{"id":62875,"date":"2011-10-08T08:49:31","date_gmt":"2011-10-08T06:49:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=62875"},"modified":"2011-10-08T08:49:31","modified_gmt":"2011-10-08T06:49:31","slug":"mirjana-durdevic-svet-hita-ravno-dodavola","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/10\/08\/mirjana-durdevic-svet-hita-ravno-dodavola\/","title":{"rendered":"Mirjana \u0110ur\u0111evi\u0107: Svet hita ravno do\u0111avola"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/10\/Mirjana-%C4%90ur%C4%91evi%C4%871.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-62876\" title=\"Mirjana \u0110ur\u0111evi\u0107\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/10\/Mirjana-%C4%90ur%C4%91evi%C4%871-300x201.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"201\" \/><\/a>Mirjana \u0110ur\u0111evi\u0107, danas verovatno jedna od najboljih i najintrigantnijih srpskih savremenih knji\u017eevnica, zavr\u0161ila je i objavila u izdanju beogradske Lagune svoj najnoviji roman koji ve\u0107 svojim naslovom najavljuje urnebesnu pri\u010du kakvu ovda\u0161nja literatura skoro nije imala.<\/p>\n<p>Bremasoni (Bremasoni) govore &#8211; ve\u0107 samo ime ka\u017ee, o masonima a roman po\u010dinje u leto 1940. sazivanjem \u010dlanova Velike lo\u017ee Jugoslavija na dogovor da se \u201edo boljih vremena\u201c samouspavaju kako ne bi do\u010dekali da im vlasti Kraljevine Jugoslavije zabrane rad.<\/p>\n<p>Cela radnja romana de\u0161ava se u jednom danu u kojem, u Velikoj lo\u017ei, o masonskim i drugim profanim stvarima masoni razgovaraju, i u sebi (mo\u017eda jo\u0161 va\u017enije) razmi\u0161ljaju, i ne sanjaju\u0107i da paralelno sa njihovom Lo\u017eom, u istom danu, u isto vreme, zaseda i \u017eenska Velika masonska lo\u017ea Bratanice na \u010delu sa Velikom Tetkom i \u010dlanicama Velikom Babom, Velikom Kesom, Velikom Alapa\u010dom, Velikom Metlom&#8230;<\/p>\n<p>Ukr\u0161taju\u0107i ova dva doga\u0111aja, Mirjana \u0110ur\u0111evi\u0107 (dobitnica nagrada \u017densko pero i regionalne Me\u0161a Selimovi\u0107 za roman Kaja, Beograd i dobri Amerikanac, nedavno preveden i na engleski) jo\u0161 jednom potvr\u0111uje da suvereno vlada najkomplikovanijim knji\u017eevnim materijalom &#8211; u savremenoj srpskoj literaturi skoro nije bilo ovakvog romana sa tolikim brojem likova koji, ispunjavaju\u0107i do tan\u010dina svoju funkciju, poseduju savr\u0161eno profilisane karaktere sa najtananijim nijansama.<\/p>\n<p>I ne samo to, Bremasoni predstavljaju, ba\u0161 kako ka\u017ee knji\u017eevna kriti\u010darka Vladislava Gordi\u0107 Petkovi\u0107, \u201evratolomnu vo\u017enju niz ezoterijski tobogan\u201c u kojoj su vremenski planovi tako isprepletani da je apsolutno neizbe\u017eno da se u Velikoj masonskoj lo\u017ei Jugoslavija, u tom jednom jedinom danu, na\u0111u zajedno i najpoznatija imena srpske politi\u010dke, trgova\u010dke i umetni\u010dke scene &#8211; od Vajferta i I\u010dka do Nu\u0161i\u0107a, Sime Milutinovi\u0107a Sarajlije i Borislava Peki\u0107a.<\/p>\n<p>\u010citalac \u0107e re\u0107i &#8211; \u201ePa, oni su mrtvi ili jo\u0161 nero\u0111eni!\u201c Da, u tome i jeste jedna od \u010dari ovog sjajnog romana. Bremasoni su ne\u0161to sasvim novo u na\u0161oj knji\u017eevnosti. Tome doprinosi i jedinstveni humor i ironija, iz prethodnih knjiga Mirjane \u0110ur\u0111evi\u0107 &#8211; Tre\u0107i sektor ili \u017eena sama u tranziciji, Ubistvo u Akademiji nauka, Deda Rankove riblje teorije, Prvi, drugi, tre\u0107i \u010dovek i \u010cuvari svetinja &#8211; samo jo\u0161 usavr\u0161eniji.<\/p>\n<p><em>Vidi se da ste dugo i detaljno prou\u010davali masoneriju. <\/em><em>Ali, odakle vam ideja da pi\u0161ete roman o jednoj tajnoj organizaciji?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Masoni za sebe ka\u017eu da nisu tajna organizacija, ve\u0107 organizacija sa tajnom. A tajna je, i to naro\u010dito ako je ekskluzivno \u201emu\u0161ka\u201c, crvena marama za svaku radoznalu \u017eenu.<\/p>\n<p><em>\u00a0\u00a0\u00a0 Va\u0161a kriti\u010dka \u017eaoka nije ih zaobi\u0161la &#8211; netrpeljivost me\u0111u nekima od masonske bra\u0107e mogla bi da se izrodi i u ozbiljne sva\u0111e. Da li ste hteli da poka\u017eete i drugu, svetovnu sliku masonerije koju profani svet uglavnom zami\u0161lja idealno?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Ne znam ko bi razuman poverovao da u bilo kojoj instituciji mogu vladati idealni odnosi, bez obzira koliko se institucije &#8211; svejedno da li se radi o crkvi, politi\u010dkim partijama, univerzitetu&#8230; pa sve do masonerije, na primer &#8211; trudile da emituju \u201eidealnu sliku\u201c. Masoni su \u017eivi ljudi, za\u0161to se ne bi sva\u0111ali? U tom smislu, usputna \u201ekritika\u201c je upu\u0107ena institucionalnom licemerju per se, ali nje ima maltene u svim mojim romanima.<\/p>\n<p><em>Da li je i Velika lo\u017ea Bratanice, \u017eenska masonska lo\u017ea u Beogradu, va\u0161a \u201ekontra\u201c masoneriji?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Ne. Izmi\u0161ljena \u017eenska lo\u017ea rezultat je mog razmi\u0161ljanja o tome kako bi iste \u201ezadatke\u201c, bazirane na istim moralnim principima, izvr\u0161avale \u017eene. Sa o\u010dekivanim trivijalnim zaklju\u010dkom: jedni bez drugih ne mo\u017eemo. A masonska libela &#8211; simbol dru\u0161tvene jednakosti, osnove prirodnog prava &#8211; opasno je i neopravdano nakrenuta na mu\u0161ku stranu. \u0160to, dodu\u0161e, va\u017ei i za ve\u0107inu ostalih institucionalnih \u201elibela\u201c.<\/p>\n<p><em>\u00a0\u00a0\u00a0 Dok u mu\u0161koj Velikoj lo\u017ei masoni glasno raspravljaju o visokim idealima u dru\u0161tvu a u sebi se podsmevaju svojoj masonskoj bra\u0107i, \u017eene masoni ideale spu\u0161taju na nivo pragme a me\u0111usobno se \u010dak i vi\u0161e po\u0161tuju. Da li su \u201eBremasoni\u201c i \u201epohvala \u017eenske mudrosti\u201c?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Istina je da su \u017eene racionalnije, prakti\u010dnije, operativnije od mu\u0161karaca, ba\u0161 kao i u mom romanu. Ali je tako\u0111e istina i da \u0107e svaka \u017eena, ma koliko pametna i osve\u0161\u0107ena, makar na trenutak poverovati u budala\u0161tinu da je (onaj pravi?) mu\u0161karac \u201enosilac kamena mudrosti\u201c. Padamo iz kontre, kako bi rekli igra\u010di preferansa. Upravo u emotivnoj sferi, u kojoj nam mu\u0161karci bez izuzetka \u201epriznaju prednost\u201c. Preigramo se, \u0161ta li?<\/p>\n<p><em>\u00a0\u00a0\u00a0 U pozadini pri\u010de o masoneriji ve\u0107 se 1940. uveliko vide jugoslovenska nesloga, srpsko-hrvatski odnosi, jevrejsko pitanje, pribli\u017eava se rat. Politika vas ni ovde nije ostavila na miru?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Samouspavljivanje Velike lo\u017ee Jugoslavija u leto 1940. bilo je inicirano pribli\u017eavanjem jugoslovenske vlade, odnosno onoga \u0161to je od nje ostalo, Hitlerovoj Nema\u010dkoj. Uveliko im je bilo pre\u0107eno progonom, hap\u0161enjima&#8230; To je realna osnova \u010ditave pri\u010de.<\/p>\n<p><em>\u00a0\u00a0\u00a0 U drugom planu, ali nimalo nebitnom, ponovo slikate Beograd pred Drugi svetski rat. U kakvom biste Beogradu voleli da \u017eivite?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Za razliku od likova iz mojih romana ja nemam mogu\u0107nost izbora, imam samo ovaj jedan Beograd, pa kakav mi se zalomio. Volim ga neizmerno i kudim na sva usta, love-hate relationship.<\/p>\n<p><em>U romanu eto ponovo va\u0161e reinkarnacije, gospo\u0111e Mice \u0110ur\u0111evi\u0107, knji\u017eevnice, nastavnice ma\u010devanja, urbane aktivistkinje, krotiteljke konja i motorbicikala, iz va\u0161eg prethodnog romana \u201eKaja, Beograd i dobri Amerikanac\u201c. Za nju su dobar deo svega toga de\u010dje igre?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Mica prosto nije odolela prilici da jo\u0161 jednom svrati do Ruskog cara, ispije koju \u010da\u0161u tamjanike, popu\u0161i par cigara i namigne tu i tamo. \u201ePrepisano\u201c od Hi\u010dkoka, dodu\u0161e, ali takva je Mica. Velika Opajdara.<\/p>\n<p><em>\u00a0\u00a0\u00a0 Slobodnozidarsko Sveznanje putuje u svim pravcima pa su u Velikoj lo\u017ei okupljeni, pored \u017eivih, i mrtvi masoni &#8211; pisac Branislav Nu\u0161i\u0107, Petar I\u010dko diplomata u Kara\u0111or\u0111evo doba, pesnik Sima Milutinovi\u0107 Sarajlija&#8230; kao i nero\u0111eni i deca, me\u0111u kojima je najupe\u010datljiviji lik pisca Borislava Peki\u0107a. Da li je tako slo\u017een, njihov, svet u kojem \u201emrtvi vide relacije iz budu\u0107nosti jer poseduju iskustvo, ali ne umeju da opi\u0161u svet&#8230; (a) &#8230; nero\u0111eni znaju budu\u0107e predmete ali nijednu relaciju u kojoj \u0107e jednom \u017eiveti\u201c zapravo slika na\u0161ih \u017eivota, smu\u0161enih i nama samima katkad potpuno nejasnih?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Tako je. \u0160to smo stariji sve smo zbunjeniji novim i novim gad\u017eetima kojima nas \u201esada\u0161njost\u201c bombarduje, jedva savladamo ajpod a stigne nas ajped, koji se najednom zove tablet i deli se uz mobilne telefone, a koji u sebi sadr\u017ee&#8230; Dok nam sa druge strane \u201ebudu\u0107nost\u201c postaje sve jasnija\u201c. Svet hita ravno do\u0111avola, govori nam iskustvo, \u010dak i korake na tom budu\u0107em putu precizno predvi\u0111amo. Za to vreme mladi suvereno vladaju svim tim tehnolo\u0161kim \u010dudesima, ne znaju\u0107i ni odakle su \u0161uplji.<\/p>\n<p>Po\u0161to generacijski, nadam se, jo\u0161 uvek boravim negde u sredini, u romanu sam prosto prvo rastegla vreme na nekakvih dvestotinak godina a onda ga sabila u jedan dan. Kojom tehnologijom, neka ostane \u201emasonska tajna\u201c.<\/p>\n<p><em>\u00a0\u00a0\u00a0 I gde je tu mesto slavnoj beogradskoj mumiji?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Pri\u010da o Nesminu, \u201ebeogradskoj mumiji\u201c &#8211; potra\u017eite ga na Google &#8211; potpuno me je fascinirala: dve hiljade i trista godina star Egip\u0107anin koji ni kriv ni du\u017ean, osim \u0161to je nesvrstan, deli zlehudu sudbinu srpskog kulturnog nasle\u0111a po muzejskim podrumima i bud\u017eacima. Morao je da mi zaigra u romanu. Bar toliko smo mu du\u017eni. A mo\u017eda se i neki \u010ditalac-donator sa\u017eali i kupi mu vitrinu?<\/p>\n<p><em>\u00a0\u00a0\u00a0 \u0160ta mislite, kakva \u0107e biti reakcija masona na va\u0161 roman?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Izvesna doza samoironijskog otklona u promi\u0161ljanju svakog svog ube\u0111enja i postupka neophodna nam je da bismo sa\u010duvali kontakt sa realno\u0161\u0107u, zdrav razum u krajnjoj liniji. Onoga trenutka kada \u010dovek ili, ponovo, institucija, po\u010dne sebe preozbiljno da shvata, izla\u017ee se opasnosti da svima ostalima ispadne sme\u0161an, odnosno sme\u0161na. A, rekoh, masoni su samo ljudi, razli\u010diti. Pa \u0107e, pretpostavljam, takve biti i reakcije. Jednom mi je jedan znalac rekao da masoni po pravilu nemaju smisla za humor. Ne\u0107u da verujem u generalizacije te vrste, previ\u0161e su sumorne.<\/p>\n<p><em>\u00a0Ipak, naslov romana je \u201eBremasoni\u201c? Malo pregrubo?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Zasluga za naslov, ili pak kritika, kako ga ve\u0107 ko shvati, ide na ra\u010dun kralja Milana Obrenovi\u0107a. On se masonima priklju\u010dio u Francuskoj, krajem XIX veka. Prilikom prijema su ga pitali zbog \u010dega se u\u010dlanjuje kod njih kada u njegovoj Srbiji tako\u0111e postoji masonerija. Pri\u010da se da je odgovorio: \u201eZnam, ali vi ste framasoni, a oni su tamo bremasoni\u201c.<\/p>\n<p>An\u0111elka Cviji\u0107<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.danas.rs\/dodaci\/vikend\/knjiga_danas\/mirjana_djurdjevic_svet_hita_ravno_dodjavola.54.html?news_id=225438\">Danas<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Bremasoni (Bremasoni) govore &#8211; ve\u0107 samo ime ka\u017ee, o masonima a roman po\u010dinje u leto 1940. sazivanjem \u010dlanova Velike lo\u017ee Jugoslavija.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-62875","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62875","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=62875"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62875\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=62875"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=62875"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=62875"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}