![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/10\/samoubistva-radnika-300x225.jpg\" "\\"samoubistva")
<\/a>“Na Wall Streetu je ozna\u010den kraj jedne i po\u010detak druge ere”, tvrdilo se u New York Timesu krajem svibnja ove godine. Iako se smatralo da se korporacija Apple u financijskom smislu nalazi na smrtnoj postelji ba\u0161 kao i kasnih devedesetih, ona je postala najvrjednija tehnolo\u0161ka tvrtka u svijetu s ukupnom vrijedno\u0161\u0107u dionica u iznosu od 222,12 milijardi dolara. To je bio zapanjuju\u0107i preokret za Apple, pogotovo ako se uzme u obzir da se sve to dogodio u desetlje\u0107u u kojem se ameri\u010dko gospodarstvo ne \u0161iri tako brzo kao proteklih godina. Pa kako je to mogu\u0107e?<\/p>\nBilo je lako za pretpostaviti kako \u0107e Times obrazlo\u017eiti Appleov uspjeh. Times na svojoj internetskoj stanici hvali Apple kao “proro\u010dku tvrtku iz Silicijske doline…sa svojim po\u017eeljnim novotarijama, Apple je ne\u0161to za \u010dime \u017eude i investitori i potro\u0161a\u010di”. I doista, svibanjski \u010dlanak o Appleovom vrtoglavom uspjehu po\u010deli su citirati brojni rukovoditelji i izvr\u0161ni direktori koji su bili jednoglasni oko stava da Apple rast isklju\u010divo duguje neiscrpnim inovacijama i napornom radu. Kako je jedan direktor rekao i sumirao stav ostalih: “Microsoft ovisi o zadr\u017eavanju statusa quo, dok je Apple u konstantnoj bitci da stvori ne\u0161to novo”. Pri\u010da je bila jednostavna i stara koliko i slobodno tr\u017ei\u0161te – Apple je do zadnjeg nov\u010di\u0107a \u017eivio svoj slogan “misli druga\u010dije”, naporno radio i podigao se do razine samodostatonosti. No je li Apple zaista uspio nadma\u0161iti nemilosrdni Microsoft, ostaviv\u0161i si u konkurenciji samo Exxon Mobile, isklju\u010divo zahvaljuju\u0107i dobrim idejama i njeguju\u0107i radnu etiku?<\/p>\n
Da bi se shvatilo za\u0161to je Apple najednom uspio, potrebno je samo pogledati \u010dlanak koji se nalazi ispod onog u kojem Times hvali poslovanje ove korporacije. U drugom \u010dlanku se izvje\u0161tava o samoubojstvima u pojedinim kineskim tvornicama s jeftinom radnom snagom koja je primjer radnih uvjeta kakvi su surova realnost u tim dijelovima svijeta. Tajvanski vlasnik tvornice, Foxconn, je izvo\u0111a\u010d radova za brojne tehnolo\u0161ke tvrtke: Sony, Nokiu, Dell, Hewlett Packard… i Apple. Times nije napravio poveznicu izme\u0111u ove dvije teme. Izme\u0111u tri zaslu\u017ena autora i veliki broj urednika, nitko u novini nije istaknuo da je tijekom Appleova uspona na burzi najmanje dvanaest radnika koji izra\u0111uju njihove proizvode po\u010dinilo samoubojstvo.<\/p>\n
Ve\u0107ina radnika se bacila s vrha visokog radni\u010dkog doma u kojem su prisiljeni \u017eivjeti tijekom ono nekoliko sati dnevnog odmora. Od kraja svibnja Foxconn se ovim problemom po\u010deo baviti na dva jednako cini\u010dna na\u010dina. Kako bi sprije\u010dili samoubojstva, postavili su mre\u017ee oko zgrade, a zatim i po\u010deli odbijati isplatu od\u0161tete obiteljima \u017ertva, tvrde\u0107i da bi to radnike moglo samo jo\u0161 vi\u0161e poticati na po\u010dinjenje samoubojstava. Svi radnici koji su po\u010dinili samoubojstvo su bili stari izme\u0111u 18 i 24 godine. Kako je izvijestio Labor Notes, “ubojstva su bila rezultat dvanaestosatne smjene, otu\u0111enje, budu\u0107i da im je bilo zabranjeno da pri\u010daju sa svojim kolegama, i rapidnog just-in-time model proizvodnje zbog kojeg su radnici u prosjeku svakih sedam sekundi u mobitele stavljali po jednu mati\u010dnu plo\u010du, a sve to kako bi zadovoljili globalnu potra\u017enju cijenjenih informati\u010dkih novotarija”.<\/p>\n
Prvo ovogodi\u0161nje samoubojstvo je u sije\u010dnju po\u010dinio devetnaestogodi\u0161nji Ma Xiangqian. Mladi\u0107 je sedam no\u0107i u tjednu po jedanaest sati\u00a0 usred dima i pra\u0161ine kovao plastiku i metal u elektroni\u010dke dijelove, izvijestio je Times.\u00a0 No postajalo je sve gore. Nakon \u0161to se porje\u010dkao sa supervizorom, Ma je posao \u010dista\u010d wc-a. Zadnjeg mjeseca svog \u017eivota Ma je radio 286 sati “uklju\u010duju\u0107i 112 prekovremenih sati, \u0161to je tri puta vi\u0161e od zakonom dozvoljenog limita. Za sve to, uklju\u010duju\u0107i \u010dak i prekovremene sate, Ma je dobio samo 1 dolar po satu”. U Foxcanonnovoj tvornici, koja je Maa dovela do samoubojstva, radi jo\u0161 400 000 radnika. Oni su udru\u017eeni u sindikat, no kako izvje\u0161tava Labor Notes, to im ni\u0161ta ne zna\u010di jer se na \u010delu sindikata nalazi tajnik Foxconna. Zbog me\u0111unarodnog bijesa koji je uslijedio nakon ove vijesti, Foxconn je bio primoran uvesti neka pobolj\u0161anja, ali te\u0161ko je i zamisliti takve radne uvijete kada u obzir uzmemo Appleov profit. Appleov nagli uspjeh je, \u010dini se, Steva Jobsa odmaknuo od stvarnosti. Nevjerojatno, ali upravo je on stao u obranu takvih radnih uvjete. “Odete na to mjesto i to je tvornica, ali, bo\u017ee moj, oni tamo imaju restoran, i kino, i bolnicu, i bazene. Za tvornicu je prili\u010dno lijepo”, izjavio je Jobs.<\/p>\n
Dok su ovakvi o\u010dajni robovlasni\u010dki uvjeti dovoljan dokaz da se okalja \u010ditava tvrtka, to jo\u0161 uvijek nije poanta ove pri\u010de. Na Microsoft i dalje mo\u017eemo gledati kao na prljavu, monopolisti\u010du i “o\u010duvanju statusa quo” posve\u0107enu korporaciju, no ni Apple svako ne zaslu\u017euje bolju reputaciju. To ne zna\u010di da Apple ne proizvodi odli\u010dne proizvode. U to sam se i sam uvjerio kada sam prije nekoliko godina dobio MacBook od svoje sestre. Danas gotovo svugdje oko sebe imam Appleov proizvod – bilo da je rije\u010d o laptopu u mojoj torbi ili iPhoneu u mom d\u017eepu. Te\u0161ko je re\u0107i za\u0161to se Appleove strategije ne razlikuju puno od onih koje je provodio Microsoft devedesetih godina, kada je softverski gigant bio pod istragom, i kada je naposljetku i ka\u017enjen od strane SAD-a i Europske unije zbog svoje monopolisti\u010dke prakse.<\/p>\n
Ustvari, Apple je prvi kandidat za takvu vrstu istrage. Ameri\u010dko ministarstvo pravosu\u0111a istra\u017euje prijetnje koje je Apple uputio dvjema velikim izdava\u010dkim ku\u0107ama – kako navode izvje\u0161\u0107a, Apple je poku\u0161ao sprije\u010diti izdava\u010dke ku\u0107e, \u010dija je glazba glavni konkurent Appelovim iTunesima, da sudjeluju u promociji pod okriljem Amazonea. S obzirom na stanje koje danas vlada u glazbenoj industriji, poprili\u010dno je zapanjuju\u0107e da bilo tko mo\u017ee zastra\u0161iti velike izdava\u010dke ku\u0107e. Ali kako iTunes trenutno pola\u017ee pravo na 70 posto prodaje digitalnih melodija, Apple je u mogu\u0107nosti raditi \u0161to god ho\u0107e. Na primjer: jeste li ikad probali koristiti mp3 player nekog drugog proizvo\u0111a\u010da u kombinaciji s iTunesom? Ustvari, prije nego \u0161to odgovorite na to pitanje, mo\u017eete li navesti dva ili tri najbolja mp3 playera koja nije proizveo Apple?<\/p>\n
To je zapravo bila misao vodilja koja se skriva iza uspjeha iTunesa: preuzeti dominaciju nad digitalnom melodijom koja se prodaje po 99 centi kako bi prodali milijune mp3 playera po 499 dolara. U slu\u010daju da posjedujete player kojeg nije proizveo Apple, vjerojatno ste bolno svjesni \u010dinjenice da ga ne mo\u017eete sinkronizirati s glazbenom kolekcijom koja se nalazi u va\u0161em Macu. Jason Calacanis, kako stoji u predmetu protiv Applea, poziva \u010ditatelje da zamisle ogor\u010denje koje bi uslijedilo kada bi Microsoft svoj player Zune u\u010dinio jedinim kompatibilnim sa sustavom Windowsa. A tu je i Appleov ekskluzivni ugovor s AT&T za iPhoneove mobilne usluge. Kako Calacanis ka\u017ee: “Appleov iPhone je revolucionaran proizvod koji je nadi\u0161ao gotovo sve napretke ‘krekiranja’ nastale tijekom AT&T-ovog monopola sedamdesetih i osamdesetih. ‘Razbili’ smo Bellov telefon samo kako bi smo ga u\u010dinili kompatibilnim s iPhoneom. Telekomunikacijski izbor je nestao s Appleovim korisnicima”.<\/p>\n
Ridikulozni Appleov proces odobrenja aplikacija za iPhone je definicija monopola sam po sebi. Prema rije\u010dima same korporacije, aplikacije nije dopu\u0161teno koristiti na sistemu mobilnog operatera koji “duplicira funkcionalnost” softvera kojeg Apple tako\u0111er proizvodi. Pa u slu\u010daju da se odlu\u010dite nadmetati s Appleom, budite svjesni da ne\u0107ete imati pristup jednom od najve\u0107ih mobilnih platformi dana\u0161njice. Sve ovo dovelo je do fenomena znanog i kao “razbijanje zatvora” – tj. do upozorenja koje nastaje ukoliko na iPhoneu pokrenete neautorizirane aplikacije. Postoje bezbroj stvari koje bi ure\u0111aj ja\u010dine kakvu ima iPhone trebao mo\u0107i pokrenuti da kreativna mo\u0107 razvojnih programera u me\u0111uvremenu nije sputana. Umjesto da poti\u010de kreativnost, Apple je u\u010dinio sve da svako novo a\u017euriranje softver u\u010dini neoperabilnim. Istovremeno, mnoge najbolje inovacije neovisnog razvoja iPhoneovih aplikacija su kooptirane, razrije\u0111ene i sadr\u017eane u zadnjim verzijama Appleovog\u00a0 softvera. U srpnju, tijekom izmjene Zakona o za\u0161titi autorskih prava, Kongres je izuzeo “razbijanje zatvora” iz zakonskih restrikcija i u \u010dinio ga legalnim. Tek ostaje za vidjeti \u0161to \u0107e Apple sve u\u010diniti nakon ove odluke.<\/p>\n
Dakako, gotovo ni\u0161ta od ovoga nije spomenuto u medijskog analizi Appleovog vrtoglavog uspjeha. Umjesto toga, cijelo vrijeme se spominje Steve Jobs, jedan od suosniva\u010da Applea, ili se vra\u0107a u devedesete kada je ova korporacija umalo do\u017eivjela kolaps. Po svemu sude\u0107i, Jobs nije iznova osmislio samo korporaciju, ve\u0107 i cijelu novu\u00a0 industriju: animirani film (Pixar), glazbenu prodaju (iTunes), audio opremu (iPod) i mobilni telefon (iPhone).<\/p>\n
3. travnja web stranice velikih medija nakratko su prestale izvje\u0161tavati o povratku Tigera Woodsa golfu kako bi prikazali redove ljudi koji ispred Appleovih trgovina \u010dekaju\u00a0 ne bi li kupili iPad. Predvi\u0111alo se kako \u0107e ovaj najnoviji ure\u0111aj iz Applea revolucionarizirati novine, a mo\u017eda i \u010ditavu izdava\u010dku industriju. Bio sam zbunjen jer mi nije jasno za\u0161to bi trebao \u017eeljeti taj veliki iPhone preko kojega ne mogu telefonirati. Takva vrsta skepticizma prelila se i na internetske forume na kojima se nadugo i na\u0161iroko raspravljalo samo o tome koliku \u0107e kvalitetu Apple dodati iPadu, odnosno dodaje li je uop\u0107e budu\u0107i da je dominantan na ve\u0107ini elektroni\u010dkih polja. Na primjer, audiofili su odavno oplakali iPod, koji je sada de facto standard na polju mp3 playera, zbog uloge koju je odigrao na polju promocije mp3 formata, a koji sa sobom nose lo\u0161u kvaliteti zvuka i zbog nemogu\u0107nosti reprodukcije formata ve\u0107e kvalitete.<\/p>\n
Ali ovakve debate ne\u0107ete vidjeti niti \u010duti u niti jednom mainstream mediju. Prije nekoliko mjeseci, kada sam na aerodromu gledao dva sata program CNN-a, nisam \u010duo da su se igdje spomenuli BP, antiimigracijski zakoni koji su uvedeni u Arizoni ili pak ekonomija. Ali mre\u017ea je dva puta prikazala prilog u kojem je prezentirano kako \u0107e izgledati novi iPhone – iPhone 4.0, bit \u0107e, kako je najavljeno – tanji i posjedovat \u0107e vi\u0161e zna\u010dajki”. “Vi\u0161e zna\u010dajki?” Koliko puta Seve Jobs mo\u017ee uvjeriti ljude da preplate telefon koji \u0107e za godinu dana biti zastario, jer \u0107e Apple za godinu dana dodati jo\u0161 neke “nove zna\u010dajke”, a u \u0161to su se ve\u0107 trebali uvjeriti kada je svjetlo dana ugledala orginalna verzija ure\u0111aja? Najo\u010ditiji primjer ove prevare je \u010dinjenica da je Steve Jobs u svom zadnjem govoru najavio da \u0107e multitasking, odnosno mogu\u0107nost pokretanja vi\u0161e aplikacija istodobno, biti dostupan s kupnjom iPhonea 4.0. Ovu najavu do\u010dekao je gromoglasni pljesak. Ali ako se oduprete ovakvom valu odu\u0161evljenja, mo\u017ee vam postati jasno da je korporacija mogla prodati preko 34 milijuna iPhoneova, 20 milijuna iPodova i dva milijuna iPada prije nego li je uvela multitasking. To zna\u010di da je Apple \u0161irom svijeta prodao vi\u0161e od 56 milijuna ure\u0111aja koji, osim u ograni\u010denim uvjetima, ne mogu obavljati vi\u0161e radnji istodobno.<\/p>\n
Naravno, svaka rasprava o superirosnosti Appleovih proizvoda traje nekoliko minuta i eventualno se svede na sigurnost jer su Appleova ra\u010dunala i ostali proizvodi manje podlo\u017eni zarazama virusa i ostalom digitalnom vandalizmu koji se razbuktao tijekom internetske ere. Ali zadnji izvje\u0161taji ukazuju na to da se to vjerojatno doga\u0111a zbog toga \u0161to je Appleov tr\u017ei\u0161ni udio manji nego li je onaj kompanija koje brinu o sigurnosti potro\u0161a\u010da. U intervjuu koji je objavljen na CANET.net Marc Maiffret, slavni haker, znan i kao sigurnosni konzultant, bio je jasan: “Svaki puta kada je odr\u017eano natjecanje u hakiranju, u roku od nekoliko sati netko bi prona\u0161ao novu ranjivost Appleovih proizvoda. Da su tu \u010dinjenicu uzeli zaozbiljno, ne bi tvrdili da su njihovi proizvodi sigurniji od Microsoftovih jer ustvari ba\u0161 i nisu. Njihovo tr\u017ei\u0161te je mnogo manje nego li Microsoftovo i to je jedini razlog za\u0161to se u njihove sustave rje\u0111e provaljuje”.<\/p>\n
Drugim rije\u010dima, dok Apple tvrdi kako je njegov sustav siguran ne bi li preuzeo Microsoftove korisnike, ta la\u017e \u0107e ostati istina onoliko dugo dok kreatori virusa ostanu ravnodu\u0161ni. Te\u0161ko je za pretpostaviti kada \u0107e se to promijeniti, ali dva su faktora kojima se cilja na Microsoftove potro\u0161a\u010de: prvo, Microsoft je bio ve\u0107i igra\u010d u gradu, i drugo, na\u0161iroko je smatrano da su Microsoftovci kreteni \u010dija je utrka za profitom bila ve\u0107a od \u017eelje za razvitkom novih softvera. Apple bi se tako\u0111er trebao zabrinuti zbog oba faktora.<\/p>\n
Istodobno dok izvje\u0161tavaju o \u010darobnoj sposobnosti Steva Jobsa da predvidi to\u010dno ono \u0161to potro\u0161a\u010di \u017eele, mainstream mediji su izignorirali \u010dinjenicu da su oni sami, zahvaljuju\u0107i besplatnom ogla\u0161avanju kojeg su ponudili za svaki novi proizvod ove kompanije, zapravo utjecali na Appleov rast. Kao rezultat toga Apple \u0107e neko vrijeme da predvidi to\u010dno ono \u0161to potro\u0161a\u010di \u017eele, mediji su izignorirali \u010dinjenicu da su oni sami zapravo utjecali na Appleov rastbiti percipiran kao pionir ra\u010dunalne industrije, \u010dak i tijekom njihova poku\u0161aj da i\u0161\u010dupaju svaki nov\u010di\u0107 iz na\u0161eg d\u017eepa kako bi odr\u017eali vlastiti progres. Za razliku od mantre kojom nas hrane svaki dan – da konkurencija vodi razvitku inovativnosti, Appleova kolja\u010dka strategija se oslanja na usporavanje, gu\u0161enje i zatiranje bilo kakvog razvitka.<\/p>\n
\u010covje\u010danstvo nije u\u0161lo u novu eru zato \u0161to, kako to sugerira New York Times, “novi tehnolo\u0161ki proizvodi vi\u0161e ne stoje samo na va\u0161em stolu nego i u va\u0161oj ruci”. Nema ni\u0161ta inovativno u precijenjenim ra\u010dunalima koja su osaka\u0107ena nekooperativno\u0161\u0107u, namjerno zatvorenim dizajnom, a proizvedena su pod tako nepodno\u0161ljivim uvjetima da radnike poti\u010du na po\u010dinjenje samoubojstva – i to sve samo da bi ih potro\u0161a\u010di mogli nositi u d\u017eepovima. Istinska revolucija bi trebala virtualno ropstvo u\u010diniti dijelom pro\u0161losti.<\/p>\n
H-Alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Tamna strana korporacije Apple: Nema ni\u0161ta inovativno u precijenjenim ra\u010dunalima koja su osaka\u0107ena nekooperativno\u0161tu, namjerno zatvorenim dizajnom, a proizvedena su pod tako nepodno\u0161ljivim uvjetima da radnike poti\u010du na po\u010dinjenje samoubojstva – i to sve samo da bi ih potro\u0161a\u010di mogli nositi u d\u017eepovima. \u00a0\u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-63057","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63057","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=63057"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63057\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=63057"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=63057"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=63057"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/10\/samoubistva-radnika.jpg\" "\\"samoubistva")
<\/a>“Na Wall Streetu je ozna\u010den kraj jedne i po\u010detak druge ere”, tvrdilo se u New York Timesu krajem svibnja ove godine. Iako se smatralo da se korporacija Apple u financijskom smislu nalazi na smrtnoj postelji ba\u0161 kao i kasnih devedesetih, ona je postala najvrjednija tehnolo\u0161ka tvrtka u svijetu s ukupnom vrijedno\u0161\u0107u dionica u iznosu od 222,12 milijardi dolara. To je bio zapanjuju\u0107i preokret za Apple, pogotovo ako se uzme u obzir da se sve to dogodio u desetlje\u0107u u kojem se ameri\u010dko gospodarstvo ne \u0161iri tako brzo kao proteklih godina. Pa kako je to mogu\u0107e?<\/p>\n