{"id":60529,"date":"2011-09-08T09:14:09","date_gmt":"2011-09-08T07:14:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=60529"},"modified":"2011-09-08T09:14:09","modified_gmt":"2011-09-08T07:14:09","slug":"predsjednikove-jezicke-nevolje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/09\/08\/predsjednikove-jezicke-nevolje\/","title":{"rendered":"Predsjednikove jezi\u010dke nevolje"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Samo mjesec dana nakon \u0161to je, 6. avgusta pro\u0161le godine, izabran za \u010detvrtog ma\u0111arskog predsjednika u postkomunisti\u010dkoj eri, Pal \u0160mit (P\u00e1l Schmitt) <\/em> je krenuo na prvo slu\u017ebeno putovanje – u Be\u010d.<\/p>\n

Usput je, u pograni\u010dnom He\u0111e\u0161halomu, svratio u poznatu \u010dardu “Paprika” i kao svaki ugledni gost upisao se u knjigu utisaka.<\/p>\n

“Prva stanica moje prve posjete u svojstvu \u0161efa dr\u017eave. Pozdrav, Pal \u0160mit, 7. septembar 2010”, napisao je novi predsjednik Republike.<\/p>\n

U toj jednoj re\u010denici jezi\u010dki znalci su prona\u0161li dvije pravopisne gre\u0161ke, a jedna od njih je bila uo\u010dljiva i osnovcima: dr\u017eava se na ma\u0111arskom jeziku pi\u0161e sa dva, a ne s jednim “l” (allam), kako je napisao \u0160mit.<\/p>\n

To je prva u nizu jezi\u010dko-pravopisnih gre\u0161aka visokog funkcionera, miljenika premijera Viktora Orbana, koju su nedjeljnik “168 ora” (168 sati), internet portal “Indeks” i jo\u0161 neki mediji po\u010deli sistematski da skupljaju.<\/p>\n

Posljednja u toj ogrlici bio je izraz sau\u010de\u0161\u0107a norve\u0161kom kralju zbog tragi\u010dnog teroristi\u010dkog napada u kojem je ubijeno vi\u0161e od 70 nedu\u017enih ljudi. Lijep gest je za\u010dinjen neoprostivom gre\u0161kom, po\u0161to je Harald Peti preimenovan u “Harolda”.<\/p>\n

U Uredu predsjednika Republike (KEH) isti\u010du da nije \u0160mit pisao sve tekstove gdje su u\u010dinjene oma\u0161ke ili \u0161tamparske gre\u0161ke, ali zbog tih proma\u0161aja nikada nijesu pozvani na odgovornost \u0161efica Diplomatskog i protokol odjeljenja Judit Keve\u0161, ili rukovodilac KEH-ovog odeljenja za dru\u0161tvene veze Norbert Ki\u0161.<\/p>\n

Pomenute primjedbe su postale prava no\u0107na mora i za samog \u0160mita, koji je u jednom televizijskom intervjuu rekao da bi se radovao kada bi mu se mediji po tom pitanju “skinuli s vrata” i ostavili ga na miru.<\/p>\n

\u0160mitove svojevrsne muke s rije\u010dima jo\u0161 vi\u0161e padaju u o\u010di po\u0161to se u vi\u0161e prilika javno zalagao za \u010distotu i njegovanje ma\u0111arskog jezika.<\/p>\n

“Ma\u0111arski jezik nikada nije bio ovako lijep i bogat kao sada. Istovremeno, ma\u0111arski jezik je ugro\u017een, kao i svaki drugi jezik”, rekao je nedavno predsjednik gostuju\u0107u na jednoj tribini u Sephalomu, na krajnjem sjeveroistoku zemlje.<\/p>\n

\u0160mit je, sem toga, kada je preuzimao visoku funkciju, najavio da \u0107e biti “apostol jezi\u010dke \u010disto\u0107e, zdravlja i obrazovanja”.<\/p>\n

Problemi s rije\u010dima su \u010dudni i kada se ima u vidu da \u0160mit, kao nekada\u0161nji vrhunski sportista, sportski i politi\u010dki diplomata, govori vi\u0161e stranih jezika. U njegovoj zvani\u010dnoj biografiji, koju je izdao upravo KEH, navodi se da novi predsjednik, pored maternjeg, poznaje jo\u0161 i engleski, \u0161panski, francuski, njema\u010dki i ruski jezik.<\/p>\n

\u0160mit je dvostruki olimpijski pobjednik u ma\u010devanju, po\u0161to je ekipno osvojio zlatne medalje na olimpijskim igrama u Meksiku (1968) i Minhenu (1972). Od 1993. godine bio je \u010dlan, a od 1995. do 1999. godine potpredsjednik Me\u0111unarodnog olimpijskog komiteta.<\/p>\n

Gotovo istovremeno nalazio se na mjestu ma\u0111arskog amabasadora u Madridu, potom u Bernu, a stranim jezicima se koristio i kao vi\u0161egodi\u0161nji poslanik u Evropskom parlamentu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mediji su otkrili niz jezi\u010dkih i pravopisnih gre\u0161aka u izjavama i saop\u0161tenjima \u0161efa ma\u0111arske dr\u017eave i njegovog kabineta.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":60530,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-60529","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/60529","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=60529"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/60529\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/60530"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=60529"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=60529"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=60529"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}