{"id":61353,"date":"2011-09-15T13:03:58","date_gmt":"2011-09-15T11:03:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=61353"},"modified":"2011-09-15T13:03:58","modified_gmt":"2011-09-15T11:03:58","slug":"oksitocen-nas-cini-velikodusnijim","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/09\/15\/oksitocen-nas-cini-velikodusnijim\/","title":{"rendered":"Oksitocen nas \u010dini velikodu\u0161nijim"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Oksitocin, poznatiji kao “hormon ljubavi”, potsi\u010de razli\u010dite fizi\u010dke i psiholo\u0161ke efekte kod mu\u0161karaca i \u017eena, prenosi metro-portal.hr.<\/p>\n

Poput antena koje hvataju signal, receptori za oksitocin nalaze se u \u0107elijama diljem tijela.<\/p>\n

Potsi\u010de povezanost<\/strong> – \u017eene s vi\u0161im nivoom oksitocina tokom prvog tromjesje\u010dja trudno\u0107e, ja\u010de su povezane sa svojim bebama nakon poro\u0111aja. A u pore\u0111enju s ostalim \u017eenama, \u017eene s vi\u0161im nivoom ovog hormona kroz trudno\u0107u i prve mjesece nakon ro\u0111enja djeteta vi\u0161e su anga\u017eovane u pjevanju, hranjenju i kupanju svoje djece na specifi\u010dan na\u010din, \u0161to stvara posebnu vezu me\u0111u njima.<\/p>\n

Ubla\u017eava stres<\/strong> – istra\u017eivanje provedeno na voluharicama pokazalo je da one koje su odvojene od svoje mladun\u010dadi pokazuju znake anksioznosti, stresa i depresije. Oni su opadali nakon \u0161to su \u017eivotinje primile injekciju oksitocina. Studija je pokazala da efekti hormona ubla\u017eavaju stresne situacije.<\/p>\n

Poja\u010dava memoriju<\/strong> – oksitocin poja\u010dava rana sje\u0107ana mu\u0161karaca na njihove majke. Istra\u017eivanje koje je sprovedeno nad grupom od 31 volontera pokazalo je da su oni koji su inhalirali sinteti\u010dku verziju hormona imali poja\u010dana sje\u0107anja na svoje majke, ukoliko je njihov odnos bio pozitivan. Oni koji su, pak, imali lo\u0161 odnos, poja\u010dali su negativno mi\u0161ljenje o majci nakon inhalacije oksitocina.<\/p>\n

Podi\u017ee seksualno uzbu\u0111enje<\/strong> – kod pacova je postignuta spontana erekcija nakon \u0161to je hormon ubrizgan u njihovu mo\u017edanu te\u010dnost. Koktel mo\u017edanih te\u010dnosti koje uklju\u010duju i oksitocin osloba\u0111a se kod mu\u0161karaca tokom ejakulacije. Ove hemikalije mogu poja\u010dati povezanost me\u0111u seksualnim partnerima.<\/p>\n

Smanjuje \u017eelju za alkoholom i drogama<\/strong> – neke studije indiciraju da oksitocin sprje\u010dava toleranciju na droge, uklju\u010duju\u0107i alkohol, te redukuje simptome.<\/p>\n

Potsi\u010de san<\/strong> – oksitocin koji se osloba\u0111a u mozak u situacijama koje nijesu stresne, te prirodno potsi\u010de san. Ovaj hormon uti\u010de na kortizol, koji je poznat kao hormon stresa, te ima smiruju\u0107i efekt.<\/p>\n

Stimuli\u0161a velikodu\u0161nost<\/strong> – u studiji iz 2007., volonteri su inhalirali oksitocin ili placebo, a zatim su morali da odlu\u010de kako \u0107e podijeliti novac sa strancem. Oni koji su inhalirali oksitocin, bili su do 80 posto velikodu\u0161niji, jer je hormon uticao na njihov osje\u0107aj altruizma.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Oksitocin, poznatiji kao “hormon ljubavi”, potsi\u010de razli\u010dite fizi\u010dke i psiholo\u0161ke efekte kod mu\u0161karaca i \u017eena, prenosi metro-portal.hr. Poput antena koje hvataju signal, receptori za oksitocin nalaze se u \u0107elijama diljem tijela. Potsi\u010de povezanost – \u017eene s vi\u0161im nivoom oksitocina tokom prvog tromjesje\u010dja trudno\u0107e, ja\u010de su povezane sa svojim bebama nakon poro\u0111aja. A u pore\u0111enju s […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-61353","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61353","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=61353"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61353\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=61353"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=61353"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=61353"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}