{"id":61585,"date":"2011-09-18T08:59:53","date_gmt":"2011-09-18T06:59:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=61585"},"modified":"2011-09-18T08:59:53","modified_gmt":"2011-09-18T06:59:53","slug":"silovic-za-hrvate-sam-izdajnik-a-za-srbe-neprijatelj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/09\/18\/silovic-za-hrvate-sam-izdajnik-a-za-srbe-neprijatelj\/","title":{"rendered":"\u0160ilovi\u0107: Za Hrvate sam izdajnik, a za Srbe neprijatelj"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Karijerni diplomat\u00a0 Darko \u0160ilovi\u0107 u\u0107i \u0107e u povijest kao posljednji jugoslovenski veleposlanik pri UN-u. Iako ga je Slobodan Milo\u0161evi\u0107 nastojao maknuti s te pozicije jer \u0160ilovi\u0107 nije htio sura\u0111ivati u njegovoj viziji nove Jugoslavije, glavni tajnik UN-a Perez de Quellar tada je samo Hrvata \u0160ilovi\u0107a smatrao priznatim predstavnikom zemlje koja \u0107e uskoro prestati postojati.<\/p>\n

Milo\u0161evi\u0107 ga je, kako bi dobio potporu Vije\u0107a sigurnosti i zapadnih sila u svojim bolesnim nakanama, i poslije poku\u0161ao pridobiti na svoju stranu, ali veleposlanik je odbio njegove naloge. Milo\u0161evi\u0107 je, ka\u017eu, zbog toga gubio \u017eivce jer je ve\u0107ina jugoslavenske misije pri UN-u bila na njegovoj strani, ali je \u010dovjek koji je u ime Jugoslavije donosio odluke i izvje\u0161tavao predsjednike dr\u017eava u svijetu i druge veleposlanike o stanju u Jugoslaviji odbio kleknuti.<\/p>\n

\u010cak i nakon raspada Jugoslavije odbio je predati svoju elitnu veleposlani\u010dku rezidenciju na Manhattanu Srbiji i Crnoj Gori (SRJ) na upravljanje \u2212 dvije republike smatrale su da su one jedine sljednice biv\u0161e Jugoslavije. Tako\u0111er, nakon \u0161to je \u0160ilovi\u0107 uvidio da Tu\u0111man s Milo\u0161evi\u0107em, ka\u017ee, dijeli Bosnu, a HDZ pusto\u0161i Hrvatsku kriminalnom privatizacijom, okrenuo je le\u0111a i toj stranci. No, Hrvatskoj je \u0160ilovi\u0107 bio i te kako va\u017ean i jedan je od zaslu\u017enih za stopiranje Milo\u0161evi\u0107evih apetita.<\/p>\n

\u0160ilovi\u0107 je stavio i potpis na slanje plavih kaciga u na\u0161u zemlju. Kontroverzni i bahati predsjednik Predsjedni\u0161tva SFRJ Borislav Jovi\u0107 u svojim je zapisima tvrdio da se \u201cnikako ne mogu rije\u0161iti Hrvata \u0160ilovi\u0107a\u201d koji, \u0161to Jovi\u0107u nije bilo jasno, umjesto da slu\u0161a upute iz Beograda, samo pru\u017ea otpor i brojnim se telegramima nate\u017ee s vla\u0161\u0107u u jugoslavenskoj metropoli. O svemu tome \u0160ilovi\u0107, nakon \u0161to je prije 20 godina dao ostavku na svoju du\u017enost, govori u intervjuu za \u201cSpektar\u201d.<\/p>\n

Zadnji ste stalni predstavnik Jugoslavije u UN-u. Mo\u017eete li opisati posljednje dane na toj poziciji: kakvi su bili pritisci, \u0161to vam je osobito ostalo u sje\u0107anju iz tog razdoblja?<\/em><\/p>\n

\u2212 Postao sam stalni predstavnik kad su ve\u0107 bili posljednji dani Jugoslavije. Do\u0161ao sam u New York 15. rujna 1990. Na zadnjem kolegiju kod saveznog sekretara, tj. ministra vanjskih poslova, Budimira Lon\u010dara, nakon mojeg izlaganja i diskusije o mojem budu\u0107em poslu, u opro\u0161tajnom sam dijelu neslu\u017ebenog razgovora, uz \u010da\u0161icu viskija, rekao tada\u0161njim kolegama, od kojih su ve\u0107 mnogi bili na Milo\u0161evi\u0107evoj strani, da ne vjerujem da \u0107u se ikada vratiti u ovu zemlju \u2212 Jugoslaviju \u2212 kakva je sada ili nekad bila. I moja \u017eena Da\u0161a sli\u010dno je zapisala u svoj dnevnik dok je letjela za NY.<\/p>\n

\u0160to je Milo\u0161evi\u0107 konkretno htio od vas?<\/em><\/p>\n

\u2212 Pritisci su tek tada po\u010deli. Milo\u0161evi\u0107 i tada\u0161nje Predsjedni\u0161tvo SFRJ, kojim je on de facto vladao i upravljao, htjeli su da se misija pri UN-u, zna\u010di i ja osobno, zauzmemo za to da ih ta organizacija podr\u017ei u njihovim te\u017enjama da zavladaju Jugoslavijom, ili barem njezinim najve\u0107im dijelom. Ja sam bio protiv toga od dana kad je Milo\u0161evi\u0107 bolj\u0161evi\u010dkim udarom sru\u0161io Stamboli\u0107a i preuzeo vlast u Srbiji, jer sam shvatio da je to opasno za cijelu Jugoslaviju.<\/p>\n

To je vrijeme bilo stra\u0161no. Ostao sam na toj poziciji do dana kad je kona\u010dno donesena odluka o slanju mirovne misije UN-a u Hrvatsku (o\u017eujak 1992.) jer, stjecajem okolnosti, bez mene to ne bi bilo mogu\u0107e. Naime, mirovna misija ne mo\u017ee biti upu\u0107ena u neku zemlju ako ona to ne zahtijeva i ne prihva\u0107a, a ja sam u to vrijeme u UN-u bio prihva\u0107en i smatran jedinim slu\u017ebenim predstavnikom biv\u0161e Jugoslavije. Predsjedni\u0161tvo je u to vrijeme ve\u0107 bilo podijeljeno i svijet nije priznavao \u201c\u010detvorku\u201d na strani Milo\u0161evi\u0107a kao predstavnika dr\u017eave.<\/p>\n

Tada\u0161nji premijer Ante Markovi\u0107 hrabro je i demonstrativno dao ostavku. Ja sam ostao taj bez kojega odluku o slanju mirovne misije nije bilo mogu\u0107e donijeti. To su mi rekli svi stalni i ostali \u010dlanovi Vije\u0107a sigurnosti, kao i tada\u0161nji stalni predstavnik glavnog tajnika UN-a za Jugoslaviju Cyrus Vance, te sam glavni tajnik Perez de Quellar. Slanje misije u Hrvatsku tada je bilo pitanje opstanka. Zato sam izdr\u017eao tako dugo.<\/p>\n

Susreli ste se i s Tu\u0111manom. Kako to da vam Hrvatska, \u010diji ste dr\u017eavljanin i \u010dijoj ste neovisnosti pomogli, nije pru\u017eila ruku?<\/em><\/p>\n

Da, jedan put susreo sam se s Tu\u0111manom. Prije odlaska u NY zvao me je njegov tada\u0161nji tajnik Hrvoje \u0160arini\u0107, s kojim sam se poznavao iz djetinjstva sa Su\u0161aka, a zajedno smo i trenirali plivanje i vaterpolo u klubu \u201cPrimorje\u201d. Hrvoje me je pitao bih li bio tako ljubazan da do\u0111em do Tu\u0111mana, koji je tada, nakon prvih demokratskih vi\u0161estrana\u010dkih izbora u Hrvatskoj i pobjede HDZ-a, bio predsjednik Predsjedni\u0161tva Republike Hrvatske.<\/p>\n

Naravno da sam do\u0161ao, razgovarali smo 20-ak minuta, teme nisu bile politi\u010dke. Mislim da je htio ocijeniti mo\u017ee li imati povjerenja u mene. Tu\u0111man se tu razo\u010darao. Razumljivo: politi\u010dki se ne sla\u017eem s na\u010dinom na koji je Tu\u0111man vodio Hrvatsku, pregovarao s Milo\u0161evi\u0107em o podjeli Bosne, uveo plja\u010dku kroz tzv. privatizaciju, protjerao Srbe i ostavio iza sebe tragove koji vode sve do dana\u0161njih istraga o crnim fondovima, Sanaderu…<\/p>\n

\u0160to je bilo nakon va\u0161eg odlaska s mjesta veleposlanika?<\/em><\/p>\n

– I zbog te moje uloge u tim te\u0161kim vremenima, koju je me\u0111unarodna zajednica cijenila, u UN-u su mi omogu\u0107ili da radim za tu organizaciju u New Yorku i na raznim stranama svijeta. To nam je omogu\u0107ilo da pre\u017eivimo.<\/p>\n

Za\u0161to se niste zaposlili u na\u0161em Ministarstvu vanjskih poslova?<\/em><\/p>\n

\u2212 Nudili su mi, \u0160arini\u0107 me je zvao, ali odmah sam odbio.<\/p>\n

Za\u0161to?<\/em><\/p>\n

\u2212 Zato \u0161to sam bio za Hrvatsku, ali nisam bio za na\u010din na koji je HDZ stvarao dr\u017eavu. Pogledajte sva ta silna poduze\u0107a koja su propala, taj lopovluk i privatizaciju kojom su tisu\u0107e ostale bez posla, a \u0161a\u010dica se obogatila na nesre\u0107i mnogih. Da sam bio za takav na\u010din stvaranja dr\u017eave, i\u0161ao bih protiv sebe.<\/p>\n

Kako ste sura\u0111ivali s Budimirom Lon\u010darom?<\/em><\/p>\n

\u2212 S Lon\u010darom sam nekada bio vrlo blizak. U posljednjih dvadesetak godina potpuno smo se razi\u0161li.<\/p>\n

Za\u0161to?<\/em><\/p>\n

\u2212 Moglo bi se o tome puno govoriti. Karakterno se nismo slo\u017eili. Kad je bio ministar vanjskih poslova, \u010duvao je svoju poziciju, a trebao je demonstrativno dati ostavku, ba\u0161 kao \u0161to je to \u010dasno u\u010dinio premijer Markovi\u0107. Lon\u010dar je, po mojem uvjerenju, vi\u0161e mislio o svojoj poziciji nego o budu\u0107nosti naroda biv\u0161e Jugoslavije.<\/p>\n

Prije nekoliko dana New York Post objavio je da se republike biv\u0161e Jugoslavije bore za veliki stan od 215 kvadrata koji je bio u vlasni\u0161tvu Jugoslavije, a danas vrijedi oko 20 milijuna dolara.<\/em><\/p>\n

\u2212 Tada me je Beograd poku\u0161ao smijeniti, ali nije mogao \u2212 njih nitko me\u0111unarodno nije priznavao. U to vrijeme postavilo se i pitanje \u0161to da u\u010dinimo s tim golemim stanom. Usput re\u010deno, taj stan ima vi\u0161e od 400 \u010detvornih metara, a ne 215, kako pi\u0161e \u201cPost\u201d, a u luksuznoj zgradi radi tridesetak ljudi \u2212 od portira, osiguranja, \u010disto\u0107e, osoba koje vas do\u010dekaju u liftu, i sve to 24 sata na dan.<\/p>\n

Nije dolazilo u obzir da tu rezidenciju, nakon \u0161to sam dao ostavku na du\u017enost stalnog predstavnika tada ve\u0107 biv\u0161e Jugoslavije, ostavim sljede\u0107em stalnom predstavniku kojega je jo\u0161 uvijek imenovao Beograd. A formalno je stan bio na moje ime. Tada se odr\u017eavala konferencija o Jugoslaviji u organizaciji Europske unije, kojom je predsjedao \u010duveni lord Carrington.<\/p>\n

U dogovoru s mojom suprugom i s poznatim sociologom, povjesni\u010darom i socijalistom Bogdanom Deni\u0107em, poslali smo pismo Carringtonu i kopije svim tada\u0161njim republikama biv\u0161e SFRJ, kojim smo ga obavijestili da postoji ta nekretnina na Park Aveniji br. 730 u NY i da ga molimo da je uklju\u010di u popis stvari koje se dijele nakon raspada zemlje.<\/p>\n

Odgovorio mi je vrlo ljubazno i potvrdio da prihva\u0107a moj zahtjev. Srbija je poslije toga tu\u017eila mene u NY, ali sud je odlu\u010dio da je to politi\u010dko pitanje i, na moju sre\u0107u, odbacio tu\u017ebu.<\/p>\n

Milo\u0161evi\u0107 vam se zbog tog otpora osvetio?<\/em><\/p>\n

\u2212 Meni je u me\u0111uvremenu Milo\u0161evi\u0107evo pravosu\u0111e oduzelo stan u Beogradu, koji mi je vra\u0107en kad je \u0110in\u0111i\u0107 postao predsjednik vlade, najvi\u0161e zahvaljuju\u0107i tada\u0161njem ministru vanjskih poslova Srbije Goranu Svilanovi\u0107u. Ali sve je to bio hod po mukama.<\/p>\n

Kakva su va\u0161a dana\u0161nja razmi\u0161ljanja o Stjepanu Mesi\u0107u i njegovu nasljedniku Ivi Josipovi\u0107u?<\/em><\/p>\n

\u2212 Mesi\u0107 mi gotovo imponira. Od vatrenog HDZ-ovca na po\u010detku, danas je jedan od rijetkih politi\u010dara u Hrvatskoj koji, oprostite mi na izrazu, imaju muda kazati neke stvari. Na primjer, o fa\u0161izmu i antifa\u0161izmu. Svaka \u010dast. Josipovi\u0107, nadam se, ne\u0107e popustiti u imenovanju novih 15 HDZ-ovih veleposlanika dva mjeseca prije izbora. Ina\u010de, nekako mi djeluje nedore\u010deno.<\/p>\n

Uz ameri\u010dku, britansku i sovjetsku, govorili su diplomati iz SAD-a prije vi\u0161e desetlje\u0107a, jugoslavenska diplomacija bila je \u201dnajja\u010da\u201d na svijetu.<\/em><\/p>\n

\u2212 Ranih 80-ih, dok sam bio zamjenik stalnog predstavnika SFRJ pri UN-u, nezavisne institucije ocijenile su da je Jugoslavija bila me\u0111u pet najutjecajnijih zemalja u Ujedinjenim narodima. Jugoslavija je to bila zahvaljuju\u0107i politici nesvrstanosti i svojoj ulozi u tom pokretu.<\/p>\n

Desetlje\u0107ima su dva vojna bloka de facto blokirala jedan drugoga, a nesvrstani, koji su imali ve\u0107inu, uspijevali su progurati razne inicijative kroz Glavnu skup\u0161tinu UN-a. A Jugoslavija ih je predvodila. Na\u0161 je vitalni interes bio da tra\u017eimo kompromis, iako smo se otvoreno i izravno suprotstavljali vojnim i drugim akcijama.<\/p>\n

Kakvo je stanje danas i kakve su, prema va\u0161em mi\u0161ljenju, diplomacije republika biv\u0161e dr\u017eave?<\/em><\/p>\n

\u2212 Diplomacija republika biv\u0161e dr\u017eave nisu ni blizu tome. Ta su vremena pro\u0161la, stvari su se promijenile, to su sve male, neprimjetne dr\u017eave, neke jo\u0161 uvijek u sukobima i nerije\u0161enog statusa, \u010dijim se politi\u010darima i vojskovo\u0111ama sudi pred specijalnim sudom koji su osnovali ba\u0161 ti Ujedinjeni narodi.<\/p>\n

U \u010demu grije\u0161i, ako grije\u0161i, dana\u0161nja hrvatska diplomacija?<\/em><\/p>\n

\u2212 Meni se \u010dini da grije\u0161i u mnogo\u010demu, prije svega u tome \u0161to postoji mi\u0161ljenje da smo mi va\u017ena zemlja. A i izbor ljudi koji rade u diplomaciji pogre\u0161an je. Od 20 godina hrvatske samostalnosti, 16 godina na vlasti je HDZ i u principu je sav diplomatski kadar HDZ-ov.<\/p>\n

\u0160to mislite o priznanju Palestine i kako bi se na\u0161a dr\u017eava trebala pozicionirati?<\/em><\/p>\n

\u2212 Mislim da je Palestinu ve\u0107 davno trebalo priznati. Da je bilo tako, ne bi bilo Hamasa. Ali ne vjerujem da Hrvatska ima snage i hrabrosti izjasniti se za to. Vjerojatno \u0107emo se \u201cizvu\u0107i\u201d od glasanja u Op\u0107oj skup\u0161tini UN-a jer \u0107e SAD staviti veto u Vije\u0107u sigurnosti.<\/p>\n

Hrvatski su mediji, nakon \u0161to ih je objavio WikiLekas, objavili depe\u0161e iz veleposlanstva u Zagrebu iz kojih je vidljivo da su u veleposlanstvu SAD-a \u010desto bili i hrvatski du\u017enosnici. Je li uobi\u010dajena praksa da policijski slu\u017ebenici, du\u017enosnici, razgovaraju s osobljem veleposlanstva o konkretnim slu\u010dajevima?<\/em><\/p>\n

\u2212 Normalno je da se takvi razgovori vode sa stranim diplomatima, posebno s predstavnicima najutjecajnije zemlje na svijetu. Malo zbunjuje kad se to neo\u010dekivano odjednom pojavi u javnosti, ali ono \u0161to sam ja pro\u010ditao nije bilo odavanje dr\u017eavnih tajni, nego vi\u0161e priznavanje po\u010dinjenih grijeha.<\/p>\n

Govori se da je SAD trenutno najve\u0107i hrvatski saveznik, posebice Hillary Clinton koja je, otkriva WikiLeaks, zaprijetila Slovencima da ne\u0107e dobro pro\u0107i ako i dalje budu blokirali na\u0161 ulazak u EU. Va\u0161 komentar?<\/em><\/p>\n

\u2212 Ne mislim tako. SAD ima ve\u0107ih problema i va\u017enijih poslova nego \u0161to je to Hrvatska. Na\u0161 je glavni saveznik i perspektiva Europska unija.<\/p>\n

Kako je \u017eivjeti u New Yorku?<\/em><\/p>\n

\u2212 Uzbudljivo. New York je centar svijeta. Grad koji se stalno mijenja, i to u principu nabolje. Ali meni je toga ve\u0107 dosta. Ukupno sam vi\u0161e od 25 godina svojeg \u017eivota tamo proveo, i to na Manhattanu, zna\u010di u centru centra. A nisam tamo oti\u0161ao da postanem Amerikanac, nego je to zbog okolnosti postalo jedino rje\u0161enje: u Hrvatskoj sam od slu\u017ebenih vlasti bio smatran izdajnikom, a u Srbiji neprijateljem. Uskoro \u0107emo se vratiti, a i ina\u010de dolazimo povremeno svake godine.<\/p>\n

——————————–<\/p>\n

“Zabrinut sam”<\/strong><\/p>\n

\u201cDanas me najvi\u0161e zanima i zabrinjava \u0161to \u0107e biti s Hrvatskom. Ho\u0107emo li se izvu\u0107i iz krize? Ho\u0107e li sljede\u0107i izbori ne\u0161to drasti\u010dno promijeniti? Promjena se nije dogodila ni kad je Ra\u010dan dobio izbore\u201d, rekao je \u0160ilovi\u0107 na kraju razgovora.<\/p>\n

Diplomat 30 godina<\/strong><\/p>\n

\u0160ilovi\u0107 je ro\u0111en 1934. godine u Zagrebu, u dugogodi\u0161njem je braku sa suprugom Da\u0161om. Dio obitelji mu \u017eivi i radi u Americi, povremeno dolazi u Hrvatsku, poglavito na zagreba\u010dki Ribnjak, ali i na Kor\u010dulu te u rije\u010dki Su\u0161ak, odakle mu je obitelj rodom.<\/p>\n

Bio je 30 godina u diplomatskoj slu\u017ebi Jugoslavije \u2212 najprije zamjenik stalnog predstavnika u UN-u, a u najte\u017ee vrijeme, pri raspadu Jugoslavije, bio je i stalni predstavnik koji je u UN-u posljednji predstavljao biv\u0161u dr\u017eavu, te je osujetio brojne Milo\u0161evi\u0107eve planove o me\u0111unarodnom priznanju njegovih vizija \u201cnove\u201d Jugoslavije.<\/p>\n

Amerikanci nemaju pojma gdje je Hrvatska<\/strong><\/p>\n

Kako Amerikanci danas percipiraju Hrvatsku?<\/em><\/p>\n

\u2212 Prosje\u010dni Amerikanac ne zna ni \u0161to je Hrvatska ni gdje je.<\/p>\n

Sa\u0161a Jadrijevi\u0107 Tomas<\/em><\/strong><\/p>\n

Slobodna Dalmacija<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Posljednji predstavnik Jugoslavije u UN-u, 20 godina nakon odlaska s du\u017enosti, govori o kriti\u010dnim trenucima raspada \u2018Juge\u2019 i stvaranja Hrvatske<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":61586,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-61585","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61585","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=61585"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61585\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/61586"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=61585"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=61585"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=61585"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}