{"id":61367,"date":"2011-09-15T17:53:46","date_gmt":"2011-09-15T15:53:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=61367"},"modified":"2011-09-15T17:53:46","modified_gmt":"2011-09-15T15:53:46","slug":"bankarski-lobi-glavni-je-krivac-za-glad-u-svijetu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/09\/15\/bankarski-lobi-glavni-je-krivac-za-glad-u-svijetu\/","title":{"rendered":"Bankarski lobi glavni je krivac za glad u svijetu"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Banke koje smo u vi\u0161e navrata spa\u0161avali dr\u017eavnim novcem ve\u0107 nas desetlje\u0107ima, na jedan iznimno sustavan i perfidan na\u010din, polako ali sigurno osiroma\u0161uju.<\/p>\n

O bankama i bankarskom su lobiju ispisane tisu\u0107e i tisu\u0107e stranica, koje s ve\u0107im ili manjim uspjehom rastavljaju svjetski poredak i na\u010din na koji funkcionira na\u0161a mala planeta. Unato\u010d tomu \u0161to banke nikada nisu imale goru reputaciju nego \u0161to to imaju danas, ve\u0107ina ljudi potpuno je nesvjesna jednog stoljetnog problema, koji je me\u0111u vijestima o krizi i recesiji potpuno pao u drugi plan. Te iste banke koje smo spa\u0161avali dr\u017eavnim novcem ve\u0107 nas desetlje\u0107ima, na jedan iznimno sustavan i perfidan na\u010din, polako ali sigurno osiroma\u0161uju kontroliraju\u0107i cijene hrane. World Development Movement donosi detaljan pregled i obja\u0161njenje na\u010dina na koji to rade, a mi vam prenosimo najzanimljivije dijelove.<\/p>\n

1. PROBLEM<\/p>\n

Nije nikakva tajna da banke i brojne druge financijske ustanove koje se bave \u0161pekulativnim kapitalom ve\u0107 desetlje\u0107ima ula\u017eu astronomske svote novaca u \u201ekla\u0111enje” na cijene hrane diljem svijeta, \u0161to dovodi do neprestanih, a ponekad i dramati\u010dnih skokova i padova u cijeni hrane na svjetskom tr\u017ei\u0161tu. Logi\u010dno, ulaga\u010dima ovakvo kla\u0111enje mo\u017ee donijeti, a vrlo \u010desto i donosi, ogromne profite. Na\u017ealost po nas ostale, tzv. krajnje kupce u tim dugim proizvodno-distribucijsko-prodajnim lancima, \u201eigranje” s cijenama osnovnih prehrambenih namirnica, poput p\u0161enice i kukuruza, dovodi milijune ljudi svake godine na rub gladi, a mnoge odvodi i preko tog ruba, produbljuju\u0107i ionako ogromnu razliku izme\u0111u onih koji imaju i onih koji nemaju.<\/p>\n

Kako funkcionira ta \u0161pekulacija?<\/strong><\/p>\n

Glavni krivac za ovakav na\u010din poslovanja u proizvodnji hrane su tzv. terminski ili budu\u0107i ugovori, \u010dija je prvotna namjera bila za\u0161tita farmera i proizvo\u0111a\u010da. Naime, terminskim se ugovorom farmer osigurava da \u0107e svoje budu\u0107e proizvode prodavati po odre\u0111enoj, zagarantiranoj cijeni. Na\u017ealost, u ovaj su se posao ubrzo ubacili i investitori bez ikakve povezanosti s proizvodnjom hrane, uvidjev\u0161i u tome sigurnu mogu\u0107nost zarade. Cijela je situacija ubrzo okrenuta protiv samih proizvo\u0111a\u010da, koji su danas prisiljeni te ugovore prodavati \u0161pekulantima po niskim cijenama, kako bi ovi mogli u\u017eivati visoke profite.<\/p>\n

Na koji na\u010din sve to utje\u010de na cijenu hrane?<\/strong><\/p>\n

Kao i na svaku drugu robu na tr\u017ei\u0161tu, i na hranu utje\u010du zakoni ponude i potra\u017enje, kao i cijeli niz drugih faktora, poput cijene energenata. Ipak, niti jedan od tih \u201estandardnih” ekonomskih faktora ne mo\u017ee objasniti tako nagle promjene u cijeni hrane, kakve vi\u0111amo posljednjih desetlje\u0107a, a posebice zadnjih 10 godina. Upravo su financijski \u0161pekulanti koji su se ubacili u tr\u017ei\u0161te hrane glavni krivci za takvo stanje na tr\u017ei\u0161tu, budu\u0107i da svojim nerealno visokim o\u010dekivanjima cijena, bez obzira na realno stanje na tr\u017ei\u0161tu, utje\u010du i na to da cijene \u201ebudu\u0107e” hrane budu nerealno visoke. Na\u017ealost, kad cijene budu\u0107e hrane krenu gore, u stopu ih prate i cijene u sada\u0161njosti, budu\u0107i da prodava\u010di se hrane ravnaju upravo prema budu\u0107oj cijeni kako bi odredili koliko im sada\u0161nja hrana vrijedi.<\/p>\n

\u017delite li \u010dvrste podatke? <\/strong><\/p>\n

Cijena se hrane na svjetskom tr\u017ei\u0161tu udvostru\u010dila izme\u0111u 2002. i 2011. godine, a udio \u0161pekulativnog kapitala na tr\u017ei\u0161tu proizvodnje hrane popeo se sa 55 na 126 milijardi dolara u zadnje 3 godine.<\/p>\n

2. UTJECAJ<\/p>\n

Prosje\u010dni gra\u0111anin u Hrvatskoj najve\u0107i dio svog mjese\u010dnog bud\u017eeta tro\u0161i upravo na prehranu, \u0161to je slu\u010daj i s velikom ve\u0107inom drugih zemalja u razvoju, a ovaj je trend jo\u0161 izra\u017eeniji u tzv. zemljama Tre\u0107eg svijeta. \u0160tovi\u0161e, prosje\u010dno ku\u0107anstvo razvijenih zemalja tro\u0161i oko 13% prihoda na hranu, dok je taj postotak u najsiroma\u0161nijim zemljama vrtoglavih 70%.<\/p>\n

UN-ova agencija za hranu i poljoprivredu, FAO, procjenjuje da je u prvih 6 mjeseci ove godine vi\u0161e od 44 milijuna ljudi osiroma\u0161ilo ispod granice ljudskog dostojanstva zbog pove\u0107anja cijena hrane.<\/p>\n

Kako se ovo konkretno odra\u017eava na siroma\u0161ne?<\/strong><\/p>\n

Pritisnuti visokim cijenama osnovnih namirnica, siroma\u0161ni si ljudi vi\u0161e ne mogu priu\u0161titi bilo kakve \u201eluksuzne” namirnice, poput raznovrsnog vo\u0107a, povr\u0107a, mesa te mlije\u010dnih proizvoda, budu\u0107i da je i njima razmjerno porasla cijena.<\/p>\n

Isto tako, neima\u0161tina najte\u017ee pada \u017eenama kad su zemlje u razvoju u pitanju, koje su prisiljene zapostavljati ku\u0107anstva i djecu te raditi lo\u0161e pla\u0107ene poslove s katastrofalnim radnim uvjetima, a mnogima je prostitucija jedini na\u010din da namaknu dodatne novce.<\/p>\n

Osiroma\u0161ene obitelji prisiljene su prodavati \u201eobiteljsko srebro”, \u010desto upravo one stvari koje ih hrane, poput poljoprivrednih imanja i stoke, a svojoj djeci vi\u0161e ne mogu priu\u0161titi bolje obrazovanje niti primjerenu zdravstvenu za\u0161titu.<\/p>\n

Zaklju\u010dno, u svijetu je trenutno kroni\u010dno pothranjena svaka sedma osoba, dok je u Africi to svaka tre\u0107a, a na rogu Afrike, najsiroma\u0161nijem dijelu na svijetu, izgladnjelo je gotovo 50% ljudi.<\/p>\n

3. RJE\u0160ENJE<\/p>\n

Banke i njihov na\u010din poslovanja zadnjih desetlje\u0107a \u010desto se spominju kao glavni krivci za financijsko i gospodarsko stanje u kojemu se trenutno nalazi \u010ditav zapadni svijet. Na\u017ealost, problem gladi u svijetu puno je dublji od trenutne financijske krize i vrlo je izgledno da \u0107e, kad jednog dana financijska kriza prestane, problem gladi ostati itekako prisutan u velikom dijelu svijeta. Od iznimne je va\u017enosti da dr\u017eave i njihove vlade kona\u010dno shvate da ih je narod izabrao na to mjesto da rade u njihovu korist, a da ne stvaraju isklju\u010divo legalni i gospodarski okvir za boga\u0107enje 0.01% super bogatih ljudi na Zemlji. Na kraju krajeva, \u010dinjenica da na svijetu nikada nije bilo vi\u0161e gladnih i siroma\u0161nih nego je to slu\u010daj u 21. stolje\u0107u vrlo je porazna sama po sebi. Nadajmo se da \u0107e budu\u0107nost iznjedriti neke nove ljude i ideje te da \u0107e se mo\u0107 kona\u010dno vratiti u ruke naroda, kojem i pripada. Dr\u017eimo pal\u010deve da tada ne\u0107e biti prekasno.<\/p>\n

Metro-portal.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Banke nas desetlje\u0107ima, na jedan iznimno sustavan i perfidan na\u010din, polako ali sigurno osiroma\u0161uju.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-61367","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61367","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=61367"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61367\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=61367"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=61367"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=61367"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}