{"id":60615,"date":"2011-09-09T00:04:59","date_gmt":"2011-09-08T22:04:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=60615"},"modified":"2011-09-09T00:04:59","modified_gmt":"2011-09-08T22:04:59","slug":"virusi-i-apokalipsa-zivih-mrtvaca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/09\/09\/virusi-i-apokalipsa-zivih-mrtvaca\/","title":{"rendered":"Virusi i apokalipsa \u017eivih mrtvaca"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Ana PETRAK<\/strong><\/p>\n

U svibnju ove godine ameri\u010dki CDC (Center for Disease Control), ameri\u010dka ina\u010dica Epidemiolo\u0161kog zavoda, na svom je blogu objavio kako se pona\u0161ati u slu\u010daju zombi apokalipse. U prvi mah pomislila sam da je to sigurno netko imao vi\u0161ka vremena ili manjak volje za pravi rad, pa se odlu\u010dio zezati, ali \u010dini se da su mislili ozbiljno. Ina\u010de. \u201ezombi apokalipsa” je termin preuzet iz mnogih filmova i knjiga u kojima dolazi do invazije zombija (\u017eivih mrtvaca). Razlog zbog kojeg su postali zombiji \u010desto je neka bolest,\u00a0 te se sada ona \u0161iri putem ugriza zombija. Tko biva ugri\u017een, biva zara\u017een i umire, te nakon toga postaje zombi i napada dalje. Ubrzo zombiji preplavljuju gradove i sela napadaju\u0107i zdrave i nastaje panika i kaos koji se nezaustavljivo \u0161iri, te posljedi\u010dni raspad civilizacije. Koliko god sam se nasmijala na tu objavu, ona mo\u017eda i nije tako smije\u0161na. Jer, jeste li ikada razmi\u0161ljali o virusima?<\/p>\n

Virusi su male infektivne \u010destice koje ne spadaju niti u \u017eivo niti u ne\u017eivo, tj. mogli bismo ih nazvati \u017eivim mrtvacima. Sli\u010dnost prva. Nemaju metabolizma, ali napadaju druge stanice. Zombiji su mrtvi, ali ipak \u010desto u filmovima osje\u0107aju glad, iako im hrana uop\u0107e ne treba, te\u00a0 napadaju i ugrizaju. Sli\u010dnost druga. Virusi mijenjaju stanice tako da im ubacuju svoju DNK ili RNK te tjeraju stanice da rade za njih. Zombiji putem ugriza pretvaraju zdrave u zombije koji im se onda pridru\u017euju. Sli\u010dnost tre\u0107a.\u00a0 \u010cesto je uzrok nastanka zombija neki\u00a0 pokus koji je krenuo krivo. Ili su pobjegli iz laboratorija.\u00a0 Za neke od virusa s kojima se danas susre\u0107emo teoreti\u010dari zavjera,\u00a0 a \u010dak i neki stru\u010dnjaci, sumnjaju da nisu prirodnog podrijetla.\u00a0 Svinjska i pti\u010dja gripa su primjeri toga. Sli\u010dnost tre\u0107a. Virusi su dakle, mikroskopski zombiji. I ve\u0107 su oko nas.<\/p>\n

Opskrbite se i \u010dekajte da pro\u0111e<\/strong><\/p>\n

Na\u017ealost, kao i u slu\u010daju zombi apokalipse, i kod virusa smo prili\u010dno nespremni.\u00a0 CDC preporu\u010da da se u slu\u010daju zombi apokalipse opskrbimo hranom, vodom, lijekovima, pripremimo svoje dokumente, dogovorimo mjesto susreta sa svojom obitelji u slu\u010daju da se razdvojimo. To su tipi\u010dni savjeti koji se daju u slu\u010dajevima kad se situaciju ne mo\u017ee kontrolirati, kao u slu\u010daju olujnih nevremena, me\u0107ave, uragana i sli\u010dno. Virus (foto: Wikimedia Commons)Opskrbite se i \u010dekajte da pro\u0111e. Tako i u slu\u010daju virusnih infekcija – mo\u017eemo se opskrbiti lijekovima za sni\u017eavanje temperature, kapima za nos, hrpom maramica, \u010dajem. I onda \u010dekamo za pro\u0111e.\u00a0 Lijekovi kao oseltamivir (Tamiflu) koji se koristi u slu\u010daju gripe ne ubijaju virus, ve\u0107 samo usporavaju njegovo mno\u017eenje.\u00a0 Za sve ostalo se mora pobrinuti na\u0161 imuno sustav.<\/p>\n

Je li mogu\u0107a mikroskpska zombi apokalipsa?<\/strong><\/p>\n

A \u0161to bi to\u010dno bila zombi apokalipsa, ako su virusi mikroskopski zombiji? Jedna obi\u010dna virusna infekcija kakvu ve\u0107ina od nas pro\u017eivi bar jednom godi\u0161nje (u to brojim i prehlade i prehladice) to nije. Zombi apokalipsa bi bila pandemija sa katastrofalnim posljedicama. WHO-ova definicija pandemije je da je to globalna rasprostranjenost infektivnog agensa (u ovom slu\u010daju virusa), novog ili koji se dugo nije pojavljivao,\u00a0 na kojeg ljudi nisu razvili imunitet, koji uzrokuje te\u0161ka oboljenja i koji se brzo \u0161iri populacijom. Katastrofalne posljedice bile bi velik broj umrlih od bolesti. Broj umrlih od pandemije \u0160panjolske gripe 1918. koju svijet pamti kao najgoru zabilje\u017eenu, bio je toliko velik da su neki gradovi poput Philadelphije pribjegli masovnim grobnicama bez lijesova jer nisu imali niti dovoljno mjesta na grobljima niti lijesova.\u00a0 Je li mogu\u0107e da se takva pandemija ponovi? Je li mogu\u0107a mikroskpska zombi apokalipsa? Odgovor je da. Svake godine otkrivaju se novi virusi, a pretpostavlja se da smo do sad otkrili samo dijeli\u0107 svih virusa na Zemlji. Dosad poznajemo manje od 200 virusa, a neke procjene ka\u017eu da broj neotkrivenih virusa mo\u017ee biti preko 500 (Woolhouse i sur., 2008). Koliko \u0107e oni biti opasni, zasad je nemogu\u0107e je predvidjeti. Pored novih virusa, postoji \u0161ansa da \u0107e stari virusi mutirati u opasnije i zaraznije oblike. Tako\u0111er, virusi su \u010desto spominjani kao potencijalno biolo\u0161ko oru\u017eje. A u slu\u010daju da negdje na svijetu izbije epidemija novog, opasnog virusa, on \u0107e se danas \u0161iriti mnogo br\u017ee nego u doba \u0160panjolske gripe – jer masovnije putujemo nego tada – avionima, automobilima, brzim vlakovima.\u00a0 Puno smo mobilniji.<\/p>\n

Je li vrijeme za paniku?<\/strong><\/p>\n

\u0160to je onda sa cjepivima? Ona bi suzbila \u0161irenje virusa, no ne bi pomogla ve\u0107 zara\u017eenima. Za razvijanje cjepiva protiv novog soja virusa gripe trebalo bi pro\u0107i barem nekoliko mjeseci od otkrivanja (WHO pandemic preparedness, 2009). A u slu\u010daju nekog drugog virusa, pitanje je bi li bilo mogu\u0107e razviti cjepivo. Jer HIV nam je poznat ve\u0107 nekoliko desetlje\u0107a, no cjepiva jo\u0161 nemamo. Do trenutka kada bi cjepivo bilo razvijeno, do tada bi tisu\u0107e ljudi ve\u0107 bile u opasnosti od zaraze. I ne bi bilo mogu\u0107e na vrijeme proizvesti dovoljno cjepiva. Antivirusni lijekovi koje imamo ne ubijaju viruse, kao \u0161to je ve\u0107 spomenuto, a i pitanje je bi li djelovali na novi soj virusa. Je li onda vrijeme za paniku? Nakon zadnjih par re\u010denica, lako bi bilo re\u0107i da. Ali odgovor je ne. Lako je biti uvu\u010den u paniku tijekom svake sezone gripe i bombasti\u010dnih naslova u svim novinama koji navode broj oboljelih i kako se smatra da bi ova gripa mogla biti jo\u0161 opasnija od pro\u0161le. Ali koliko god smo napola pripremljeni s cjepivima i lijekovima, ipak imamo opciju lijekova i cjepiva, za razliku od doba \u0160panjolske gripe, kada niti antivirusni lijekovi niti cjepiva nisu postojali. Ve\u0107ina nas \u017eivi i u boljim higijenskim uvjetima, uhranjenija je i time otpornija. Pored toga, informiraniji smo. Mediji \u010desto di\u017eu paniku, ali tako\u0111er informiraju o na\u010dinima za\u0161tite od zaraze. Podsje\u0107aju na pranje ruku, na izbjegavanje mjesta s mnogo ljudi, no\u0161enje za\u0161titnih maski. I to bi usporilo \u0161irenje virusa.\u00a0 Pored toga, jedna od teorija nastanka virusa ka\u017ee da su evoluirali paralelno s ve\u0107inom jednostavnih organizama, zna\u010di prate nas od samih za\u010detaka i tu su ve\u0107 milijunima godina (Bubanovi\u0107, Najman, Andjelkovi\u0107, 2005). I do sada niti jedan nije doveo do \u201ezombi apokalipse” i potpunog kolapsa civilizacije.<\/p>\n

I \u0161to nam je onda \u010diniti? Razvijati nove metode otkrivanja virusa jer, iako imamo suvremenije metode\u00a0 nego \u0161to smo imali prije par desetlje\u0107a, i dalje otkrivamo u prosjeku 2 virusa godi\u0161nje i to ve\u0107inom nakon \u0161to je prijavljen slu\u010daj zaraze (Woolhouse i sur., 2008). Ulagati u istra\u017eivanje novih antivirusnih lijekova i u istra\u017eivanje samih virusa i njihovih mehanizama ulaska u organizam i u stanice. A u me\u0111uvremenu se mo\u017eemo smijati\u00a0 svim filmovima o zombi apokalipsama s onim \u201eklasi\u010dnim zombijima”. Jer znamo da nam je zombi apokalipsa od samog po\u010detka evolucije stalno pred vratima. Samo su to mikroskopski mala vrata.<\/p>\n

Biologija.com.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Virusi su male infektivne \u010destice koje ne spadaju niti u \u017eivo niti u ne\u017eivo, tj. mogli bismo ih nazvati \u017eivim mrtvacima. Sli\u010dnost prva sa zombijima.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-60615","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/60615","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=60615"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/60615\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=60615"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=60615"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=60615"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}