{"id":61975,"date":"2011-09-29T12:22:34","date_gmt":"2011-09-29T10:22:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=61975"},"modified":"2011-09-29T12:22:34","modified_gmt":"2011-09-29T10:22:34","slug":"kako-je-svemir-mogao-nastati-ni-iz-cega-video","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/09\/29\/kako-je-svemir-mogao-nastati-ni-iz-cega-video\/","title":{"rendered":"Kako je svemir mogao nastati ni iz \u010dega (video)"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Mnogi fizi\u010dari danas vjeruju da je svemir nastao ni iz \u010dega u velikom prasku, \u0161to zna\u010di da se ni\u0161ta na neki na\u010din pretvorilo u ne\u0161to. Kako je to mogu\u0107e? Zanimljiv odgovor na ovo pitanje daje video film objavljen u New Scientistu.<\/p>\n

Poznati svemir ima promjer od oko 93 milijarde svjetlosnih godina. Ispunjen je materijom mase od oko 10 na 54 kg (broj u kojem iza 1 na po\u010detku slijede 54 nule). Ipak fizi\u010dari smatraju da je nastao iz ni\u0161tavila u velikom prasku prije nekih 14 milijardi godina. Kako se to dogodilo, vjerovatno je jedno od temeljnih pitanja nauke. Dakle, kako iz ni\u010dega mo\u017ee nastati ne\u0161to?<\/p>\n

Sve po\u010dinje entropijom koja je zapravo samo nau\u010dni naziv za nered. Ni\u0161ta nije toliko bez reda kao ni\u0161tavilo. Ni\u0161ta mo\u017eete mije\u0161ati, mu\u0107kati i razmje\u0161tati i opet \u0107ete dobiti ni\u0161ta. S druge strane ne\u0161to je uvijek ure\u0111eno. Ne mo\u017eete izokrenuti atom, a da ipak ostane atom. Dakle, ni\u0161ta ima ve\u0107u entropiju od ne\u010dega, a ukupna entropija se nikada ne smanjuje. Iz toga proizlazi da se ni\u0161ta nikada ne mo\u017ee pretvoriti u ne\u0161to. Me\u0111utim, \u010dini se da u ovoj ideji postoji rupa. Jedan oblik Heisenbergovog principa neodre\u0111enosti ka\u017ee da sistem nikada ne mo\u017ee imati energiju koja je ta\u010dno jednaka nuli. A s obzirom da su energija i masa ekvivalentne, ni\u0161tavilo nikada nije tako prazno kako se nama mo\u017ee \u010diniti.<\/p>\n

Kada bi iz svemira na neki na\u010din uklonili svu materiju, u njemu bi \u010destice i dalje nastajale iz ni\u010dega zahvaljuju\u0107i temeljnoj nasumi\u010dnosti kvantne mehanike. Ali kako iz nasumi\u010dno stvorenih \u010destica nastaje cijeli svemir koji zatim traje milijardama godina?<\/p>\n

Drugi dio principa neodre\u0111enosti ka\u017ee da fizikalna tijela mogu zamijeniti energiju sa vremenom i obratno. Na primjer, iz ni\u010dega mo\u017ee nastati ne\u0161to sa velikom energijom, ali u tom \u0107e slu\u010daju trajati vrlo kratko. S druge strane mo\u017ee trajati vrlo dugo, ali sa malom energijom. Fizi\u010dari tvrde da je ukupna energija svemira gotovo jednaka nuli. Kako to? Zbog gravitacije! Gravitacija je jedina sila koja uvijek samo privla\u010di, a to zna\u010di da je ona negativna energija koja se poni\u0161tava sa energijom \u0161irenja svemira. Ova \u010dinjenica da je ukupna energija svemira vrlo blizu nule omogu\u0107uje mu da opstane jako dugo, prenosi Tportal.<\/em><\/p>\n

Ali to jo\u0161 uvijek ne obja\u0161njava kako je neki maleni proizvod kvantne mehanike postao toliko velik. Za to nam je potrebna tzv. inflacija koja je prema kozmolozima izazvala ekspanziju ranog svemira. Posmatranja udaljenih galaksija i pozadinskog mikrovalnog zra\u010denja (svojevrsne jeke velikog praska) potvr\u0111uju da se inflacija zaista dogodila, me\u0111utim, \u0161ta je izazvalo jo\u0161 uvijek nije jasno.<\/p>\n

Kona\u010dno, bez obzira kako je svemir postao tako velik kakav jest, zakoni fizike ka\u017eu da se sva njegova energija i materija svode na nulu. Drugim rije\u010dima, svemir je u cjelini samo neobi\u010dna forma ni\u0161tavila. Iz te perspektive pitanje kako smo iz ni\u010dega dobili ne\u0161to, zapravo vi\u0161e i nema smisla. Ne\u0161to i ni\u0161ta u su\u0161tini mogu biti jedno te isto!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mnogi fizi\u010dari danas vjeruju da je svemir nastao ni iz \u010dega u velikom prasku, \u0161to zna\u010di da se ni\u0161ta na neki na\u010din pretvorilo u ne\u0161to. Kako je to mogu\u0107e? Zanimljiv odgovor na ovo pitanje daje video film objavljen u New Scientistu. Poznati svemir ima promjer od oko 93 milijarde svjetlosnih godina. Ispunjen je materijom mase […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-61975","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61975","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=61975"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61975\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=61975"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=61975"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=61975"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}