Skupstina Republika Crne Gore, na sjednici…………..redovnog proljecnog zasijedanja u 2005. godini, dana…………2005. godine, usvojila je <\/p>\n
DEKLARACIJU O EKOLOSKOJ ZASTITI ZETSKE RAVNICE, SKADARSKOG JEZERA I SIREG PODRUCJA PODGORICE<\/p>\n
1.\tSkupstina Republike Crne Gore formira posebnu multidisciplinarnu Komisiju za izradu sveobuhvatne Studije o stanju zivotne sredine Zetske ravnice, Skadarskog jezera i sireg podrucja Podgorice i Akcionog plana za sprecavanje njihove dalje degradacije i devastacije, kao i revitalizaciju od posljedica dosadasnjeg dugogodisnjeg negativnog uticaja.<\/p>\n
2.\tSkupstina Republike Crne Gore se obavezuje da u roku od 30 dana donese Odluku o formiranju Komisije.<\/p>\n
3.\tKomisija ce se formirati od strane renomiranih domacih i medjjunarodnih strucnjaka, a troskove rada Komisije snosice Vlada Republike Crne Gore.<\/p>\n
4.\tU radu Komisije ucestvuju i akreditovani predstvanici nevladinih organizacija koje su pokazale interes za stanje zivotne sredine. <\/p>\n
5.\tKomisija ce u roku od 6 mjeseci izraditi Studiju o stanju zivotne sredine i Akcioni plan o cemu ce se izjasniti Skupstina RCG na posebnoj sjednici .<\/p>\n
6.\tDo izrade i usvajanja Studije o stanju zivotne sredine i Akcionog plana, Vlada Republike Crne Gore ce obustaviti sve aktivnosti na sklapanju bilo kakvih Ugovora o privatizaciji Kombinata alumijuma Podgorica u cilju njegovog uskladjivanja sa minimalnim standardima zastite zivotne sredine utvrdjenim Strategijom i Akcionom planom.<\/p>\n
7.\tKomisija ce biti zaduzena za monitoring implementacije mjera iz Akcionog Plana o cemu ce najmanje jedanput godisnje izvjestavati Skupstinu Republike Crne Gore.<\/p>\n
Obrazlozenje Deklaracije:<\/p>\n
1.\tUstavni osnov za donosenje Deklaracije<\/p>\n
Ustavni osnov za donosenje deklaracije nalazi se u clanovima 1, 13, 16, 19, 65, 66 i 85 Ustava Republike Crne Gore<\/p>\n
2. Razlozi za donosenje Deklaracije<\/p>\n
\uf071\tKombinat aluminijuma u Podgorici i energetsko-metalurski reprolanac predstavljaju znacajan crnogorski, ekonomski i razvojni potencijal i od oblika njegove revitalizacije dugorocno ce zavisti ukupna buducnost Crne Gore. <\/p>\n
\uf071\tProizvodnja aluminijuma spada u tzv. \u201cprljave tehnologije\u201d koje, zavisno od stepena postovanja normativa i standarda, mogu bitno i dugorocno negativno da uticu na zivotnu sredinu i zdravlje ljudi.<\/p>\n
\uf071\tDosadasnji rad Kombinata aluminijuma je katastrofalno uticao na kvalitet zivotne sredine i drasticno devastirao podzemne i nadzemne vode, tlo, zemljiste i vazduh Zetske ravnice, Skadarskog jezera i sireg podrucja Podgorice i na taj nacin proizveo smanjenje biodiverziteta.<\/p>\n
\uf071\tDokazano je prisustvo brojnih polutanata, stetnih i toksicnih materija, u koncetracijama koje u pojedinim slucajevima mnogostruko premasuju maksimalno dozvoljene granice.<\/p>\n
\uf071\tZivot i upotreba hrane i vode na ovom podrucju, posebno u duzem vremenskom intervalu, prouzrokovace, u velikom broju slucajeva, trajne promjene na organima sa tragicnim posljedicama.<\/p>\n
\uf071\tNa osnovu nalaza Ministarstva zdravlja Vlade Republike Crne Gore iz 1995. godine, hrana sa podrucja koje je zahvaceno crvenom prasinom koja sadrzi toksicne materije nije za ljudsku upotrebu.<\/p>\n
\uf071\tNije uspostavljen efikasni kontinuirani monitoring efekata zagadjenja koje prouzrokuje Kombinat aluminijuma na stanje zivotne sredine, analize koje se vrse u ekcesnim situacijama ukazuju na alarmantno i kontinuirano zagadjenje, postoje brojni dokazi koji dovode u pitanje njihovu vjerodostojnost, a i kao takvi ne prezentiraju se javnosti i ne preduzimaju se zakonski obavezujuce radnje.<\/p>\n
\uf071\tStrategija privatizacije Kombinata aluminijuma nije utvrdila minimalne, obavezujuce uslove za investitore u vezi ispunjavanja zakonskih propisa u vezi dobijanja santiarne dozvole za rad i saniranja postojecih ekoloskih problema i dovodjenje eko sistema u nivo odrzivosti.<\/p>\n
\uf071\tStudija zastite zivotne sredine, kao jedan od kljucnih dokumenata Strategije privatizacije Kombinata aluminijuma je nedostupan javnosti, a njegovi izvodi su ocijenjeni na javnoj raspravi kao nerelevantni i nestrucni. Opstoj konfuziji oko ovog visestruko znacajnog pitanja po buducnost Crne Gore doprinose kontradiktorne izjave najodgovornijih ljudi oko stanja, aktivnosti, dinamike i velicine neophodnih finansijskih sredstava za zastitu zivotne sredine na ovom podrucju.<\/p>\n
\uf071\tOrganizacija, zakonska i institucionalna infrastruktura, metodologija, izvori finansiranja permanentnog monitoringa stanja zivotne sredine, informisanje i edukacija javnosti i aktivnosti inspekcijskih organa, policije i tuzilastva su na nezadovoljavajuce niskom nivou i nijesu uskladjeni sa drustvenom opasnoscu ovog problema, kao ni sa adekvatnim medjunarodnim standardima koji regulisu obaveze drzave na planu monitoringa stanja zivotne sredine i ugrozenosti zdravlja ljudi.<\/p>\n
\uf071\t Podaci, na kojima se zasnivao izvjestaj Drzavne komisije za rjesavanje problema kvaliteta zivotne sredine Zetske ravnice od uticaja KAP-a, iz 1993. godine, po ocjeni clanova Komisije za reviziju studije \u201cUtvrdjivanje kvaliteta zivotne sredine Zetske ravnice\u201d su nedovoljni tj.ocijenjeni kao preliminarni, a u nekim slucajevima i kao kontradiktorni, posebno u oblasti analitike najvaznijih polutanata koji poticu iz KAP-a (PSBs, PAH, THM i dr);<\/p>\n
\uf071\t Pojedina rjesenja iz Operativnog programa su pogresna i nedovoljna, a njihova ukupna realizacijaje do danas simbolicna;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
NVO Sabor Zete i Grupa za promjene predlozili su Deklaraciju o ekoloskoj zastiti Zetske ravnice, Skadarskog jezera i sireg podrucja Podgorice. Kako je saopsteno, cilj Deklaracije je zastita i otklanjanje posledica rada Kombinata Alumijuma, a nakon prikupljenih sest hiljada potpisa, bice procesuirana Skupstini Republike Crne Gore<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-6039","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6039","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6039"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6039\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6039"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6039"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6039"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}