{"id":61513,"date":"2011-09-17T08:02:18","date_gmt":"2011-09-17T06:02:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=61513"},"modified":"2011-09-17T08:02:18","modified_gmt":"2011-09-17T06:02:18","slug":"teorija-copora-u-praksi-samoupravnog-kapitalizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/09\/17\/teorija-copora-u-praksi-samoupravnog-kapitalizma\/","title":{"rendered":"Teorija \u010dopora u praksi samoupravnog kapitalizma"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: leddevet<\/p>\n

Ovaj tekst je nastavak misli iz mog prethodnog dnevnika “Razvoj bira\u010dke misli – od majmuna do majmuna”<\/a> koji je, zbog banalnih ovozemaljskih razloga, u svom kraju zbrzan bez da je cijela misao u potpunosti razvijena. Iako su neki taj dnevnik shvatili kao zafrkanciju to nije bila osnovna namjera, odnosno je, ali samo kao na\u010din da se o nekim vrlo ozbiljnim stvarima progovori kroz ridikuliziranje i zezanciju. Metoda koja dovodi \u010dinjenice do apsurda, iako nije ba\u0161 znanstvena, vrlo je zgodna jer zorno pokazuje da su mnoge uobi\u010dajene stvari u realnosti upravo apsurdne iako ih nitko takvima ne shva\u0107a jer nitko ne propituje o\u010digledno.<\/p>\n

Majmuni<\/strong><\/p>\n

I tako, bez obzira \u0161to me je anonimni autor upozorio da se u \u201csocijalnoj antropologiji pojam \u010dopor ne koristi kada se pri\u010da o ljudima\u201d mo\u017eemo samo ustvrditi da je isto tako \u010dovjek bio stvoren bo\u017ejom voljom na njegovu sliku i priliku do trenutka kad je onaj jedan zaklju\u010dio da smo nastali od majmuna, pone\u0161to slabo cijenjene \u017eivotinjske grupacije u pravilu sinonim za glupiranje i bedasto pona\u0161anje. Naravno da je sli\u010dnost ovakvoj definiciji \u010detveroru\u010dne bratije prili\u010dno logi\u010dno povezati s \u010dovjekom, jedino s ove\u0107om rupom u logici budu\u0107i da ovi nisu nimalo toliko neozbiljni kako ih se poku\u0161ava prikazati.<\/p>\n

Tako je tu ostao \u010dovjek imanentnog majmunskijeg pona\u0161anja od samih majmuna u neobi\u010dnoj zafrkanciji majke prirode ili oca svemogu\u0107eg kad je stvarano to \u0161to je stvarano.<\/p>\n

\u00a0Stado<\/strong><\/p>\n

No kad ve\u0107 raspravljamo o primjerenosti upotrebe termina \u010dopor u opisivanju ljudskih zajednica mo\u017eda bi vi\u0161e anonimnog korisnika zadovoljio \u0161irokoupotrebljavani povijesni termin stado, posebito drago na\u0161oj crkvi. Tu bi bilo dobro da zastanemo i mo\u017eda prvi put u\u0111emo u dio biti definicije stada, primarno onog katoli\u010dkog, koja implicira grupaciju predvo\u0111enu jedinkom ili jedinkama iz druge (superiornije) grupacije za razliku od \u010dopora gdje je predvodnik jedinka iz samog \u010dopora. Utoliko su samoprozvani \u201cdobri pastiri\u201d i njihovi psi prili\u010dno upitno \u201cdobri\u201d u o\u010dima stada, misle\u0107i naravno na misle\u0107i dio stada kao \u0161to su razne \u201czalutale ovce\u201d. U tom smislu bilo bi pou\u010dno otkriti koji kraj je do\u017eivjelo ono jagnje koje onaj dobri pastir stalno nosa na ramenima?<\/p>\n

Svakako na ovaj na\u010din gledano mo\u017eemo sa sigurno\u0161\u0107u ustvrditi da je prelazak iz \u010dopora u stado korak natrag bez obzira na ure\u0111enost sustava u samom stadu, sretnog i bezbri\u017enog \u017eivota usmjerenog na \u201ci\u0107e i pi\u0107e\u201d, a u mnogim situacijama i na poprili\u010dnu primijenjenu prokreacisku aktivnost.<\/p>\n

Ako se vratimo na osnovnu misao mo\u017eemo tako\u0111er ustvrditi da je \u010dovjek, u \u010dvrstoj odluci da ne bude majmun, prvenstveno krenuo mijenjati vanjske elemente, pribjegao je depilaciji, pasti za zube i dezodoransima, razvio tekstilnu industriju i postolarski obrt do neslu\u0107enih razmjera i, iako \u201codijelo ne \u010dini \u010dovjeka\u201d, sigurno \u201c\u010dovjek \u010dini odijelo\u201d.<\/p>\n

\u010copor & stado<\/strong><\/p>\n

O\u010dito da je \u017eelja izlaska iz primordijalnih opanaka ostala samo \u017eelja i tu je i dalje \u017eiva potreba ujedinjavanja jedinki u prividno kakofoni\u010dne tvorevine koje se tako rado vole nazivati etnosima u \u017eelji da budu vi\u0161e noble od same kraljice od Sabe. Dakle, bio to \u010dopor sa svojim unutar\u010doporskim ure\u0111enjem ili bilo to, od nekih preferirano, stado s prvenstveno vanjskim ure\u0111enjem, uvijek imamo nekakvu prili\u010dno \u010dvrsto povezanu grupaciju kao temeljni uvjet opstanka.<\/p>\n

U razmatranju razvoja \u010dopora i nastanka stada (u skladu s gornjom definicijom) posebno je va\u017ena tendencija pretvaranja \u010dopora u stado i zatim ponovno u \u010dopor. Bit takvih transformacija je tendencija svakog predvodni\u010dkog dijela \u010dopora da ustabili svoju vlast ure\u0111enjem cjelokupnog \u010dopora i istovremenim distanciranjem od izborne baze u smjeru bo\u017eanskih visina. Takvi su bili predkr\u0161\u0107anski faraoni, a ni\u0161ta manje distancirani nisu ni ovi dana\u0161nji s beskarajno sofisticiranim sustavom obrane prvenstveno od vlastitih neprilago\u0111enih elemenata kao i elemenata koji sebe smatraju pozvanijima zauzeti ovozemaljske bo\u017eanske visine.<\/p>\n

Klatno sistema<\/strong><\/p>\n

Suprotnu tendenciju ima svijesni dio stada koji kani demistificirati cijelu predstavu i prizemniti \u201cdobre pastire\u201d u ovozemaljsku realnost i dohvatni nivo. Takva dohvatnost vo\u0111e je upravo ona navedena razlika izme\u0111u \u010dopora i stada. U najjednostavnijem primjeru da li imamo stado ili \u010dopor ovisi o odnosu misle\u0107ih i nemisle\u0107ih pripadnika doti\u010dne grupacije i usporedivo je s nekom vrstom klatna s nepravilnim ritmom. Takvo klatno \u0107e u slu\u010dajevima kad ode izrazito na jednu stranu u povratnom ciklusu oti\u0107i izrazito na drugu stranu uz u pravilu velike dru\u0161tvene perturbacije. Ne\u0161to iz tog ekstremnog ljuljanja mo\u017eemo upravo ovih pro\u0161lih mjeseci svjedo\u010diti u slu\u010daju Libije i ekstremnog Gaddafijevog obiteljskog autokratskog re\u017eima. No to je, kao i onaj sli\u010dan koji je bio u Rumunjskoj ili koji jo\u0161 uvijek postoji na Kubi, samo slu\u010dajevi primitivnog kancerogenog sustava koji su u pravilu vezani za jedan lik i dijelo, a vrlo rijetko uspijevaju ostvariti du\u017eu nasljednu vladavinu kao onaj jo\u0161 uvijek postoje\u0107i u Sjevernoj Koreji.<\/p>\n

Ako se vratimo na \u201cstandardne\u201d situacije, \u0161to je tema ovog teksta, primijetiti \u0107emo da je razvoj misli vladaju\u0107ih dosegao, poliran kroz vrijeme, ideal nevidljivosti i prijetvornosti prikazuju\u0107i sebe kao najbolji izbor svih svojih \u010dlanova. Nastali sustav je otvoren svakom svom \u010dlanu kome je dana mogu\u0107nost da izrazi svoj stav i svoje mi\u0161ljenje gotovo stalno kroz sustave kao \u0161to su prosvjedi, \u0161trajkovi, referendumi, razna ispitivanja mi\u0161ljenja te u pravilnim razmacima na redovnim izborima. Ovako prikazano zvu\u010di apsolutno idealno \u201cvlast kontrolirana od naroda\u201d ili drugim rije\u010dima imamo \u201csamoupravni kapitalizam\u201d u punom smislu rije\u010di.<\/p>\n

Problem problema<\/strong><\/p>\n

Jasno da samo tako zvu\u010di jer realnost je poprili\u010dno druk\u010dija i tu postoje 2 temeljna problema:<\/p>\n

1. komunikacija od baze do vrha i suprotno<\/p>\n

2. mogu\u0107nost da vlast koristi svoj polo\u017eaj da bi ostala na vlasti<\/p>\n

Oba navedena problema su usko povezana i rje\u0161avanje jednog neminovno vodi do rje\u0161avanja drugog, pogotovo onog prvog.<\/p>\n

ad.2. Uzrpacija<\/strong><\/p>\n

Vjerujem da je ovaj drugi problem svima jasan jer vidimo da se, tko god bio na vlasti, polovicu svog mandata brine o tome kako da ostane i sljede\u0107i mandat pri tome debelo koriste\u0107i sve ono \u0161to mu povla\u0161teni polo\u017eaj pru\u017ea ulaze\u0107i time u izbornu utrku s privilegirane pozicije.<\/p>\n

Upravo smo ovih dana svjedoci sulude orijentacijske utrke od kamena temeljca do vrti\u0107a i opet do sljede\u0107eg kamena temeljca ili planta\u017ee jabuka u kojoj sudjeluje na\u0161a “koka koja se smije\u201d. Svjedoci smo i prigodne dodjele stotinjak kuna (ili vi\u0161e) svim penzionerima \u0161to vrije\u0111a sva\u010diju pamet osim onih koji te novce dobivaju. Tome treba dodati da jedino neka nevi\u0111ena katastrofa kao \u0161to je potres s tsunamijem, uragan snage 5 ili eksplozija cijele kasarne mo\u017ee prikazivanje \u201cnajljep\u0161eg osmjeha\u201d smjestiti kao drugu vijest u dnevniku. Toga ima \u010ditava gomila i jasno je da ako netko provodi vrijeme \u0161partaju\u0107i uzdu\u017e i poprijeko cijele domovine te davaju\u0107i svakodnevne intervjue da ne uspijeva raditi ono za \u0161to je zapravo pla\u0107en. Takvo pona\u0161anje gdje se u radno vrijeme bavimo nekim \u201csvojim poslovima\u201d se u principu zove fu\u0161 i nikako nije po\u017eeljna pojava. Ipak trebamo tu biti iskreni i, bez obzira na aktualni animozitet prema spomenutoj veseloj trka\u010dici, treba sebi priznati da to nije nikakav na\u0161 specijalitet nego je to upravo tekovina samoupravnog kapitalizma za kojim smo toliko \u017eudili, druk\u010dije poznato kao vi\u0161estrana\u010dje.<\/p>\n

Kad se govori o takvim uzurpacijama polo\u017eaja uvijek se treba sjetiti rje\u0161enja kao \u0161to je dubrova\u010dki modela gdje se knez birao samo na mjesec dana bez mogu\u0107nosti produ\u017eenja mandata upravo da bi izbjegli ovakve pojave. O\u010dito da je neka vrsta takvog ograni\u010denja jedina realna prepreka obzirom na kvarnost \u010dovjeka koju uzrokuje vlast.<\/p>\n

ad.1. Komunikacija<\/strong><\/p>\n

Pitanje komunikacije unutar svih nivoa ima u sebi nekoliko kontradikcija. Prva kontradikcija, odnosno bolje re\u010deno, sukob interesa je potreba vladaju\u0107e grupacije da se udalji od svoje baze kako bi na miru mogli u\u017eivati u tako ste\u010denim oblizekama. Jasno da je upravo vlast ona koja bi trebala provoditi tu dvosmjernu komunikaciju i stvarati uvjete dok istovremeno se nastoji udaljiti \u0161to je upravo ta navedena kontradikcija i sukob interesa.<\/p>\n

Druga kontradikcija je \u0161to nas vlast uvjerava da je dobro da budemo \u0161to ve\u0107i i time \u0161to sna\u017eniji. Naravno da to rade sve vlasti i, budu\u0107i da to rade tako da prvenstveno ugro\u017eavaju svoje prve susjede, proizlazi kod svih stalna potreba ja\u010danja i eto zatvorenog kruga.<\/p>\n

Upravo veli\u010dina pojedine zajednice je ono \u0161to komplicira cijelu pri\u010du o komunikaciji i sve dovodi do apsurda. Gube se tako zajedni\u010dki ciljevi obzirom da pojedini dijelovi takvog carstva imaju bitno razli\u010dite probleme i bitno razli\u010dite interese. Postoji tu niz finesa i specifi\u010dnosti koje takav sustav utrpava u jednu vre\u0107u pod parolom \u201cjake dr\u017eave\u201d i velikih rije\u010di kao \u201cotad\u017ebina\u201d. Upravo ovaj drugi pojam degradira veli\u010dina sustava i stvarno se treba pitati \u0161to nekom Kinezu iz Guiganga zna\u0107i tisu\u0107e kilometara udaljeni Tibet i njihova \u017eelja za osamostaljenjem ili \u0161to Srbinu iz \u010ca\u010dka zna\u010de Gnjilane na Kosovu i to \u0161to vi\u0161e nisu u istoj dr\u017eavi?<\/p>\n

Vjerojatno ne zna\u010di ni\u0161ta osim u vrlo specifi\u010dnim slu\u010dajevima (npr.kad telefoniramo jer su T-Com kompanije digle vi\u0161estruko cijenu kao da signali na granici podlije\u017eu pretovaru i carinskoj kontroli) i tako mo\u017eemo u nekom napadaju iskrenosti se upitati \u0161to nekom Slavoncu zna\u010di problematika jadranskih otoka ili \u0161to nekom Hvaraninu zna\u010di problematika izgradnje kanala Dunav-Sava? U pravilu takve tu\u0111e stvari niti znamo niti ih razumijemo, a niti nas zanimaju i ako smo po\u0161teni ne\u0107emo iznositi vlastito neznanje. O\u010dito da ovakvi konglomerati, koji neizbje\u017eno moraju funkcionirati po metodi kompromisa, ne mogu biti dobri jer rijetko kompromisi zadovoljavaju i\u010dije potrebe (osim onog \u0161to je digo honorar za izmi\u0161ljanje kompromisa).<\/p>\n

Veliki brojevi<\/strong><\/p>\n

Veli\u010dina zajednice omogu\u0107ava jo\u0161 jednu zgodnu manipulaciju prema onima koji imaju nekakav zahtjev. Obzirom da je kod velikih zajednica gotovo nemogu\u0107e pokrenuti ve\u0107inu \u010dlanova te zajednice, pogotovo iz polo\u017eaja nekog koji nije na vlasti, svaki legalni oblik poku\u0161aja promjene osim eventulano referenduma (\u0161to je u nas isto nemogu\u0107e) rezultira sigurnim neuspjehom. Sjetimo se samo umnih rije\u010di \u201cnek se zove kao ja\u201d Hebranga koji je na broj protuvladinih prosvjednika reagirao izjavom da neusporedivo ve\u0107i broj ljudi nije prosvjedovalo i \u0161to je bila (nevjerojatno) istina.<\/p>\n

Povratak naprijed<\/strong><\/p>\n

Iz svega se mo\u017ee zaklju\u010diti da je pravi smjer razvoja regionalizacija prostora i povratak na \u201csustav \u010dopora\u201d gdje \u0107e se stvarni problemi sagledavati i rje\u0161avati u okru\u017eenju koje te probleme i ima, dakle razumije. Va\u017eno je da grupacija ne bude prevelika kako bi \u010dlanovi mogli znati tko su ti koje biramo i kakvi su stvarno. U tom slu\u010daju se ne\u0107e desiti da na izborima pobje\u0111uju glumci ili pjeva\u010di jer su to jedini na popisu za koje smo ikad ne\u0161to \u010duli kao \u010duveni Ki\u0107o Slabinac koji u cijelom mandatu nije ni beknuo u Saboru.<\/p>\n

Na\u017ealost za ovo drugo treba razbiti ono na \u0161to su nas generacijama odgajali, a to je osje\u0107ati vlastitom domovinom bilo kakav politi\u010dki administrativni konglomerat. Drugim rije\u010dima trebali bi prestati biti stado.<\/p>\n

Pollitika<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Treba razbiti ono na \u0161to su nas generacijama odgajali, a to je osje\u0107ati domovinom bilo kakav politi\u010dki administrativni konglomerat.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-61513","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61513","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=61513"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61513\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=61513"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=61513"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=61513"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}