalne inicijacije u Al-Jazeeru, \u010diji je Kaufman etablirani predstavnik, prikazuje ovu medijsku ku\u0107u kao perfidnog zavodnika i manipulatora bosanske \u017eene koja ultimativno ima i mo\u0107 da i sam bosanski podmladak presadi u stranu kulturu. Ovdje se, naravno operi\u0161e sa isklju\u010divo nacionalnim metaforama \u2013 potomstvom u smislu izvora obnove nacije, te monstruoznom Al Jazeerom, koja ovdje nije poistovje\u0107ena sa prijateljskim, islamskim istokom, ve\u0107 sa nemoralnim, i ameri\u010dkim zapadom (Kaufman je Amerikanac).<\/p>\n

\u0106udore\u0111e kao krinka<\/strong><\/p>\n

U \u201cNi\u0161ta protiv Al-Jazeere\u201d, autor napokon definitivno otkriva pravu namjeru svojih tekstova. Ovako sro\u010diti re\u010denicu, koja ni po \u010demu logi\u010dki ne bi trebala slu\u017eiti kao podnaslov i koja ponovo, posve irelevatno za prezentiranu temu, upli\u0107e Arduaninog poslodavca u cijelu pri\u010du, mo\u017ee se samo shvatiti kao zna\u010denjski obratno onome sto je napisano. Autor se pravda prije nego je i optu\u017een u re\u010denici sli\u010dnoj Bushovoj \u201cThis is not a war against Islam\u201d, izgovorenoj svaki put prije nego bi se bombardovala jo\u0161 jedna islamska zemlja. U re\u010denici \u201cLjubav se rodila na Al Jazeeri Balkans\u201d, jasno se daje do znanja da je autoru stalo da se spomenuti nemoral, te vi\u0161estruka izdaja Bosne i bo\u0161nja\u010dkih vrijednosti stave u kontekst medijske ku\u0107e \u010diji su uposlenici ovdje optu\u017eeni. Sumnja se sa autora sklanja insistiranjem na tome da je zapravo Al\u2019Dino taj koji je Arduani na\u0161ao posao na Al-Jazeeri, te\u00a0 transparentne, ali trapave digresije o Al\u2019Dinovom velikom i intimnom prijateljstvu sa direktorom ove ku\u0107e.<\/p>\n

U odlomku \u201cKo je Kejsi Kaufman\u201d, prikazan je jasnije profil neprijatelja. Doti\u010dni Kaufman koji dakle u ovom \u010dlanku slu\u017ei kao zna\u010denjski predstavnik Al-Jazeere, ina\u010de solidan izvje\u0161ta\u010d i vrstan novinar, poznat po svojim ljevi\u010darskim ubje\u0111enjima, ovdje je prikazan kao ameri\u010dki \u201chot shot\u201d, koji je zavr\u0161io presti\u017eni Stanford, ali i autor izvje\u0161taja o Sari Palin, za koji autor Avaza pi\u0161e da je izazvao brojne kontraverze, tvrdnje koja je potpuno besmislena kad se uzme u obzir da se Al-Jazeera na engleskom prikazuje u samo 2 od 312 miliona ku\u0107anstava u SAD-u. Re\u010denica koja poja\u0161njava Kaufmanov anga\u017eman, a koja glasi:\u00a0 Izvje\u0161tavao je o rasisti\u010dkim komentarima koje su na ra\u010dun Baraka Obame iznosile pristalice Sare Palin, izra\u017eavaju\u0107i strah da je Obama muslimanski terorista, namjerno je napisana tako da zvu\u010di kao da je Kaufman, a ne u\u010desnici mitinga, taj koji je Obamu dr\u017eao za muslimanskog teroristu, te je stoga i logi\u010dno da se doti\u010dni uradak smatra kontraverznim. Dakle, kao ultimativni predstavnik Al-Jazeere i simbol njene politike i rada u ovom \u010dlanku: Kaufman je predstavljen kao bogati Amerikanac, kontraverzan i nemoralan, a kroz prizmu konstrukcije njegove li\u010dnosti, Al-Jazeera kao zapadni, anti-islamski medij, poput Arduane, la\u017eno umotan u lice prijateljskog islama.<\/p>\n

Premda upakovana u \u0161und, ova pisanija ima daleko perfidnije i dalekose\u017enije ciljeve da se na svaki na\u010din diskreditira konkurentska medijska ku\u0107a, koja se prikazuje kao strana i nemoralna, te kao prijetnja nacionalnom poredku i nacionalnoj obnovi Bo\u0161njaka. Kada se jo\u0161 uzme u obzir i \u010dinjenica da je Al-Jazeera Balkans kao svoj ultimativni cilj predstavila razvoj saradnje i razumijevanja etni\u010dkih grupa u biv\u0161oj Jugoslaviji, te njen ugled i reputaciju u svijetu, evidentna anksioznost direktora najuticajnije bo\u0161nja\u010dke novine \u010dini se vi\u0161e nego razumljivom.<\/p>\n

Na kraju, za\u0161to bi novinar Dnevnog Avaza zvao potparolku Al-Jazeere za komentar na intimnu porodi\u010dnu problematiku jedne od njihovih uposlenica, te za\u0161to bi pitao da li \u0107e biti otpu\u0161tena, kao da je mogu\u0107e zakonski otpustiti nekog radi bra\u010dne nevjere. Na ovaj i na jo\u0161 brojne na\u010dine, novinar izme\u0111u redova daje do znanja, da se medjska ku\u0107a odbila distancirati od nemorala koji je po\u010dinjen pod njenim krovom, \u010dine\u0107i je tako patronom i predstavnikom istog. Obzirom da pomenuti nemoral ovdje nije predstavljen kao isklju\u010divo individualni \u010din, ve\u0107 kao ultimativna izdaja svega \u0161to je bosansko i bo\u0161nja\u010dko uklju\u010duju\u0107i i Srebrenicu, Al Jazeera postaje, ovakvim portretiranjem glavni neprijatelj Bo\u0161njaka i prijetnja njihovoj nacionalnoj obnovi (odvo\u0111enje podmlatka). Svrha, dakle, iza ova dva Avazova \u010dlanka i ultimativna, svjesna namjera autora, jeste perfidna i mo\u0107na antireklama za medijsku ku\u0107u Al-Jazeera.<\/p>\n

Zaklju\u010dno, ovim smo pregledom utvrdili da su analizirani \u010dlanci primarno politi\u010dko-propagandnog prije nego senzacionalisti\u010dkog karaktera. Premda upakovana u \u0161und, ova pisanija ima daleko perfidnije i dalekose\u017enije ciljeve da se na svaki na\u010din diskreditira konkurentska medijska ku\u0107a, koja se prikazuje kao strana i nemoralna, te kao prijetnja nacionalnom poredku i nacionalnoj obnovi Bo\u0161njaka. Kada se jo\u0161 uzme u obzir i \u010dinjenica da je Al-Jazeera Balkans kao svoj ultimativni cilj predstavila razvoj saradnje i razumijevanja etni\u010dkih grupa u biv\u0161oj Jugoslaviji, te njen ugled i reputaciju u svijetu, evidentna anksioznost direktora najuticajnije bo\u0161nja\u010dke novine \u010dini se vi\u0161e nego razumljivom.<\/p>\n

Mediaba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Premda upakovana u \u0161und, ova pisanija ima daleko perfidnije i dalekose\u017enije ciljeve da se na svaki na\u010din diskreditira konkurentska medijska ku\u0107a.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-63202","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63202","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=63202"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63202\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=63202"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=63202"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=63202"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}