{"id":60313,"date":"2011-09-06T08:43:00","date_gmt":"2011-09-06T06:43:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=60313"},"modified":"2011-09-06T08:43:00","modified_gmt":"2011-09-06T06:43:00","slug":"znacenje-najkontroverznije-fotografije-911","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/09\/06\/znacenje-najkontroverznije-fotografije-911\/","title":{"rendered":"Zna\u010denje najkontroverznije fotografije 9\/11"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/Njujork-11.-septembar.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-large wp-image-60314\" title=\"Njujork, 11. septembar\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/Njujork-11.-septembar-450x242.jpg\" alt=\"\" width=\"450\" height=\"242\" \/><\/a><br \/>\nPi\u0161e: Jonathan <strong>JONES<\/strong><\/p>\n<p>Fotografija Tomasa Hepkera snimljena 11. septembra 2001, tokom napada na Kule bliznakinje izazvala je toliko polemike, da \u0107e, ako ni po \u010demu drugom, bar zbog toga u\u0107i u anale.<\/p>\n<p>Fotografija prikazuje grupu mladih Njujor\u010dana koji \u0107askaju obasjani suncem u parku u Bruklinu. Iza njih, iznad predivne plave vode, na azurnom nebu, zloslutni oblak crnog dima uzdi\u017ee se nad Mehentnom. Sve se doga\u0111a u trenutku najstra\u0161nijeg teroristi\u010dkog napada u istoriji SAD u kome je stradalo skoro 3.000 ljudi.<\/p>\n<p>I deset godina posle doga\u0111aja prikazanog na fotografiji, bura oko ovog snimka se ne smiruje. Sam autor je odlu\u010dio da je ne objavi te 2001. godine, ali i da je izostavi iz knjige u kojoj su objavljene sve fotografije koje su zabele\u017eile u\u017eas teroristi\u010dkog napada, a koje su napravili fotografi kompanije &#8220;Magnum photos&#8221; za koju radi.<\/p>\n<p>Snimak je objavljen tek 2006. na petogodi\u0161njicu napada i od tada izaziva kotroverzne komentare.<\/p>\n<p>Kriti\u010dar i kolumnista lista The New York Times Frenk Ri\u010d o toj fotografiji je napisao da ona pokazuje koliko su Amerikanci propustili da izvuku pouke iz tragedije od 11. septembra, da se promene i reformi\u0161u kao nacija.<\/p>\n<p>&#8220;Mladi ljudi prikazani na fotografiji nisu bezdu\u0161ni, oni su samo Amerikanci.&#8221;<\/p>\n<p>Drugim re\u010dima, u zemlji u kojoj svi veruju u bolje sutra na fotografiji su prikazani mladi ljudi koji \u017eive to bolje sutra, uprkos jezivoj sceni u pozadini koja \u0107e ostaviti ve\u010dni o\u017eiljak.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, ovakvo tuma\u010denje fotografije koje je izneo Frenk Ri\u010d nije nai\u0161lo na razumevanje.<\/p>\n<p>Momak u senci, sa desne strane fotografije Volter Sipser tvrdi da su on i njegova devojka koja se sun\u010da na zidi\u0107u, bili zapravo u nekoj vrsti potpunog \u0161oka, u\u017easnuti doga\u0111ajima koji se odijaju u njihovoj pozadini.<\/p>\n<p>Ovaj par se \u010dak po\u017ealio da ih je Hepker fotografisao bez njihovog znanja i odobrenja i to tako da je krivo prikazao njihova ose\u0107anja i pona\u0161anje.<\/p>\n<p>Sada, pet godina po\u0161to je fotografija objavljena i deset godina od kada je snimljena potpuno je besmilseno raspravljati o moralnosti likova koji su prikazani, samog fotografa ili njegovoj odluci da ne objavljuje fotografiju odmah posle tragedije.<\/p>\n<p>Ta fotografija je opet objavljena, ovaj put u Observer Review, a povodom najave obele\u017eavanja 10. godi\u0161njice 11. septembra .<\/p>\n<p>Me\u0111u stotinama slika razaranja koje su tog dana fotografisali profesionalci i amateri, jedino se ova izdvaja kao &#8220;umetni\u010dka&#8221;, kao ironi\u010dan, distanciran i zato &#8220;artisti\u010dki&#8221; prikaz doga\u0111aja.<\/p>\n<p>Ova fotografija nas vi\u0161e ne navodi da sudimo o moralu tih mladih ljudi, ona je sada istorijska jer prikazuje kataklizmi\u010dni doga\u0111aj iz pro\u0161losti, ali i ono &#8220;ne\u0161to&#8221; \u0161to va\u017ei za sve istorijske trenutke &#8211; sav \u017eivot ne prestaje zbog jedne bitke ili jednog teroristi\u010dkog \u010dina.<\/p>\n<p>To je poruka koju nam umetnici i pisci prenose vekovima. Istorija nije herojska pri\u010da &#8211; poru\u010duje ta fotografija.<\/p>\n<p>I danas, deset godina posle, ona poru\u010duje: se\u0107anja brzo blede, ljudi koje posmatramo na fotografiji smo mi sami, na\u0161i \u017eivoti se posle tragedija nastavljaju. Taj stra\u0161ni doga\u0111aj zabele\u017een pre deset godina pripada pro\u0161losti, ne sada\u0161njosti.<\/p>\n<p>Da bismo osetili sav njegov u\u017eas, sada moramo da gledamo dokumentarce. A kada ih odgledamo, prebaci\u0107emo program na ne\u0161to veselije, zato \u0161to nam je kristalno jasno da je u ime te tragedije \u0161irom sveta proliveno isuvi\u0161e mnogo krvi, ili samo zato \u0161to je &#8220;\u010da\u010dkanje daljinskog&#8221; u ljudskoj prirodi.<\/p>\n<p>Ljudi na fotografiji su jednostavno \u017eivi, i ne mogu protiv toga.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.guardian.co.uk\/commentisfree\/2011\/sep\/02\/911-photo-thomas-hoepker-meaning\">Gardijan<\/a><\/p>\n<p><em>Prevod teksta preuzet sa <a href=\"http:\/\/www.e-novine.com\/svet\/svet-licnosti\/50590-Znaenje-najkontroverznije-fotografije-911.html\">E-novina<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>I deset godina posle doga\u0111aja prikazanog na fotografiji, bura oko ovog snimka se ne smiruje. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-60313","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/60313","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=60313"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/60313\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=60313"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=60313"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=60313"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}