{"id":61581,"date":"2011-09-17T22:21:16","date_gmt":"2011-09-17T20:21:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=61581"},"modified":"2011-09-17T22:21:16","modified_gmt":"2011-09-17T20:21:16","slug":"desifrovani-svi-hromozomi-ljudskog-genoma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/09\/17\/desifrovani-svi-hromozomi-ljudskog-genoma\/","title":{"rendered":"De\u0161ifrovani svi hromozomi ljudskog genoma"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/genetika.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-61582\" title=\"genetika\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/genetika.jpg\" alt=\"\" width=\"194\" height=\"143\" \/><\/a>Istra\u017eiva\u010di Instituta za molekularnu genetiku Maks Plank iz Berlina dekodirali su obe grupe hromozoma u ljudskom genomu po prvi put. Otkri\u0107e bi moglo dati dragocene podatke o le\u010denju bolesti.<\/p>\n<p>Mapiranje ljudskih gena je znatno napredovalo od objavljivanja prve mape ljudskih genoma pre deceniju, ali Margaret Hoe i njene kolege istra\u017eiva\u010di na Institutu za molekularnu genetiku Maks Plank su ljuski genom razbili na molekularni nivo, a to do sada niko nije postigao.<\/p>\n<p>Do sada, ljudski genom je bio tretiran kao jedna jedinica, \u0161to je, obja\u0161njava Hoe, bila fundamentalna gre\u0161ka.<\/p>\n<p>\u201cPrvi genom smo pro\u010ditali po\u010detkom na\u0161e dekade, a to je zapravo bio proizvod koji nas je poveo na pogre\u0161nu stranu\u201c, obja\u0161njava ona u intervjuu za Doj\u010de vele. \u201cSvaka osoba ima dva genoma koji sadr\u017ee dva geneti\u010dka koda- jedan koji pripada majci i drugi koji pripada ocu.\u201c<\/p>\n<p>Ova dva genoma su razli\u010dita i jedino sticanjem informacija o oba \u201chaplotipa\u201c, tj. varijacijama sekvenci gena na individualnim hromozomima, celokupni genom mo\u017ee biti analiziran.<\/p>\n<p>Nalazi tima su objavljeni u septembarskom izdanju \u017eurnala Istra\u017eivanje genoma.<\/p>\n<p><strong>Videti duplo<\/strong><\/p>\n<p>Aktuelne tehnike mapiranja genoma nisu mogle da pro\u010ditaju genome odvojeno. Jedino kombinovanjem razli\u010ditih tehnologija u novi metod, Hoe i njene kolege su uspeli to da postignu po prvi put.<\/p>\n<p>\u201cOvim probojem, mo\u017eemo videti gene mnogo bli\u017ee\u201c, ka\u017ee Hoe. \u201cDekodiranjem obe grupe hromozoma iz ljuskog genoma odvojeno, do\u0161li smo do nivoa molekula za individualnu medicinu i individualne terapije. Sada mo\u017eemo da utvrdimo ta\u010dnu geneti\u010dku mapu jedne osob, a to nas mo\u017ee odvesti daleko u le\u010denju.\u201c<\/p>\n<p>Hoe i kolege su istra\u017eivali genom 51-godi\u0161njeg Nemca. Ipak, ona nagla\u0161ava da otkri\u0107e nije povezano sa nacijom.<\/p>\n<p>\u201cNa\u0161a studija pokriva genetski profil Evropljana belaca, koji obuhvata mno\u0161tvo nacija pored Nemaca, kao \u0161to su primera radi Francuzi, \u010dak i stanovnici Severne Amerike sa evropskim korenima\u201c, ka\u017ee Hoe.<\/p>\n<p><strong>Obe\u0107avaju\u0107i napredak<\/strong><\/p>\n<p>Otkri\u0107e hvale i drugi istra\u017eiva\u010di. \u201cGenetsko mapiranje se poslednjih nekoliko godina razvija brzo, objavljen je veliki broj genoma, ameri\u010dkih, korejskih, evropskih\u2026\u201c, ka\u017ee Simon Majers, predava\u010d bioinformatike na Univerzitetu Oksford, koji nije bio \u010dlan istra\u017eivanja.<\/p>\n<p>\u201cSva dosada\u0161nja genetska mapiranja su zahvatala mali deo DNK, ali od kojeg roditelja oni dolaze to nije bilo jasno. Sada mo\u017eemo sakupiti dve kopije DNK u dve jedinice i bolje osmotriti promene na genima.\u201c<\/p>\n<p><em>Radio Doj\u010de Vele<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Istra\u017eiva\u010di Instituta za molekularnu genetiku Maks Plank iz Berlina dekodirali su obe grupe hromozoma u ljudskom genomu po prvi put. Otkri\u0107e bi moglo dati dragocene podatke o le\u010denju bolesti. Mapiranje ljudskih gena je znatno napredovalo od objavljivanja prve mape ljudskih genoma pre deceniju, ali Margaret Hoe i njene kolege istra\u017eiva\u010di na Institutu za molekularnu genetiku [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-61581","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61581","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=61581"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61581\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=61581"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=61581"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=61581"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}