{"id":60809,"date":"2011-09-11T09:08:58","date_gmt":"2011-09-11T07:08:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=60809"},"modified":"2011-09-11T09:13:36","modified_gmt":"2011-09-11T07:13:36","slug":"11-rujna-deset-godina-poslije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/09\/11\/11-rujna-deset-godina-poslije\/","title":{"rendered":"11. rujna, deset godina poslije"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Ivo \u0160KORI\u0106<\/strong><\/p>\n

Deset godina nakon najve\u0107e tragedije uzrokovane ljudskom akcijom na tlu Sjedinjenih Dr\u017eava:<\/p>\n

SAD su i dalje uklju\u010dene u dva najdu\u017ea rata u svojoj povijesti, u kojima je do sada poginulo preko 6,000 ameri\u010dkih vojnika i na koje je do sada potro\u0161eno gotovo 1,3 bilijuna dolara.<\/p>\n

Slu\u017ebeno je nezaposleno 14 milijuna ljudi, a stvarna nezaposlenost je oko 16 posto, dok srednja klasa zara\u0111uje 25 posto manje nego prije deset godina. Banke su spa\u0161ene. Ljudi su izgubili ku\u0107e, i dalje ih gube, osim kada se susjedi organiziraju da sprije\u010de delo\u017eaciju, a zemlja je izgubila 50 tisu\u0107a tvornica, 50 milijuna ljudi i dalje nema zdravstveno osiguranje i gotovo polovica ameri\u010dkih brakova je bez djece.<\/p>\n

Republikanski guverner Floride zabranjuje ljudima koji “izgledaju kao liberali” prisustvovati njegovom nastupu u javnom prostoru, a u Washingtonu hapse ljude zbog plesanja na javnom mjestu, u oba slu\u010daja kr\u0161e\u0107i ameri\u010dki Ustav.<\/p>\n

Ilegalne imigrante iz Meksika po pustinji ganjaju neonacisti, dok policija stoji po strani, a Obamina administracija je zaslu\u017ena za deportaciju najve\u0107eg broja imigranata u povijesti ove zemlje.<\/p>\n

U nedostatku stvarnih terorista i Al Kaide, FBI mora sam smi\u0161ljati i organizirati islamsko-teroristi\u010dke akcije, \u010diji protagonisti su naj\u010de\u0161\u0107e ljutiti teenageri, a policija stavlja invalide u lisice kao da su teroristi.<\/p>\n

Superintendant \u0161kolskog sustava Ithaca u Michiganu predla\u017ee pretvoriti \u0161kole u zatvore, nakon \u0161to je republikanski guverner Michigana, Rick Snyder odlu\u010dio srezati izdatke po u\u010deniku na 7 000 dolara (a po zatvoreniku se izdvaja 30 000 dolara) .<\/p>\n

Nacija prevelikih porcija postaje ovisna o kuponima za hranu, a 17 milijuna djece prijeti glad, dok si veliki direktori i menad\u017eeri ponovno dijele sve vi\u0161e pla\u0107e i 400 najbogatijih posjeduje vi\u0161e od 150 milijuna drugih – od polovice ostatka populacije, \u0161to je gora nejednakost nego u nekoj afri\u010dkoj diktaturi.<\/p>\n

Sirotinju se ka\u017enjava posebno surovo radi primjera drugima, kako se nitko ne bi usudio dovesti u pitanje svoje bogom-dano mjesto pod suncem. Kelly Williams-Bolar je poslana u zatvor jer je krivotvorila adresu da bi joj djeca i\u0161la u bolju \u0161kolu, a Raquel Nelson zato \u0161to joj je pijani voza\u010d pregazio \u010detverogodi\u0161njeg sina dok je s obitelji pretr\u010davala autoput od autobusne stanice do ku\u0107e u zemlji u kojoj nije pristojno biti pje\u0161ak.<\/p>\n

Djeca u siroma\u0161tvu ne rastu samo vi\u0161e bez o\u010deva, nego i bez majki, jer su zatvori sve vi\u0161e pretrpani sitnim nenasilnim prekr\u0161iteljima kojima je najve\u0107i grijeh to \u0161to su siroma\u0161ni.<\/p>\n

U sporu izme\u0111u radnica Wal Marta i Wal Marta, u kojem su one zahtijevale da ih se unatrag isplati koliko su za isti posao bile manje pla\u0107ene od svojim mu\u0161kih kolega, Vrhovni sud je presudio u korist Wal Marta, ponovno dokazuju\u0107i da nije u slu\u017ebi pravde, ve\u0107 kapitala.<\/p>\n

Republikanski Kongres je, u me\u0111uvremenu, na\u0161ao porez s \u010dijim dizanjem se mo\u017ee slo\u017eiti: porez na najmanja primanja. Dok su protiv svakog drugog poreza, rado bi danas ukinuli jedinu poreznu olak\u0161icu dostupnu najsiroma\u0161nijima (earned income credit) koju je etablirao poznati “komunist” Ronald Reagan.<\/p>\n

Za EU, SAD je nova Kina. Budu\u0107i da je nemogu\u0107e omogu\u0107iti svim Kinezima \u017eivotni standard Amerikanaca, republikanski plan da uspostave tr\u017ei\u0161nu ravnote\u017eu je spustiti \u017eivotni standard prosje\u010dnog Amerikanca na kinesku razinu. No, dok Kina zabranjuje reklamiranje luksuznih proizvoda, a ula\u017ee devet posto svog BNP-a u razvoj infrastrukture, SAD tro\u0161e novac na najskuplji luksuz: ratove. Ameri\u010dko dru\u0161tvo in\u017einjera ocijenilo je da bi SAD trebale ulo\u017eiti oko 2,2 bilijuna dolara samo u popravak postoje\u0107e infrastrukture (a da ne govorimo o izgradnji pruga za super-brze vlakove).<\/p>\n

Dok magijskim razmi\u0161ljanjem opsjednuti republikanci i dalje nije\u010du postojanje \u010dovjekovom djelatno\u0161\u0107u uzrokovanih klimatskih promjena, s jednakom uporno\u0161\u0107u kojom nije\u010du evoluciju, Spinozin “Bog ili Priroda” nemilosrdno tu\u010de po arogantnoj imperiji: u Texasu bukti najve\u0107i \u0161umski po\u017ear u povijesti te dr\u017eave, dr\u017eava Colorado do\u017eivjela je prvi zemljotres u svojoj povijesti, tornadoi (pijavice) se pojavljuju sve sjevernije (pred neki dan u Scenectadyju, 200 kilometara sjeverno od New Yorka), a \u010ditava Isto\u010dna obala je prije tjedan dana pro\u0161la kroz biblijski potop uzrokovan uraganom Irene.<\/p>\n

Moja dr\u017eava, Vermont, se nakon uragana i uraganom izazvanih poplava, drugo jutro osje\u0107ala kao neka mala dr\u017eavica, fri\u0161ko bombardirana od humanitarnog i demokratskog ameri\u010dkog zrakoplovstva: uni\u0161tene ceste, otplavljene ku\u0107e, poru\u0161eni mostovi, nesta\u0161ice struje, pitke vode. Petoro poginulih, od kojih jedna Makedonka iz \u0160tipa. Jedina nada je da \u0107e ekonomska kriza i bijes prirode neizbje\u017eno smanjiti mogu\u0107nost i uni\u0161titi volju za ratovanjem. Jer sloboda se ne brani u Iraku i Afganistanu, nego otvaranjem svake zatvorene tvornice i zapo\u0161ljavanjem svakog otpu\u0161tenog radnika kod ku\u0107e.<\/p>\n

Republikanci pokazuju svoje pravo lice upravo sada: glasnogovornik Zastupni\u010dkog doma, Republikanac iz Virginije, Eric Cantor, zahtijeva da se pomo\u0107 stradalima nadoknadi rezanjem drugih programa! Najbolje, po njemu, da se ukinu programi kojima je cilj redukcija na\u0161eg utjecaja na klimatske promjene, guraju\u0107i nas u nove i ve\u0107e prirodne katastrofe. Ako Bog da, slijede\u0107i tornado \u0107e odnijeti njegovu ku\u0107u.<\/p>\n

To je Amerika deset godina poslije ru\u0161enja tornjeva Svjetskog trgova\u010dkog centra u New Yorku.<\/p>\n

Al Kaida mo\u017ee zadovoljno trljati ruke: u SAD-u je zaista znatno lo\u0161ije nego pred deset godina. No, Al Kaide gotovo da vi\u0161e i nema, i za ovakvo jadno stanje svjetske supersile Al Kaida nema nikakvih posebnih zasluga, osim \u0161to je isprovocirala bezumni tro\u0161ak na rat u Afganistanu. Kao i s raspadom Jugoslavije, glavni uzroci ameri\u010dke krize nisu vanjski, nego unutra\u0161nji i kriza nije posljedica onog \u0161to se doga\u0111a posljednjih deset godina, ve\u0107 je strukturalna i kuha se ve\u0107 posljednjih 40 godina.<\/p>\n

Od 1947-1970. pla\u0107e i nadoknade za rad rasle su paralelno s produktivno\u0161\u0107u rada, i porasle su u prosjeku sto posto u svim platnim grupama. To me\u0111utim zna\u010di da je Marxov “vi\u0161ak vrijednosti” cijelo to vrijeme bio pribli\u017eno jednak. Tijekom 1970-tih, a posebno dolaskom Reagana na vlast, kapitalu je palo na pamet da promijeni takav sustav. Od 1970. do danas produktivnost rada raste kudikamo br\u017ee od nadnica za rad, \u0161to zna\u010di ve\u0107i “vi\u0161ak vrijednosti”, ve\u0107i povrat na investicije i ve\u0107e boga\u0107enje vlasnika kapitala, po cijeni osiroma\u0161ivanja dru\u0161tva.<\/p>\n

U po\u010detku tog trenda, ve\u0107a koncentracija kapitala u rukama kapitalista zaista je dovela do novih investicija (kojima mo\u017eemo zahvaliti razvoj informatike tehnologije), a prosje\u010dni ameri\u010dki \u017eivotni standard je bio dovoljno visok u usporedbi s ostatkom svijeta, da ljudi nisu niti primijetili da realno svake godine zara\u0111uju sve manje novca za sve vi\u0161e rada.<\/p>\n

Trend se me\u0111utim nastavio i nakon \u0161to su njegovi benefiti nestali, a da bi se odr\u017eao, umjesto da se pribli\u017eno jednako podi\u017eu pla\u0107e svima, od 1970. do danas se nesrazmjerno vi\u0161e podi\u017eu nadoknade malom broju ljudi na vrhu menad\u017eerske piramide, odgovornih da na\u0111u na\u010dina privoliti ostale da rade vi\u0161e za manje, dok je ljudima u najni\u017eem platnom razredu, realno pao prihod u posljednjih \u010detrdeset godina, uni\u0161tiv\u0161i univerzalnost tzv. Ameri\u010dkog sna.<\/p>\n

Danas, da bi se pre\u017eivjelo, stradaju budu\u0107i nara\u0161taji – kroz to da oba roditelja moraju raditi puno radno vrijeme, bez pomo\u0107i dru\u0161tva, i pored toga se jo\u0161 do grla zadu\u017eivati na kreditnim karticama. Takva situacija sada postaje napokon neodr\u017eiva – jer kao \u0161to je ekonomska plima Reaganovih godina digla sve brodove, pa i najmanji \u010damac, tako \u0107e ova sada\u0161nja oseka nasukati i najve\u0107u jahtu.<\/p>\n

Suo\u010deni sa situacijom koja se mora promijeniti, ameri\u010dki politi\u010dari me opet podsje\u0107aju na zadnje dane politi\u010dara biv\u0161e Jugoslavije, po svaku cijenu ne \u017eele\u0107i u\u010diniti ni\u0161ta i smi\u0161ljaju\u0107i na\u010dine kako da osujete svaki mogu\u0107i dogovor. Kako Paul Krugman pi\u0161e: lako je predvidjeti reakciju Republikanaca na svaki prijedlog Obamine vlade: ne\u0107e se slo\u017eiti s ni\u010dim. Ako takav stav \u0161teti ekonomiji, tim bolje, jer \u0107e time vi\u0161e \u0161tetiti Obami politi\u010dki u predizbornoj godini.<\/p>\n

No, \u0161to Obama radi? \u0160to je Obama zapravo do sada uop\u0107e u\u010dinio? Puno toga je obe\u0107ao, neke stvari je zapo\u010deo, ali je od mnogo toga vi\u0161e odustao. Zapravo, te\u0161ko je na\u0107i u tri godine predsjednikovanja neki ve\u0107i program koji je progurao kroz Kongres osim reforme zdravstvenog osiguranja, a to mu politi\u010dki uop\u0107e ne koristi, jer \u0107e ve\u0107ina provizija tog programa stupiti na snagu tek 2013. i 2014. kad on mo\u017eda vi\u0161e ne bude predsjednik, i kad novi predsjednik mo\u017eda isti program ugasi i ukine (recimo ako pobijedi republikanac kao Rick Perry).<\/p>\n

Najve\u0107a ironija Obaminog mandata je da \u0107e on, koji je kao senator glasao protiv rata, i koji je u predizbornoj kampanji najmanje pa\u017enje posve\u0107ivao terorizmu, busaju\u0107i se u prsa ekonomskim inicijativama, na kraju biti najbolje zapam\u0107en po ubijanju Osame Bin Ladena, kite\u0107i se Bushevim perjem, kad ve\u0107 nema svoga. Ameri\u010dka predsjedni\u010dka kampanja obi\u010dno po\u010dinje 18 mjeseci prije izbora i Obama ju je otvorio na najbolji mogu\u0107i na\u010din: smaknu\u0107em Velikog Zla. Ne \u010dudim se da mu se W. Bush nije \u017eelio pridru\u017eiti u proslavi.<\/p>\n

Kampanja je zapravo zapo\u010dela tek ne\u0161to ranije fundraiserom u San Franciscu, kojeg su Obami zagor\u010dali aktivisti Fresh Juice Partyja protestom zbog tretmana Bradley Manninga, izvora Wikileaks informacija. Manning je potom hitnim postupkom preba\u010den u normalni zatvor i i\u017eivljavanje je prestalo. Armija, naravno, tvrdi da je do preba\u010daja do\u0161lo normalnom procedurom. Ja mislim da je do\u0161lo vrijeme jer je predsjednik okrenuo telefon kad je zaklju\u010dio da bi mu pri\u010da mogla \u0161tetiti u kampanji. Nakon prebacivanja Manninga u normalni zatvor, ubijen je Osama, i Amerika je uglavnom potpuno zaboravila na Manninga.<\/p>\n

BBC je napisao kako Britanci ne bi smjeli tako helikopterima potajno u\u0107i u navodno prijateljsku zemlju i hladnokrvno ubiti nekog tko se njima ne svi\u0111a. No, u Americi nitko nije bio previ\u0161e zabrinut oko me\u0111unarodnog legaliteta takvog postupka. Pa, \u0161to bi s njim da su ga \u017eivog uhvatili? Gdje bi ga dr\u017eali? Koliko dugo bi se navla\u010dili po Kongresu da li da mu sude u vojnom ili u civilnom sudu? A dok god je \u017eiv, bilo bi osvetni\u010dkih teroristi\u010dkih napada.<\/p>\n

Tako\u0111er, nije ga se nigdje moglo pokopati, jer bi to onda postala nova Mecca, nego ga se moralo baciti u ocean morskim psima. Niti su se slike tijela mogle objaviti, jer bi ih kao ikone nosali po protestima u svim ve\u0107inski muslimanskim zemljama desetlje\u0107ima. Pitanje je me\u0111utim da li je Obama zaslu\u017ean za uspjeh te operacije, ili je to zapravo zasluga Pentagona, koji je, u\u010de\u0107i na ranijim gre\u0161kama, kao npr. nemanje rezervnog helikoptera, u slinim operacijama (Iran, Lebanon, Somalija), ovu operaciju izveo uspje\u0161no.<\/p>\n

Pakistanci su se neko vrijeme durili, pa \u010dak i uhapsili svoje, koji su pomogli CIA-i prona\u0107i Bin Ladena, ali ne i one koji su Bin Ladenu pomogli se sakriti u Pakistanu, no uglavnom su u\u0161utkani dvostrukom sramotom da se najve\u0107i svjetski terorist krio nekoliko kilometara od njihove vojne akademije i da su im Ameri uspjeli u\u0107i u zemlju bu\u010dnim helikopterima, ubiti \u010dovjeka, i napustiti zemlju, prije nego se njihova vojska i probudila, a ba\u0161 su se ne\u0161to ranije prijetili kako \u0107e sru\u0161iti ameri\u010dke bespilotne letjelice ako budu letjele nad Pakistanom nenajavljeno.<\/p>\n

Vijest o ubijanju Osame Bin Ladena u Abbottabadu do\u010dekana je na ulicama ameri\u010dkih gradova s euforijom ravnom hrvatskoj po osloba\u0111anju Knina, pucanjem u zrak i viorenjem zastava slinih veli\u010dina: kao kulminacija tona macho-nacionalisti\u010dke slu\u017ebene retorike desetlje\u0107a i reuspostava mu\u017eevnosti ranjenog imperija. Pentagon nije gubio vrijeme iskoristiti trenutnu popularnost kulta uniforme za regrutacijske svrhe pu\u0161taju\u0107i u opticaj sliku s le\u0111a (\u0161irokih i obna\u017eenih) jednog od hrabrih momaka koji su obavili posao, a u me\u0111uvremenu su anga\u017eirali i hollywoodsku re\u017eiserku Kathryn Bigelow da snimi film o “ameri\u010dkom trijumfu”.<\/p>\n

Problem za Obamu je \u0161to se euforija oko eliminacije Velikog Zla sti\u0161ala jo\u0161 pred ljeto, a ekonomska situacija se nastavila pogor\u0161avati. Do po\u010detka kolovoza Obama ne samo da je potro\u0161io kompletan prora\u010dun za ovu godinu nego je proverbijalno maksirao i sve dr\u017eavne kreditne kartice. Da bi dr\u017eava mogla nastaviti funkcionirati morao je tra\u017eiti odobrenje Kongresa da u\u0111e u ve\u0107i dug. Naravno, Republikanci su jedva do\u010dekali tu priliku da izvr\u0161e pritisak na Obamu, iako je Obama najmanje kriv u zadnjih 30 godina za akumulaciju duga. Zapravo gotovo polovicu duga (6,1 bilijuna dolara) je akumulirao George W. Bush, a i dalje se dug akumulira uglavnom zbog ratova, koje je on zapo\u010deo i zbog dvije milijarde dolara poreznih olak\u0161ica imu\u0107nima, koje je on ozakonio.<\/p>\n

Republikanci su doslovce ucijenili Obamu i Ameriku oko duga, odbiv\u0161i dozvoliti dalje zadu\u017eenje ukoliko Obama ne sre\u017ee davanja, iako uzrok zadu\u017eenja nije u visokim izdacima za socijalne servise, nego u dva nedovr\u0161iva rata i u smanjenim porezima bogata\u0161ima. Republikanci tvrde da se ti porezi ne smiju dizati uz ovako visoku stopu nezaposlenosti, jer bi to onemogu\u0107ilo vlasnike kapitala da otvaraju nova radna mjesta. Me\u0111utim, taj argument ne stoji, jer vlasnici kapitala trenutno radije sjede na svom kapitalu, nego da njime otvaraju nova radna mjesta, te bi ih trebalo oporezovati i taj novac onda ulo\u017eiti u prijeko potrebnu obnovu infrastrukture, time bi se otvorile tisu\u0107e radnih mjesta.<\/p>\n

Obama je popustio, iako su na kraju davanja srezana minimalno, pa je vuk nasi\u0107en, a koza je ostala cijela, po cijenu potiskivanja problema u budu\u0107nost: dakle linija manjeg otpora, najdra\u017ea svakom politi\u010daru, bez obzira kojoj stranci pripada i u kojoj zemlji \u017eivi. Dug, porezi i davanja su u ovom slu\u010daju mnogo manje zabrinjavaju\u0107i od neobi\u010dne sklonosti predsjednika, koji je izbore dobio na platformi smjelosti i nade, da popu\u0161ta i pravi \u0161tetne kompromise s ljudima koji niti njemu niti svome narodu ne misle ni\u0161ta dobro.<\/p>\n

David Westen, psiholog i autor knjige “The Political Brain: The Role of Emotion in Deciding the Fate of the Nation”, najbolje je ocrtao kolektivno razo\u010daranje Obamom u svom tekstu u New York Timesu. Njegovo razo\u010daranje zapo\u010delo je jo\u0161 20. sije\u010dnja 2009. na dan Obamine inauguracije. Za\u0161to Obama tada nije iskoristio svoju elokvenciju da stvori narativ koji bi ponio mase? Ljudi su o\u010dekivali to od njega i ve\u0107 je tada iznevjerio. Pogledao je u o\u010di povijesti i odvratio pogled. Narod je o\u010dekivao Franklin Delano Roosevelta – koji je u govoru 1936. u Madison Square Gardenu rekao: “nikad u povijesti nisu mo\u0107nici toliko mrzili jednog kandidata kao \u0161to mrze mene danas, a meni je njihova mr\u017enja dobrodo\u0161la” i koji je obe\u0107ao da \u0107e unilateralno iskoristi mo\u0107 predsjedni\u010dkog ureda da okrene sustav u korist malog \u010dovjeka. Mo\u017eda smo precijenili Obamu? U 12 godina, kako je profesor na sveu\u010dili\u0161tu u Chicagu, nije objavio ni\u0161ta do autobiografije, a kao zastupnik je naj\u010de\u0161\u0107e – 130 puta – glasao “prisutan”, izbjegavaju\u0107i se izjasniti “za” ili “protiv” politi\u010dki \u0161kakljivijih tema.<\/p>\n

Nakon tri godine te\u0161ko je re\u0107i u \u0161to Obama zapravo vjeruje i za \u0161to se zala\u017ee. Ka\u017ee da favorizira i dizanje poreza i rezanje davanja, no na kraju potpisuje samo rezanje davanja. U govoru o energiji i klimi najavljuje nove bu\u0161otine i kopanje ugljena. Dr\u017ei veliki govor o pravima imigranata nakon \u0161to je deportirao 700 tisu\u0107a u dvije godine. Progla\u0161ava zdravstvenu reformu koja \u0107e se oslanjati na Medicaid, a zatim potpisuje zakon koji \u0107e desetkovati financiranje Medicaida. Obama je majstor Orwellianske dvomisli: u jednoj re\u010denici prezentira dvije inkonzistentne pozicije bez ikakvog znaka da prepoznaje da su iste inkonzistentne.<\/p>\n

Zadnji sli\u010dan potez koji smo od Obame do\u017eivjeli je njegov neo\u010dekivani napad na vlastitu agenciju za za\u0161titu okoli\u0161a EPA. EPA je ve\u0107 bila pripremila novu mjeru da se smanji dozvoljena koli\u010dina ozona u zraku, mjerilo za smog, sa 75 na 60 ppm, \u0161to bi sa\u010duvalo \u017eivote 12 tisu\u0107a djece, i svi su o\u010dekivali da \u0107e Obama barem to potpisati, no on se okrenuo protiv, pod pritiskom energetskog lobija, koji tvrdi da bi striktnije regulacije za\u0161tite okoli\u0161a ekonomski previ\u0161e \u0161tetile industriji i vodile ve\u0107oj nezaposlenosti. To je naprosto la\u017e. Striktnije regulacije okoli\u0161a bi zapravo otvorile mnogo novih radnih mjesta da bi bile zadovoljene, iako bi to svakako ekonomski ko\u0161talo industriju i smanjilo njene profite. Me\u0111utim, Obama to ne ka\u017ee, nego prihva\u0107a njihov narativ, i povinuje se sili i nepravdi, umjesto da unilateralno koristi mo\u0107 svog ureda kao \u0161to je to \u010dinio Roosevelt nekada. Justin Ruben iz Move-On organizacije izjavio je nakon ovoga kako \u0107e biti jako te\u0161ko organizirati ljude za podr\u0161ku Obami za ponovni izbor za predsjednika.<\/p>\n

Cornel West, crni profesor filozofije s Princetona i dugogodi\u0161nji kriti\u010dar “brata Obame”, ide dalje, otvoreno pozivaju\u0107i na revoluciju. Obama je naime otvorio (i on furt ne\u0161to otvara k'o Jaca) spomenik Martinu Lutheru Kingu, a West je o\u0161troumno primjetio kako King, u dana\u0161njoj situaciji, ne bi prihvatio spomenik, nego jedino revoluciju: “Kingov odgovor na na\u0161u krizu mo\u017ee biti sa\u017eet u jednu rije\u010d: revolucija. Revolucija u na\u0161im prioritetima, reevaluacija na\u0161ih vrijednosti, reinvigoracija na\u0161eg javnog \u017eivota i su\u0161tinska transformacija na\u0161eg na\u010dina razmi\u0161ljanja i \u017eivota koja promovira prijenos mo\u0107i s oligarha i plutokrata na svakodnevne ljude i obi\u010dne gra\u0111ane.” King je identificirao \u010detiri “katastrofe” ameri\u010dkog dru\u0161tva – militarizam, materijalizam, rasizam i siroma\u0161tvo. Mo\u017eda bi ih, da ih pribli\u017eimo ameri\u010dkoj desnici, opaljenoj religijom, trebali zvati jaha\u010dima apokalipse – i njih ima \u010detiri – i oni ja\u0161u i gaze sve pred sobom i danas kao i u doba Martina Lutera Kinga, ako ne i gore.<\/p>\n

Bez podr\u0161ke u vlastitim redovima, lako je dakle mogu\u0107e da Obama ne bude ponovno izabran. U nekom od narednih tekstova analizirat \u0107emo mogu\u0107e protukandidate unutar Demokratske stranke. Za sada je jasno jedino da me\u0111u Republikancima imamo tri potencijalna kandidata: Michelle Bachman, Rick Perry i Mitch Romney. Romney je mormon, bankar, dakle lopov i biv\u0161i guverner Massachussetsa (koji je, iako republikanac, uveo obavezno dr\u017eavno zdravstveno osiguranje za sve u svojoj dr\u017eavi, \u0161to mu sada kvari image unutar vlastite stranke). Perry je guverner Texasa, koji ne vjeruje u evoluciju, obrazovanje i poreze. Ve\u0107 smo imali jednog takvog: no idiotizam je za politi\u010dara u Americi velika prednost, o\u010dito. Bachman je kr\u0161\u0107anski religiozni fanatik u smislu u kojem je recimo Al Hamenei islamski religiozni fanatik, te valjda u ovakvom ludilu od krize zato ima najve\u0107e \u0161anse i najbolje stoji u istra\u017eivanjima javnog mnijenja.<\/p>\n

Izbor nam je upravo fascinantan, ne? Do “promjene”, dakle, o\u010dito ne\u0107e do\u0107i milom, pa \u0107e onda morati, neizbje\u017eno, kada kriza postane neizdr\u017eiva, do nje do\u0107i silom i ne\u0107e uop\u0107e biti ugodno kad do toga do\u0111e. Ako ikada do promjene uop\u0107e do\u0111e, naravno, jer, ma koliko to nevjerovatno zvu\u010dalo, istra\u017eivanja pokazuju da nije puno ve\u0107i broj siroma\u0161nih nezadovoljan ekonomijom od bogatih: dapa\u010de, bogati najvi\u0161e kukaju kako im je te\u0161ko, kako su im visoki porezi, itd. A oni koji najmanje imaju, ipak imaju ne\u0161to, pa to ne\u0161to mogu i izgubiti, bez \u0161anse da to ikada nadoknade, te najvi\u0161e strahuju: da \u0107e izgubiti posao, da \u0107e im pla\u0107a biti srezana, da ne\u0107e mo\u0107i platiti zdravstveno, da ne\u0107e mo\u0107i otplatiti ku\u0107u ili auto. Ne pada im na pamet da razmi\u0161ljaju klasno. Zada\u0107a \u0161kolskog sustava je da disciplinira ljude da rade i ne postavljaju previ\u0161e pitanja. Oro et laboro!<\/p>\n

Osim toga ne postoji “ljevica” u klasi\u010dnom smislu: samo osam posto radne snage u privatnom sektoru je sindikalno organizirano, i ti preostali sindikati su, da bi pre\u017eivjeli, prisiljeni kooperirati s kapitalom. Nekad su “lideri” na ljevici, kao Joe Hill, Albert Parsons, Louis Adamich bili ljudi bez formalnog obrazovanja ali s klasnim iskustvom i srcem za revoluciju. Danas se “ljevica” ovdje, u meritokraciji, poistovjeuje s akademski obrazovanim liberalima, sofisticiziranim ideolozima, klasno otu\u0111enim snobovima, prezrenim od radni\u0161tva, upravo uslijed te sofistikacije i intelektualizma, koje se [radni\u0161tvo] onda identificira s fa\u0161istoidnom desnicom, koja zastupa ideolo\u0161ki suprotne stavove po socijalnim pitanjima od te prezrene tzv. “ljevice”. Tako je politi\u010dkoj ljevici oduzeto prirodno upori\u0161te, a njeni bira\u010di su razvodnjeni u Partiju \u010daja i taj proces je efikasnije i dosljednije sproveden nego u Weimarskoj Republici.<\/p>\n

No, barem se jo\u0161 u prirodne nepogode mo\u017eemo pouzdati.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Deset godina poslije ru\u0161enja tornjeva Svjetskog trgova\u010dkog centra u New Yorku u SAD-u je znatno lo\u0161ije nego prije, ali za to Al Kaida nema nikakvih posebnih zasluga. Kao i s raspadom Jugoslavije, glavni uzroci ameri\u010dke krize nisu vanjski, nego unutra\u0161nji i kriza nije posljedica onog \u0161to se doga\u0111a posljednjih godina, ve\u0107 je strukturalna i kuha se posljednjih 40 godina.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-60809","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/60809","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=60809"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/60809\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=60809"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=60809"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=60809"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}