{"id":60864,"date":"2011-09-11T18:27:26","date_gmt":"2011-09-11T16:27:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=60864"},"modified":"2011-09-11T18:27:26","modified_gmt":"2011-09-11T16:27:26","slug":"grafenom-do-super-brzog-interneta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/09\/11\/grafenom-do-super-brzog-interneta\/","title":{"rendered":"Grafenom do super brzog interneta"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/grafen.jpeg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-60865\" title=\"grafen\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/grafen.jpeg\" alt=\"\" width=\"261\" height=\"193\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/grafen.jpeg 261w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/grafen-235x173.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/grafen-75x55.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/grafen-220x162.jpg 220w\" sizes=\"(max-width: 261px) 100vw, 261px\" \/><\/a>Dobitnik Nobelove nagrade za nauku profesor Andre Gim i profesor Kosta Novoselov su otkrili presudan recept za pobolj\u0161anje karakteristika grafen* ure\u0111aja za njegovo kori\u0161\u0107enje kao fotodetektora u budu\u0107nosti visoke brzine opti\u010dke komunikacije, prenosi zika.rs.<\/p>\n<p>Kombinovanjem grafena sa metalnim nanostrukturama, oni pokazuju dvadesetostruko pobolj\u0161anje prelamanja svjetlosti kod grafena, koje otvara put za napredak u pogledu veoma brzog interneta kao i nekih drugih oblika komuniciranja.<\/p>\n<p>Postavljanjem dvije malo razmaknute metalne \u017eice na vrh grafena i usmjeravanjem svjetlosti pod specijalnim uglom, istra\u017eiva\u010di su pokazali da ovaj eksperiment generi\u0161e odre\u0111enu koli\u010dinu elektri\u010dne energije. Ovakav jednostavan sklop predstavlja osnovu solarne \u0107elije.<\/p>\n<p>Visoka mobilnost i jedinstvena priroda elektrona u grafenu mogu doprinijeti do deset pa \u010dak i do sto puta br\u017eoj komunikaciji u odnosu na sklop prosje\u010dnih internet kablova. Ali, glavni problem ovih obe\u0107avaju\u0107ih ure\u0111aja je do sada bila njihova niska efikasnost. Problem je u tome \u0161to grafen kao najtanji materijal na svijetu, apsorbuje veoma malu koli\u010dinu svjetlosti, pribli\u017eno samo 3%.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di iz Man\u010destera su poku\u0161ali da rije\u0161e problem kombinovanjem grafena sa sitnim metalnim \u010desticama, postavljaju\u0107i ih na vrh podloge od grafena. Ove tzv. plazma nanostrukture dramati\u010dno pobolj\u0161avaju optiku elektri\u010dnog polja i efikasno koncentri\u0161u veliku koli\u010dinu svjetlosti unutar jednog atoma ugljenika po debljini sloja. Ovim procesom, brzina provodljivosti kroz grafen pove\u0107ana je do 20 puta, a smatra se da \u0107e dalja napredovanja i\u0107i u jo\u0161 pozitivnijem smjeru.<\/p>\n<p><em>*Grafen je sklop dvodimenzionalnih \u010destica koje se u celini mogu posmatrati kao jedinstveni sloj ugljenikovih atoma pore\u0111anih u \u0161estougaonu re\u0161etku. Ovaj \u010dudesan materijal koji posjeduje veliki broj jedinstvenih osobina, trenutno se razmatra u mnogim tehnologijama.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dobitnik Nobelove nagrade za nauku profesor Andre Gim i profesor Kosta Novoselov su otkrili presudan recept za pobolj\u0161anje karakteristika grafen* ure\u0111aja za njegovo kori\u0161\u0107enje kao fotodetektora u budu\u0107nosti visoke brzine opti\u010dke komunikacije, prenosi zika.rs. Kombinovanjem grafena sa metalnim nanostrukturama, oni pokazuju dvadesetostruko pobolj\u0161anje prelamanja svjetlosti kod grafena, koje otvara put za napredak u pogledu veoma [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":60865,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-60864","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/60864","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=60864"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/60864\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/60865"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=60864"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=60864"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=60864"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}