{"id":61056,"date":"2011-09-13T08:11:47","date_gmt":"2011-09-13T06:11:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=61056"},"modified":"2011-09-13T08:11:47","modified_gmt":"2011-09-13T06:11:47","slug":"indija-opasno-mjesto-za-zene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/09\/13\/indija-opasno-mjesto-za-zene\/","title":{"rendered":"Indija – opasno mjesto za \u017eene"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Karmela GAJDEK <\/strong><\/p>\n

Zemlja koja na svom \u010delu ima \u017eenu za predsjednicu dr\u017eave, predsjednicu donjeg parlamenta, ministricu ruralnog razvitka i ministricu za \u017eene i razvoj djece, koja ima i koja je imala mnoge mo\u0107ne i sna\u017ene \u017eene, trebala bi biti jedno od najsigurnijih mjesta na svijetu za \u017eene. Me\u0111utim, to nije tako.<\/p>\n

Prema nedavno provedenom istra\u017eivanju od strane Fondacije Thomasa Reutersa, Indija je ocjenjena kao \u010detvrta najnepo\u017eeljnija zemlja za \u017eene\u00a0 i to prvenstveno zbog \u017eenskog feticida, \u010dedomorstva i trgovine ljudima.<\/p>\n

Prema ovom istra\u017eivanju lako se stje\u010de dojam da je Indija tek malo lagodnija za \u017eene od ratom poharanih Afganistana i Konga, koji dr\u017ee prva dva neslavna mjesta, odnosno susjednog joj Pakistana koji je zauzeo tre\u0107e mjesto.<\/p>\n

Iako Indija bilje\u017ei visok gospodarski rast, o\u010dito status \u017eena nije tako dobar. Istra\u017eivanje je pokazalo koliko nedostatak obrazovanja i lo\u0161 zdravstveni sustav mogu biti pogubni i opasni za \u017eene, \u010dak opasniji od fizi\u010dkog zlostavljanja.<\/p>\n

Prema izvje\u0161\u0107u navedene fondacije, 90 posto trgovine ljudima doga\u0111a se upravo u Indiji. Tako\u0111er zemlja ima oko 3 milijuna prostitutki, od kojih su 40 posto djeca. Seksualno ropstvo, prisilan rad,\u00a0 prisilan brak i prosja\u010denje odvijaju se i dalje nesmanjenim intenzitetom, iako je to zakonom zabranjeno.<\/p>\n

No, i prema izvje\u0161\u0107ima UN-ovog populacijskog fonda za Indiju, te Human Rights Watcha za Ju\u017enu Aziju, u Indiji je “nestalo” oko 50 milijuna djevoj\u010dica zbog \u017eenskog \u010dedomorstva i feticida.<\/p>\n

Problem \u017eenskog \u010dedomorstva ve\u0107 je sada stvorio neravnote\u017eu spolova, a dalekose\u017ene posljedice osjetit \u0107e se jo\u0161 i vi\u0161e u godinama koje dolaze. Trenutni je omjer djevoj\u010dica naspram dje\u010daka, u dobi od 0 do 6 godina 800 naprema 1000 u korist dje\u010daka. Vlada do 2017. \u017eeli pove\u0107ati omjer na 950 naprema 1000. Ako se ne\u0161to hitno ne promjeni (prije svega na\u010din razmi\u0161ljanja) do\u0107i \u0107e do jo\u0161 manjeg broja djevojaka, pa \u010dak i do njihova istrebljenja. Drugim rije\u010dima, djevoj\u010dice postaju ugro\u017eena vrsta u Indiji.<\/p>\n

Zbog velikog broja feticida i \u010dedomorstva opao je broj djevojaka u dobi za udaju, \u0161to je pak dovelo do prodaje mladenki, \u0161to pak dovodi do slijede\u0107eg problema, a to je da prodajom djevojke \u010desto zavr\u0161e u prostituciji ili trgovini ljudima. Procjenjuje se da je oko 100 milijuna ljudi, uglavnom \u017eena i djevojaka bilo \u017ertvama trgovine ljudima u Indiji samo tijekom 2009. godine.<\/p>\n

Ovakvi rezultati i vrlo lo\u0161e rangiran polo\u017eaj nakon provedenog istra\u017eivanja \u0161okirali su i neke ljude u Indiji. Neki smatraju da je ovo tipi\u010dno zapadnja\u010dko preuveli\u010davanje, no oni koji se dublje bave ovom problematikom, na\u017ealost, ka\u017eu da Indija doista mo\u017ee biti opasno mjesto za \u017eene.<\/p>\n

Evo nekih mi\u0161ljenja.<\/p>\n

Jaya Jaitley,<\/strong> biv\u0161a predsjednica stranke Samata za ovakvo stanje okrivljuje patrijarhat. Ona ka\u017ee da se \u017eene \u010desto slome pod pritiskom obitelji i njihovim \u010destim okrutnim pona\u0161anjem. “Pove\u0107an broj silovanja samo potvr\u0111uje \u010dinjenicu da Indija napreduje ekonomski, ali ne i kao civilizacijsko i socijalno dru\u0161tvo” , dodaje ona.<\/p>\n

Prianca Arora<\/strong>, analiti\u010darka za komunikacije ka\u017ee da ne treba smetnuti s uma da se izvje\u0161\u0107e odnosi na cijelu zemlju. Pri tome nagla\u0161ava da je 70 posto zemlje ruralno i da se ovako pora\u017eavaju\u0107i podaci odnose upravo na ruralne sredine, a nikako na urbane dijelove zemlje.<\/p>\n

Kamini Jaiswal<\/strong>, sutkinja Vrhovnog suda ka\u017ee da treba pove\u0107ati svijest me\u0111u ljudima i da \u017eene trebaju postati svjesne svojih prava.<\/p>\n

Jasjit Kaur<\/strong> (40), koja ima dvije k\u0107eri ne \u017eeli imati vi\u0161e djece. No, njen suprug vr\u0161i pritisak na nju i \u017eeli mu\u0161ko dijete. U me\u0111uvremenu Jasjit je imala dva nasilna poba\u010daja\u00a0 kada se saznalo da nosi djevoj\u010dice. Jasjit je na to bila natjerana od strane supruga i njegove rodbine. Ona ka\u017ee da ju je to i fizi\u010dki i emocionalno oslabilo. Jo\u0161 jedan takav poba\u010daj ne bi mogla podnijeti.<\/p>\n

Prema studiji Centra za globalno zdravstveno istra\u017eivanje provedenoj ove godine, izme\u0111u \u010detiri i dvanaest milijuna \u017eena su na ovakav na\u010din prekinule trudno\u0107u u Indiji u posljednja tri desetlje\u0107a.<\/p>\n

Poba\u010daj u Indiji je legalan, ukoliko se radi o rizi\u010dnoj trudno\u0107i. Ina\u010de, poba\u010daj je kazneno djelo i ka\u017enjava se kaznom zatvora ili nov\u010danom kaznom. Vlada je ovakav zakon donijela 2003. upravo zbog \u017eenskog \u010dedomorstva i feticida.<\/p>\n

Iako je nasilan prekid trudno\u0107e protuzakonit, ve\u0107ina Indijaca smatra da je \u017eensko dijete prokletstvo zbog raznih dru\u0161tvenih i gospodarskih razloga. Oni vjeruju da sinovi mogu voditi brigu o svojim obiteljima, te da su stoga vrjedniji i da zaslu\u017euju vi\u0161e mogu\u0107nosti. Dodatno, oni tvrde da postoji stalna zabrinutost za sigurnost k\u0107eri zbog rizika od seksualnog zlostavljanja i silovanja.<\/p>\n

Dakle, poba\u010daji se izvode na ovaj ili onaj na\u010din. Lije\u010dnici i stru\u010dnjaci koji se bave ovom problematikom ka\u017eu da strogi zakoni ne\u0107e puno pomo\u0107i dok god se ne promjeni na\u010din razmi\u0161ljanja ljudi. \u010cak i vlada priznaje da su postoje\u0107i zakoni neu\u010dinkoviti. Smatraju da su potrebne stro\u017ee kazne, ali i sredstva za medijsku kampanju koja bi mijenjala svijest ljudi.<\/p>\n

Nevladina udruga Snehalaya po\u010dela je provoditi kampanju za smanjenje \u017eenskog feticida i \u010dedomorstva. Volonteri ove udruge organiziraju programe svakog mjeseca u selima diljem Indije i educiraju ljude o spa\u0161avanju djevojaka. No, problem je \u0161to su seljaci slabo zainteresirani za taj program, \u0161to rezultira niskim brojem polaznika te\u010dajeva.<\/p>\n

Praksa davanja miraza k\u0107erima jo\u0161 uvijek je prisutna (iako je i ona 1961. godine zakonom zabranjena) \u0161to \u010dini dodatni teret obiteljima. Roditelji k\u0107eri tako ispunjavaju svaki zahtjev za mirazom \u2013 novac, nakit, namje\u0161taj, auto, itd. Sve \u0161to mladi\u0107, odnosno njegova obitelj tra\u017ei. Ako zahtjevima ne mogu u potpunosti udovoljiti, doga\u0111a se da mladi\u0107 djevojku mu\u010di na razne na\u010dine. No, djevojke tada ostaju u tako mu\u010dnim brakovima zbog velike vjerojatnosti da je roditelji ne\u0107e primiti natrag, jer bi to bila sramota za obitelj.<\/p>\n

U patrijarhalnoj Indiji dogovoreni brak jo\u0161 uvijek je po\u017eeljan, iako \u017eene zakonom imaju slobodu izbora. Smatra se da su dogovoreni brakovi uspje\u0161niji od brakova na Zapadu, gdje postoji velika stopa razvoda.<\/p>\n

U slu\u010daju da je \u017eena nevjerna bit \u0107e izop\u0107ena iz dru\u0161tva, a \u017eivot s partnerom izvan braka gotovo je nepoznanica za Indiju. Ako se k\u0107er ne uda do 25. godine \u017eivota smatra se usidjelicom i teretom i sramotom za obitelj.<\/p>\n

\u0160to se pak seksualnosti ti\u010de \u017eene se obeshrabruje na preuzimanje aktivne uloge. Tako\u0111er ona ne smije pokazivati da se tijekom seksualnog \u010dina osje\u0107a ugodno. Ako \u017eena prizna da osje\u0107a seksualni u\u017eitak, njen vlastiti mu\u017e ju ne\u0107e razumjeti, smatrat \u0107e ju lo\u0161om \u017eenom koja je isprobala seks prije braka.<\/p>\n

Kada, pak, \u017eena u\u0111e u menopauzu, po\u010dinje sama sebe okrivljavati i smatrati se invalidnom osobom, jer smatra da ne mo\u017ee zadovoljiti seksualne potrebe svog mu\u017ea.<\/p>\n

Problem ruralne Indije je i \u0161kolovanje djevojaka. One su uglavnom slabije obrazovane od mu\u0161karaca i \u010desto vrlo rano napu\u0161taju \u0161kolovanje. Problem ruralnih dijelova je \u0161to su \u0161kolski objekti neadekvatni, ponajvi\u0161e zbog sanitarnih \u010dvorova, ali i rodnih stereotipa nastavnih planova i programa.<\/p>\n

Nakon obrazovanja, slijedi problem zapo\u0161ljavanja. Dok su u urbanim dijelovima \u017eene uglavnom zaposlene i rade poslove jednako kao i mu\u0161karci, u ruralnim dijelovima \u017eene uglavnom rade na poljoprivrednim dobrima. Obzirom da su takve \u017eene manje obrazovane od mu\u0161karaca, imaju manju razinu pismenosti i manje poznaju svoja prava. Stoga, dobivaju lo\u0161ija radna mjesta, slabije su pla\u0107ene i \u010desto poslodavci njima manipuliraju, jer indijska tradicija nala\u017ee da \u017eena ne raspravlja s mu\u0161karcem.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de imovinskog prava i prava naslje\u0111ivanja, \u017eene prema zakonu imaju sva prava na imovinu, jednako kao i mu\u0161karci. Me\u0111utim, provedba zakona je vrlo lo\u0161a, pa se doga\u0111a da \u017eene \u010desto ostanu bez onoga na \u0161to imaju pravo. Opet, zbog tradicionalnih patrijarhalnih odnosa, obitelj imovinu prepisuje na sinove, tako da k\u0107eri ostaju bez i\u010dega.<\/p>\n

Tako\u0111er, zbog lo\u0161e provedbe zakona, iako nam istra\u017eivanja, kao i policijski zapisi govore da u obiteljskim i radnim sredinama ima dosta zlostavljanja i seksualnog uznemiravanja, mnogi slu\u010dajevi prolaze neka\u017enjeno ili u korist mu\u0161karaca.<\/p>\n

Ostaje nam samo nadati se da \u0107e zemlja koja obo\u017eava bo\u017eice, valjda, jednog dana po\u010deti voljeti i svoje k\u0107eri, jer one doista postaju ugro\u017eena vrsta.<\/p>\n

Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zemlja koja obo\u017eava bo\u017eice \u0107e, valjda, jednog dana po\u010deti voljeti i svoje k\u0107eri, jer one doista postaju ugro\u017eena vrsta.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-61056","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61056","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=61056"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61056\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=61056"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=61056"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=61056"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}