{"id":61023,"date":"2011-09-12T20:27:49","date_gmt":"2011-09-12T18:27:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=61023"},"modified":"2011-09-12T20:27:49","modified_gmt":"2011-09-12T18:27:49","slug":"nas-obracun-s-krlezom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/09\/12\/nas-obracun-s-krlezom\/","title":{"rendered":"Na\u0161 obra\u010dun s Krle\u017eom"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Bojan MUNJIN <\/strong><\/p>\n

\u0160krtim agencijskim vijestima bio je po\u010detkom ljeta popra\u0107en skup u Zagrebu posve\u0107en Miroslavu Krle\u017ei: i sam naziv skupa, \u201cO aktualnosti Krle\u017einog dramskog djela i osvrt na recentna kazali\u0161na ostvarenja\u201d, bio je nekako prekompliciran za uobi\u010dajene izvje\u0161taje od desetak redova, pa se u osvrtima propustilo primijetiti da se iza ove intelektualne tribine krio \u010ditav jedan koncept, subkazali\u0161na ideja da \u201codigravanjem\u201d razgovora o Krle\u017ei sami sebi osvijestimo socijalni pejza\u017e danas, o kojem je Krle\u017ea tako kriti\u010dki govorio ju\u010der. Tako je projekt oko Krle\u017ee, pod stvarnim nazivom \u201cKontejneri slobode\u201d, za\u010det u dvjema organizacijama nezavisne kulture, Baca\u010dima sjenki iz Zagreba i Centru za kulturnu dekontaminaciju iz Beograda, koje su se ve\u0107 specijalizirale za teme s te\u0161kim pitanjima.<\/p>\n

Kreativni performans<\/strong><\/p>\n

Gradovi partneri u projektu bili su Tuzla i Pri\u0161tina, jer razgovarati danas o Krle\u017ei zna\u010di krenuti u potragu za kompleksnim pitanjima Jugoslavije i njezine propasti, \u010dega je i Krle\u017ea bio jako svjestan, te nakon svega tra\u017eiti smisao \u201czajedni\u010dkog\u201d u odnosima na ovim prostorima. Ili, kako pi\u0161e u najavi ovog doga\u0111aja: \u201cVratiti se Krle\u017ei nije samo pitanje povratka jednom od najve\u0107ih intelektualaca 20. stolje\u0107a nego je i pitanje vra\u0107anja 20. stolje\u0107u i njegovim velikim temama koje danas izgledaju preozbiljne, preglomazne i neprimjerene nepodno\u0161ljivoj lako\u0107i postojanja.\u201d<\/p>\n

Sam projekt bio je podijeljen na nekoliko dijelova i funkcionirao je \u2013 a to je njegova najbolja osobina! \u2013 kao kreativni performans na temu igre asocijacija. Tako je na zagreba\u010dku tribinu iz Beograda krenula grupica \u201cprovokatora\u201d, predvo\u0111ena \u0161eficom Centra za kulturnu dekontaminaciju Borkom Pavi\u0107evi\u0107 i Jovanom \u0106irilovim, \u010dovjekom koji je u kazali\u0161tu ve\u0107\u00a0 60 godina i koji je Krle\u017eu osobno poznavao i dru\u017eio se s njim.<\/p>\n

Famoznih 400 kilometara putovanja vlakom, zapo\u010detog u pola \u0161est ujutro na beogradskom kolodvoru a zavr\u0161enog sedam sati kasnije u Zagrebu, snimljeno je video-kamerom i u skra\u0107enoj verziji, pod nazivom \u201cIzlet\/Rubu\/Agram\/U\/Pameti\/Na\u201d, prikazan na tribini. U filmu Jovan \u0106irilov rano ujutro na beogradskoj \u017eeljezni\u010dkoj stanici pita prolaznike tko je bio Miroslav Krle\u017ea (nitko nema pojma!), najmla\u0111a sudionica ekspedicije nasred perona s blagim beogradskim naglaskom recitira Krle\u017eine stihove \u201cNigdar ni tak bilo da ni nekak bilo\u201d, kondukter u vlaku govori kako ne zna tko je Krle\u017ea, ali njegov izbor ionako predstavlja pevaljka Ceca Veli\u010dkovi\u0107, bez obzira na to \u0161to je osu\u0111ena za pronevjeru milijun i pol eura\u2026 Dok gotovo metafizi\u010dki promi\u010de panonska ravnica, dramati\u010dno djeluje kada se \u010dlanovi ekspedicije pitaju \u0161to bi o svemu danas mislio Krle\u017ea i kuda bi putovao \u2013 prema Evropi ili, primjerice, sjevernoj Africi\u2026<\/p>\n

Zuppa potaknuo diskusiju<\/strong><\/p>\n

Sudionik iz pri\u0161tinske Qendra Multimedije Qerim Ondozi govorio je \u0161to njemu zna\u010di Krle\u017ea, nekada\u0161nja Jugoslavija i dana\u0161nje Kosovo, a drugi su pri\u010dali o tome kako ih je u mladosti privla\u010dila Krle\u017eina \u201clijeva hereza\u201d.<\/p>\n

Zagreba\u010dki dio projekta protekao je u razgovoru na Krle\u017einom Gvozdu o smislu projekta, novoj slici Balkana i o odnosu Kosova s ostatkom biv\u0161e Jugoslavije. Tribina s po\u010detka teksta, na kojoj su sudjelovali Igor Mandi\u0107, Predrag Matvejevi\u0107, Velimir Viskovi\u0107 i drugi predstavnici kulturne elite, mo\u017eda bi protekla u manje-vi\u0161e akademskom tonu da se za kriti\u010dko zatvaranje kruga o Krle\u017ei nije pobrinuo kazali\u0161ni teoreti\u010dar Vjeran Zuppa. I on je odao po\u010dast Krle\u017einu stvarala\u0161tvu, ali nije propustio re\u0107i da je Krle\u017ea u vrijeme socijalizma \u010desto bio \u201csnishodljiv prema partiji i re\u017eimu\u201d. To je odmah potaknulo diskusiju: neki su ga poku\u0161ali opravdati jer \u201ctakva su bila vremena\u201d, ali ne\u0161to je ipak ostalo u zraku \u2013 Krle\u017ea je bio genijalan pisac koji je mo\u017eda zaslu\u017eio Nobelovu nagradu, ali nije uvijek kao \u010dovjek bio na visini zadatka. Bio je vrlo kriti\u010dan prema re\u017eimu Kraljevine Jugoslavije, ali ne i prema stanju u novoj Jugoslaviji. Divio se Milovanu \u0110ilasu i njegovu liberalizmu, no kada je ovaj pao u nemilost, Krle\u017ea je \u0161utio.<\/p>\n

Gdje smo u svemu tome bili mi? Gdje smo danas? Kriti\u010dko putovanje, puno reminiscencija o dobroj literaturu, idejama koje smo simpatizirali i dvojbama o povremenim eti\u010dkim stajali\u0161tima velikog pisca, na kraju se neprimjetno pretvorilo u razmi\u0161ljanja o nama i prostoru na kojem \u017eivimo. Toliko kriti\u010dnosti koliko imamo prema Krle\u017ei, koji mo\u017eda nije uvijek u\u010dinio sve \u0161to je trebao, morali bismo imati i prema sebi.<\/p>\n

Novossti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U filmu Jovan \u0106irilov rano ujutro na beogradskoj \u017eeljezni\u010dkoj stanici pita prolaznike tko je bio Miroslav Krle\u017ea (nitko nema pojma!)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-61023","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61023","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=61023"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61023\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=61023"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=61023"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=61023"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}