{"id":61673,"date":"2011-09-19T08:25:05","date_gmt":"2011-09-19T06:25:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=61673"},"modified":"2011-09-19T08:26:46","modified_gmt":"2011-09-19T06:26:46","slug":"kvalitetno-novinarstvo-nece-izumrijeti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/09\/19\/kvalitetno-novinarstvo-nece-izumrijeti\/","title":{"rendered":"Kvalitetno novinarstvo ne\u0107e izumrijeti"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Sylvie Kauffmann desetlje\u0107ima je za francuske medije izvje\u0161tavala iz svih krajeva svijeta \u2013 od jugoisto\u010dne Azije, preko isto\u010dne Europe u doba glasnosti, perestrojke i raspada SSSR-a, pa do Sjedinjenih Dr\u017eava. Od po\u010detka 2010. glavna je urednica \u201cLe Mondea\u201d, prva \u017eena na toj poziciji u 66-godi\u0161njoj povijesti glasovitoga francuskog dnevnog lista.<\/p>\n

Pred nekoliko mjeseci, uprava \u201cGuardiana\u201d odlu\u010dila je dati prioritet digitalnoj verziji medija. Istodobno, sve vi\u0161e opada kvaliteta novinarstva?<\/em><\/p>\n

\u2013 Pitanje tiskanog ili digitalnog novinarstva nije najva\u017enije, klju\u010dan je sadr\u017eaj. Pravo je pitanje mo\u017eemo li si jo\u0161 priu\u0161titi proizvodnju kvalitetnog novinarstva. Vrlo sam zabrinuta, postoji sve vi\u0161e ekonomskih ograni\u010denja i sve je te\u017ee. Pod kvalitetnim novinarstvom podrazumijevam stvari poput istra\u017eiva\u010dkog rada i stranog dopisni\u0161tva, \u0161to puno ko\u0161ta. Tradicionalni poslovni model se slama. Imamo problema s razradom novog modela: paradoks je da, primjerice u \u201cLe Mondeu\u201d, nikad nismo \u2013 zahvaljuju\u0107i internetu, pametnim telefonima i tabletima \u2013 imali toliko publike i tako malo prihoda. Golemi dio populacije ne pla\u0107a sadr\u017eaj koji proizvodimo. Nadam se da \u0107emo na kraju ipak na\u0107i rje\u0161enje. \u201cGuardianov\u201d model nisam vidjela, no sla\u017eem se s tom orijentacijom, moramo biti sve prisutniji na digitalnoj i sve selektivniji na tiskanoj strani. Ne mislim da \u0107e tiskani mediji potpuno nestati, to nije samo generacijska stvar nego i pitanje iskustva \u010ditanja, no moramo na\u0107i na\u010din da ljudi plate vrijednost koju proizvodimo. Nema besplatnog ru\u010dka, pa ne bi trebalo biti ni besplatnih novina.<\/p>\n

Konkurencija s vrha i dna<\/strong><\/p>\n

Strano dopisni\u0161tvo posebno je na udaru?<\/em><\/p>\n

– To je iznimno skupo, pokrivanje ratova u Iraku, Afganistanu ili Libiji. Isku\u0161enje da se tu re\u017ee vrlo je jako, no \u201cLe Monde\u201d zna\u010di \u201csvijet\u201d: ako bismo previ\u0161e srezali izvje\u0161tavanje iz stranih zemalja, ne bismo vi\u0161e bili to \u0161to jesmo, to je na\u0161 DNK i na\u0161 uredni\u010dki identitet.<\/p>\n

Prema podacima Wikipedije, tira\u017ea \u201cLe Mondea\u201d pala je u posljednjih deset godina sa 390.000 na 320.000 primjeraka. Neke se novine, u poku\u0161aju zadr\u017eavanja publike, okre\u0107u tabloidnim rje\u0161enjima?<\/em><\/p>\n

\u2013 Uvijek \u0107e biti tr\u017ei\u0161ta za kvalitetno novinarstvo i uvijek \u0107e biti vrlo velikog tr\u017ei\u0161ta za tabloide. Ponekad u\u017eivam u tabloidima, no ozbiljno novinarstvo esencijalno je za intelektualni i demokratski \u017eivot \u2013 ako ljudi nisu informirani, dru\u0161tvo ne mo\u017ee ispravno funkcionirati. Kvalitetno novinarstvo ne\u0107e izumrijeti, no ne mo\u017eemo ga uzeti zdravo za gotovo. Trebamo se stalno boriti. \u010cak i u \u010dvrsto utemeljenim politi\u010dkim re\u017eimima, kao \u0161to su na\u0161i u Zapadnoj Europi, borimo se svaki dan kako bismo zadr\u017eali kvalitetu. Tako\u0111er, ne mo\u017eete re\u0107i \u201c\u2018Le Monde\u2019 je odli\u010dan i ostat \u0107e takav\u201d, treba se prilago\u0111avati i mijenjati. Konkurencije \u0107e uvijek biti i to ne samo s vrha nego i one s dna, koja \u0107e nas poku\u0161ati povu\u0107i dolje. Na\u0161a novinarska odgovornost je da razinu dr\u017eimo visoko. Nije lako, ali ve\u0107 je dovoljno ljudi prihvatilo taj izazov. Drugi izazov je uvjeriti dioni\u010dare i vlasnike da je to pravi put.<\/p>\n

U Hrvatskoj je uobi\u010dajeno da vlasnici vr\u0161e pritisak na novinare i koriste medije za ostvarivanje svojih politi\u010dkih ili poslovnih ciljeva. Kakva je situacija u Francuskoj?<\/em><\/p>\n

– Svi imamo svoje probleme. Nije mo\u017eda umjesno da govorim o \u201cLe Figarou\u201d, na\u0161em glavnom konkurentu, no oni su u vlasni\u0161tvu Dassaulta, tvrtke koja proizvodi oru\u017eje i ratne avione: njihov je interes u obrambenoj industriji, u javnim ugovorima i, ako \u017eeli, vlasnik mo\u017ee u tu svrhu koristiti svoje novine. Nezgodno, ali vjerujem kolegama u \u201cLe Figarou\u201d da \u0107e se boriti protiv bilo kakvog iskori\u0161tavanja svog medija kao politi\u010dkog oru\u017eja. Imamo eti\u010dke kodekse i pretpostavlja se da \u0107emo vr\u0161iti pritisak na vlasnike da ih se pridr\u017eavaju. \u201cLe Monde\u201d je u druga\u010dijoj situaciji, na\u0161i vlasnici nemaju politi\u010dkih ili industrijskih veza.<\/p>\n

Odgovorna transparentnost<\/strong><\/p>\n

Ve\u0107inski vlasnik \u201cLe Mondea\u201d do lani je bila udruga novinara, a onda su ga kupili investitori Matthieu Pigasse, Pierre Berg\u00e9 i Xavier Niel. Navodno je i sam Sarkozy vr\u0161io pritisak na novinare da odaberu druge investitore. \u0160to su sve novi vlasnici promijenili?<\/em><\/p>\n

\u2013 Novi sustav uprave mnogo je bli\u017ei klasi\u010dnim tvrtkama. Glavni direktor, postavljen od dioni\u010dara, vi\u0161e nije novinar, a izvr\u0161ni urednik nije uklju\u010den u poslovne odluke. Udruga novinara izgubila je ve\u0107inu svoje mo\u0107i, no izbor glavnog direktora jo\u0161 mora potvrditi \u0161ezdeset posto \u010dlanova novinarske udruge. Predsjednik Sarkozy je tijekom sastanka s prethodnim direktorom, dok se jo\u0161 tra\u017eio investitor, jasno istaknuo da preferira druge kupce, no to je bilo kontraproduktivno i novinari, koji su tada imali odlu\u010duju\u0107u ulogu, odabrali su Berg\u00e9a, Niela i Pigassea.<\/p>\n

\u0160to mislite o konceptu ameri\u010dkoga neprofitnog portala \u201cProPublica\u201d, ovogodi\u0161njeg laureata Pulitzerove nagrade?<\/em><\/p>\n

\u2013 To je vrlo zanimljiv model, financiran donacijama i vo\u0111en visokokvalificiranim profesionalcima. Istra\u017eiva\u010dko novinarstvo poput njihovog brojne si novine vi\u0161e ne mogu priu\u0161titi. Ali, morate imati na umu da u SAD-u postoji jaka tradicija filantropije i tek treba vidjeti mo\u017ee li se ona prenijeti u druge zemlje.<\/p>\n

\u201cLe Monde\u201d je sudjelovao u objavi 251.000 diplomatskih depe\u0161a koje je dostavio\u00a0 WikiLeaks. Kakva je bila reakcija francuske javnosti i struktura mo\u0107i?<\/em><\/p>\n

\u2013 Politi\u010dki establi\u0161ment uglavnom je reagirao kriti\u010dno, optu\u017eili su novine i WikiLeaks za promoviranje \u201ctiranije transparentnosti\u201d. U Francuskoj postoji sna\u017ena kultura dr\u017eave i mnogi smatraju da dr\u017eava ima pravo na tajne i njihovu za\u0161titu. No, nakon nekog vremena kriti\u010dari su utihnuli, mnogi su uvidjeli da je objavljeni materijal zanimljiv i da ne ugro\u017eava sigurnosne interese. Imajte na umu da nijedna od depe\u0161a nije bila ozna\u010dena kao top secret. Op\u0107i u\u010dinak bio je vrlo jak, a neku su ulogu depe\u0161e odigrale i u arapskom prolje\u0107u. Sada, kada su \u2013 suprotno izvornom dogovoru WikiLeaksa i medija \u2013 depe\u0161e objavljene bez redakture imena izvora, \u0161to ih mo\u017ee ugroziti, stvari mogu ispasti druga\u010dije. To je razlika izme\u0111u \u201codgovorne transparentnosti\u201d i \u201ctotalne transparentnosti\u201d.<\/p>\n

Kakva je politika \u201cLe Mondea\u201d \u0161to se ti\u010de digitalnog izdanja?<\/em><\/p>\n

– Dio na\u0161ih stranica \u010dini slobodno dostupan sadr\u017eaj proizveden posebno za internet, a ako \u017eelite \u010ditati \u201cLe Monde\u201d, morate se pretplatiti. Nije savr\u0161eno, ne zara\u0111ujemo dovoljno da financiramo proizvodnju, ali funkcionira i vidjet \u0107emo kako se mo\u017eemo dalje razvijati. U budu\u0107nosti \u0107e tr\u017ei\u0161te korisnika tableta biti sve va\u017enije. Te\u0161ko je planirati, pred nekoliko godina nitko nije mislio da \u0107e Facebook biti koristan za distribuciju vijesti. Prije trideset godina, kada sam zapo\u010dela s ovim poslom, svijet je bio potpuno druga\u010diji, nije mi padalo na pamet da \u0107u morati toliko razmi\u0161ljati o prodaji onoga \u0161to radim. Sada svaki novinar mora razmi\u0161ljati kako \u0107e distribuirati intelektualno vlasni\u0161tvo koje proizvodi.<\/p>\n

Jerko Bakotin<\/p>\n

Novossti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sylvie Kauffmann desetlje\u0107ima je za francuske medije izvje\u0161tavala iz svih krajeva svijeta \u2013 od jugoisto\u010dne Azije, preko isto\u010dne Europe u doba glasnosti, perestrojke i raspada SSSR-a, pa do Sjedinjenih Dr\u017eava. Od po\u010detka 2010. glavna je urednica \u201cLe Mondea\u201d, prva \u017eena na toj poziciji u 66-godi\u0161njoj povijesti glasovitoga francuskog dnevnog lista. Pred nekoliko mjeseci, uprava \u201cGuardiana\u201d […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":61674,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-61673","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61673","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=61673"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61673\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/61674"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=61673"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=61673"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=61673"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}