{"id":61832,"date":"2011-09-28T08:27:31","date_gmt":"2011-09-28T06:27:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=61832"},"modified":"2011-09-28T08:27:31","modified_gmt":"2011-09-28T06:27:31","slug":"ne-postoji-bioloski-razlog-da-jedemo-tri-puta-dnevno-%e2%80%93-pa-zasto-onda-to-cinimo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/09\/28\/ne-postoji-bioloski-razlog-da-jedemo-tri-puta-dnevno-%e2%80%93-pa-zasto-onda-to-cinimo\/","title":{"rendered":"Ne postoji biolo\u0161ki razlog da jedemo tri puta dnevno \u2013 pa za\u0161to onda to \u010dinimo?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Anneli RUFUS<\/strong><\/p>\n

Odrasli smo vjeruju\u0107i u tri obroka dnevno.<\/p>\n

Kada preska\u010demo obroke, jedemo dodatni obrok ili ru\u0161imo paradigmu \u2013 \u0161pagete za doru\u010dak, pala\u010dinke za ve\u010deru \u2013 osje\u0107amo se lo\u0161e, nervozno i kao zlikovci. \u201cTri obroka dnevno\u201d zvu\u010di poput fraze iz Biblije.<\/p>\n

No, rije\u010d je o kulturnom konstruktu.<\/p>\n

Ljudi diljem svijeta, \u010dak i na Zapadu, nemaju uvijek tri obroka dnevno. Model \u2018tri obroka dnevno\u2019 je konvencija novijek datuma, koja je sada potisnuta, kao i sve drugo, pa jedenje sve vi\u0161e postaje stvar li\u010dnog izbora. \u0160ta, kada i koliko \u010desto jedemo sve manje zavisi od izbora na\u0161ih porodica, saradnika\u00a0 i ostalih, a sve vi\u0161e i vi\u0161e od \u017eelja, li\u010dnog ukusa i omiljenih stilova, kao i marketin\u0161kih \u0161ema poput one koju promovi\u0161e Taco Bell<\/em> o jedenju kasno no\u0107u, poznatom kao \u201e\u010cetvrti obrok: Obrok izme\u0111u ve\u010dere i doru\u010dka\u201d. Kako i kada \u0107emo da jedemo je poput punjenja na\u0161ih iPoda.<\/p>\n

Bujica novih studija traga za odgovorom na pitanje kakve efekte na zdravlje ima uzimanje tri obroka tokom dana. Njihovi nalazi su daleko od kona\u010dnih. Studija ameri\u010dkog Ministarstva poljoprivrede je otkrila da uzimanje samo jednog obroka tokom dana, za razliku od tri normalna, smanjuje tjelesnu te\u017einu i masna tkiva, ali pove\u0107ava krvni pritisak. Istra\u017eivanje Nacionalnog instituta za starenje je otkrilo da uzimanje jednog obilnog obroka dnevno, za razliku od tri uobi\u010dajena, podi\u017ee otpornost na insulin i netoleranciju na glukozu: dvije glavne odlike dijabetesa tipa B.<\/p>\n

Studija Univerziteta Mastrikt je pokazala da uzimanje najmanje \u010detiri mala obroka dnevno smanjuje rizik od gojaznosti 45 posto. Holandska istra\u017eivanja su, tako\u0111e, do\u0161la do toga da su ljudi koji preska\u010du doru\u010dak skloniji gojaznosti od onih koji redovno doru\u010dkuju. Studija Univerziteta Otava je otkrila da uzimanje mnogo obroka dnevno ne uzrokuje mr\u0161avljenje. Tako je uradio i Francuski centar za nau\u010dna istra\u017eivanja, koji je odbacio konzumiranje vi\u0161e obroka dnevo: \u201eEpidemiolo\u0161ka istra\u017eivanja koja sugeri\u0161u da je vi\u0161e obroka povezano sa mr\u0161avo\u0161\u0107u su ekstremno osjetljiva na metodolo\u0161ke pogre\u0161ke\u201d, upozoravaju njihovi autori.<\/p>\n

Istra\u017eivanje koje je sproveo UC Berkli je pokazalo da jednodnevni post \u2013 jedan dan posti, \u00a0a sljede\u0107i se gosti bez ograni\u010denja \u2013 mo\u017ee da smanji rizik od bolesti srca i raka.<\/p>\n

Istra\u017eivanje efekata koje proizvodi u\u010destalost obroka je varljivo, zbog toga \u0161to to uklju\u010duje mnogo varijabli: nutricionisti\u010dki sadr\u017eaj, doba dana, vje\u017ebe, genetiku. Tako da se nau\u010dni\u010dki \u017eiri jo\u0161 ne ogla\u0161ava.<\/p>\n

\u201eNe postoji biolo\u0161ki razlog za uzimanje tri obroka dnevno\u201d, ka\u017ee Pol Fridman, profesor istorije na Univerzitetu Jel, autor knjige Istorija ukusa<\/em> (The History of Taste).<\/p>\n

To koliko puta \u0107ete dnevno jesti, u koje vrijeme i koju hranu, \u201dsu kulturni modeli, ni\u0161ta druga\u010diji od onoga koliko \u0107ete blizu stajati kada govorite ljudima ili \u0161ta da radite sa svojim tijelom kada govorite. Ljudima odgovaraju modeli pona\u0161anja zato \u0161to su predvidljivi. Mi smo se navikli na ideju o tri obroka. S druge strane, na\u0161i rasporedi obaveza i na\u0161e \u017eelje svakodnevno tu ideju ru\u0161e sve vi\u0161e i vi\u0161e\u201d, ka\u017ee Fridman.<\/p>\n

Tokom ve\u0107eg dijela istorije, obroci su bili prili\u010dno promjenljivi. Srednjovjekovni seljak na sjeveru Evrope \u201dpo\u010deo bi dan pivom ili hljebom ili bi uzeo oboje, onda bi ponio u polje neku hranu i pojeo obilan obrok negdje iza podne\u201d, ka\u017ee Fridman. \u201dOn je mogao da ima ono \u0161to je nazivao ru\u010dkom u dva popodne ili u \u0161est nave\u010de, ili kasnije\u201d \u2013 u zavisnosti od posla, sezone i drugih faktora.<\/p>\n

\u201dOn ne bi jeo previ\u0161e nave\u010de. \u0160\u010depao bi ne\u0161to malo i brzo. Ve\u010dera tada nije bila ono \u0161to je postala u posljednja dva vijeka\u201d.<\/p>\n

Sklonost jedenju na dnevnom svijetlu nije bila zbog toga \u0161to se smatralo da je to zdravije, nego zato \u0161to je kuvanje, konzumiranje i \u010di\u0161\u0107enje bilo te\u017ee u mraku ili pri svjetlosti vatre.<\/p>\n

\u201dLjudi koji nijesu bogati nastoje da imaju sva tri obroka prije mraka. Nakon \u0161to je bila izmi\u0161ljena elektri\u010dna struja, u po\u010detku su je samo bogati mogli priu\u0161titi\u201d, ka\u017ee Fridman. \u201dOd tada pa nadalje, jedno od obilje\u017eja bogatstva je bilo kasno jedenje. Uzimanje hrane po\u0161to padne mrak zato \u0161to imate elektri\u010dnu energiju bio je znak visokog statusa, urbanosti i odre\u0111enog ranga.”<\/p>\n

Jesti kasno \u2013 ili u bilo koje vrijeme, ili vi\u0161e ili manje od tri puta dnevno \u2013 tako\u0111e odra\u017eava ne\u010diju distancu od dvije glavne sile koje su u Americi standardizovale tri dnevna obroka: konvencionalni radni raspored i tradicionalni porodi\u010dni \u017eivot.<\/p>\n

Tokom ve\u0107eg dijela 20. vijeka, ve\u0107ina radnika je mogla jesti jedino u posebno vrijeme.<\/p>\n

\u201dKada se za\u010duje fabri\u010dka sirena u pet sati, to je vrijeme da se ide ku\u0107i i uzima hrana. Ali sada sve fele Amerikanaca jedu sve kasnije i kasnije zbog toga \u0161to rade du\u017ee nego \u0161to su to \u010dinili ranije, ili zbog toga \u0161to je njihovo radno vrijeme sada flaksibilnije. Mi prili\u010dno napu\u0161tamo model tri obroka dnevno, zahvaljuju\u0107i tome \u0161to \u010dupkamo vi\u0161e puta hranu tokom dana, kao i tome \u0161to \u010dlanovi doma\u0107instva imaju razli\u010dite dnevne rasporede, te \u010dinjenici da djeca ne \u017eele da jedu isto \u0161to i njihovi roditelji.<\/p>\n

Ideja da se djeci dopusti da sama izaberu svoje obroke i vrijeme za klopu bila bi \u0161okantna nekoliko decenija ranije, kada je za porodi\u010dnim stolom u toku ru\u010dka bila aktuelna mantra \u201dJedi ono \u0161to je u tanjiru\u201d \u00a0ili \u201cJedi gra\u0161ak ili nema kola\u010da\u201d. Ali porodi\u010dni sto za ru\u010davanje izlazi iz upotrebe. \u0160ta je bilo prvo: raspadanje standardnog porodi\u010dnog jezgra ili propast modela troobro\u010dnog dana?<\/p>\n

\u201cAmeri\u010dki roditelji imaju posebnu vrstu krivice u vezi sa nestajanjem porodi\u010dnih obroka\u201d, ka\u017ee Fridman. Mo\u017eda zbog dobrog razloga: Najnovije istra\u017eivanje Univerziteta Minesota je otkrilo da uobi\u010dajeni zajedni\u010dki porodi\u010dni objedi pobolj\u0161avaju ishranu, uspje\u0161nost i vje\u0161tinu me\u0111usobnog opho\u0111enja i smanjuju rizik od neumjerenosti u ishrani.<\/p>\n

Elektronske spravice su, tako\u0111e, potkopale model tri obroka dnevno. One su odjednom centri zabave, radni prostori i gotovo ljudski drugari. Njihova prenosivost i stalna prisutnost nam dopu\u0161ta da jedemo kad god prestanemo da radimo, a da nam ne bude dosadno i da ne osje\u0107amo da smo sami dok jedemo.<\/p>\n

\u201dIz\u010dezavanje porodi\u010dnih objeda prethodi izumu ru\u010dnih elektronskih spravica\u201d, ka\u017ee Fridman.\u00a0 To nije dovelo do toga, ali je sa njima do\u0161lo do pogor\u0161anja. Sada, \u010dak i ako se sjedi zajedno za stolom, nije jasno da li svi koji sjede obra\u0107aju pa\u017enju jedni na druge.”<\/p>\n

Model tri obroka dnevno je, tako\u0111e, bio pod udarom industrije hrane.<\/p>\n

\u201dIndustrija hrane \u017eeli da kupite vi\u0161e hrane\u201d, \u0161to nas nagoni da jedemo \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e i \u010de\u0161\u0107e. To je imalo pro\u0111u, \u201djer Amerikanci su uvijek voljeli da zalo\u017ee.”<\/p>\n

Bum sa mjestima gdje se moglo prezalogajiti po\u010deo je sredinom 20. vijeka i nije prestajao. Globalna snek (snack) industrija je do\u017eivjela procvat u ruiniranoj ekonomiji i procjenjuje se da \u0107e do 2015. godine njena vrijednost dosegnuti 330 milijardi dolara. Samo u SAD maloprodaja pakovanih u\u017eina porasla je od 56 milijardi na 64 milijarde dolara izme\u0111u 2006. i 2010. godine, a o\u010dekuje se da \u0107e dosti\u0107i 77 milijardi dolara do 2015.<\/p>\n

Nejasna linija izme\u0111u u\u017eina i glavnih obroka je sve promijenila.<\/p>\n

\u201dDugoro\u010dna posljedica je to da je bilo koji dio dana postao vrijeme za jedenje. Slabljenje modela tri obroka dnevno i porast u\u017eina su u vezi, iako ne bih \u017eelio da ka\u017eem da postoji direkna veza\u201d, ka\u017ee Fridman.<\/p>\n

Druga vrsta strategije industrije hrane je stvaranje posebnih ni\u0161a hrane<\/em>, baziranih na uzrastu, etni\u010dkoj pripadnosti, polu, \u017eivotnom stilu i lokaciji. Nekoliko decenija ranije, svi su jeli istu hranu.<\/p>\n

\u201dSada postoji hrana za djecu, postoji klopa za tinejd\u017eere i postoji hrana za odrasle, tako da neki roditelji kupuju tri puta vi\u0161e hrane\u201d nego \u0161to su to \u010dinili njihovi roditelji.<\/p>\n

\u201cNjima se manipuli\u0161e tako \u0161to im se stvara osje\u0107aj krivice: Tako sam zauzet \u010ditave nedjelje i tako malo kvalitetnog vremena posve\u0107ujem svojoj djeci, da najmanje \u0161to mogu u\u010diniti za njih je da im omogu\u0107im da jedu ono \u0161to \u017eele, a ne da insistiram na tome da svi zajedno jedemo istu hranu.”<\/p>\n

Prevod: PCNEN<\/p>\n

AlterNet<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tokom najve\u0107eg dijela istorije, obroci su bili veoma promjenljivi.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-61832","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61832","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=61832"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61832\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=61832"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=61832"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=61832"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}