{"id":60141,"date":"2011-09-04T12:45:54","date_gmt":"2011-09-04T10:45:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=60141"},"modified":"2011-09-04T23:24:11","modified_gmt":"2011-09-04T21:24:11","slug":"osnove-marksizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/09\/04\/osnove-marksizma\/","title":{"rendered":"Osnove marksizma"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/Hajdic-Petar.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-60199\" title=\"Hajdic Petar\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/Hajdic-Petar.jpg\" alt=\"\" width=\"262\" height=\"242\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/Hajdic-Petar.jpg 262w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/Hajdic-Petar-235x217.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/Hajdic-Petar-75x69.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/Hajdic-Petar-220x203.jpg 220w\" sizes=\"(max-width: 262px) 100vw, 262px\" \/><\/a>Pi\u0161e: Petar <strong>HAJDI\u0106<\/strong><\/p>\n<p>Krenimo od samog po\u010detka! Karl Marks odmah na po\u010detku preuzima od Hegela dijalektiku kao motor povijesti, ali je okre\u0107e naglavce progla\u0161avaju\u0107i stvarnost materijalnom, a ne duhovnom. Za neku kulturu, civilizaciju, dru\u0161tvo je odlu\u010duju\u0107e : kako to dru\u0161tvo skrbi za vlastite materijalne potrebe, dakle svoje gospodarstvo. U feudalizmu u tome odlu\u010duju\u0107u ulogu imalo je plemstvo, u industrijski obilje\u017eenom kapitalizmu, bur\u017eoazija. Dijalekti\u010dki sukob nije izme\u0111u svjesnog i nesvjesnog, nego izme\u0111u uvjeta proizvodnje i nejednake mo\u0107i raspolaganja nad sredstvima proizvodnje i proizvodima, dakle izme\u0111u rada i imovinskih odnosa. Ta opreka vodi do podjele ljude na klase, a motor povijesti postaje klasna borba.<\/p>\n<p>U takvim uvjetima sazrijeva samosvijest tj. klasna svijest koja postaje temelj sazrijevanja volje za revolucijom kada opre\u010dnosti te klasne razlike dotjeraju do vrhunca. Po Marksu to \u0107e se dogoditi kad uz osiroma\u0161ene proleterske mase ostanu tek nekolicina kapitalista koji su izrabljivanjem radnika nepravedno i grabe\u017eljivo prisvojili pravo raspolaganja proizvodnim sredstvima. Govorimo o izrabljivanju zato \u0161to kapitalisti radnicima NE ISPLA\u010cUJU PROTIVRIJEDNOST NJIHOVOG RADNOG U\u010cINKA, NEGO SAMO EGZISTENCIJALNI MINIMUM, dok takozvani vi\u0161ak vrijednosti postaje profit kapitalista .<\/p>\n<p><em>Pravi primjer imamo u praksi samoupravnog socijalizma koji smo imali i od kojeg se\u00a0 zbog po\u010detni\u010dkih slabosti i okolnih uvjeta privremeno odustalo.<\/em><\/p>\n<p><em>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 U kojem su vlasnici firme ili tvornice bili svi njezini radnici. Sve \u0161to bi tvornica zaradila (a dobro se zara\u0111ivalo i nisu tvornice propadale solidarno dijele\u0107i povremene te\u0161ko\u0107e) po\u0161teno su podijelili me\u0111usobno (direktori su imali samo tri puta ve\u0107e pla\u0107e od radnika). A sve \u0161to bi ostalo nakon podjele( naglasimo dostojanstvenih pla\u0107a) i\u0161lo je na izgradnju stanova i dru\u0161tvenog standarda. Radnici su sami sebi gradili stanove koje su se po redoslijedu na listama dobijali besplatno (neotu\u0111ivo stanarsko pravo) i masovno. Obja\u0161njenje mla\u0111im generacijama: vjerovali ili ne , stanovi su se dobijali na poklon i nije ih trebalo otpla\u0107ivati 30 godina cijelom svojom pla\u0107om! Gradile su se bolnice , \u0161kole, besplatni univerziteti da svatko mo\u017ee ostvariti dostojanstven i kvalitetan \u017eivot. Za sve je bilo novca i da, treba naglasiti, bili smo kao dru\u0161tvo, puno manje zadu\u017eeni nego danas!<\/em><\/p>\n<p><em>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/em><em>A danas? Polovinu zarade tih istih firmi ili tvornica sada odmah sebi uzme jedan jedini vlasnik za svoj luksuz i jahte, a koji te firme nije ni gradio ve\u0107 ih je jednostavno oteo ili nametnuo \u00a0zahvaljuju\u0107i svojim korumpiranim politi\u010dkim vezama uz pomo\u0107 kojih i dalje otima. Drugom polovinom zarade firme, sada\u0161nji vlasnik plati radnike i sva ostala potra\u017eivanja tako da nema dovoljno niti za pokriti pla\u0107ama egzistencijalni minimum tih radnika. A da ne govorimo, uz ostalo, da ne ostaje za izdvajanja za bolnice kojima onda nedostaju osnovni ure\u0111aji pa ti tajkuni i korumpirani politi\u010dari u pravilu odlaze na lije\u010denje na zapad prepu\u0161taju\u0107i devastirane bolnice stanovni\u0161tvu kojemu zdravstvo postaje sve skuplje kako mu sve manje nudi. Sve nedosti\u017enije \u0161kolovanje ne treba ni spominjati. Ali zato pla\u0107enici uredno po medijima hvale kapitalizam pre\u0161u\u0107uju\u0107i da nikad ne\u0107emo mo\u0107i sti\u0107i u standardu protekcionisti\u010dke biv\u0161e kolonijalne sile \u010diji je kapitalizam isto u krizi. <\/em><\/p>\n<p>Nastavimo s osnovama Marksizma. Tu otima\u010dinu i plja\u010dku radni\u0161tva kapitalisti posti\u017eu tim lak\u0161e jer \u0161ire mutne ideologije poput one o &#8220;objektivnim zakonima tr\u017ei\u0161ta&#8221; i jer je u novcu izvrnuta vrijednost sustava koja prikazuje cijenu robe kao njenu objektivnu vrijednost, a u stvarnosti se tako skrivaju nepravedni vlasni\u010dki odnosi.<\/p>\n<p>Zato je prvi zadatak marksista sru\u0161iti ideolo\u0161ke privide u kojima kapitalisti svoj klasni interes prikazuju kao interes cijele zajednice. Civilizacijske sustave simbola treba demaskirati i obezvlastiti tla\u010ditelje.<\/p>\n<p>Hvala genijalnom Marksu. Mi idemo dalje. Proturje\u010dja u cijelom zapadnom kapitalisti\u010dkom svijetu su toliko narasla da je kapitalizam po\u010deo pokazivati znakove svoje neodr\u017eivosti, naro\u010dito nakon sloma neoliberalnog modela kapitalizma 2008. godine uvukav\u0161i svijet u pogibeljnu krizu egzistencijalne i ratne ugro\u017eenosti stanovni\u0161tva ove izmu\u010dene planete.<\/p>\n<p>Ali razumu usprkos cijeli zapadni kapitalisti\u010dki svijet i dalje mamuza i ja\u0161i krepanog konja neoliberalizma i misli da \u0107e na njemu daleko dogurati. Bar nas u to uvjeravaju poreme\u0107eni grabe\u017eljivci kojima se osladilo (naro\u010dito u Hrvatskoj i na prostorima biv\u0161e Jugoslavije jer im to omogu\u0107uje najbr\u017ee boga\u0107enje i plja\u010dku). Ipak oni na zapadu\u00a0 malo pametniji ili prestra\u0161eniji, po\u010deli su u silnom strahu za svoje probitke i interese tra\u017eiti ubla\u017eavanje plja\u010dke, predla\u017eu\u0107i \u010dak kao prvi, nedovoljan, korak da im se pove\u0107aju porezi jer su shvatili da \u0107e im preostali konji koje su upregli, a ne hrane ih, jednostavno krepati. Sad tra\u017ee da se ipak ne\u0161to minimalno sijena odvoji i za konje.<\/p>\n<p>Ne\u0107e im pro\u0107i! Jezi\u010dak povijesne va\u017enosti i ekonomskog prosperiteta skrenuo je prema socijalisti\u010dkijim i solidarnijim dr\u017eavama istoka Azije i Ju\u017ene Amerike ( Kina, Indija , Brazil\u2026). A mi na ovim prostorima koje su oplja\u010dkali primitivci i nazadnjaci i koji smo se priklonili mra\u010dnjacima i destruktivcima, propasti \u0107emo skupa sa njima kad krene kataklizma jer je Marks bio u pravu odavno tvrde\u0107i da je kapitalizam zbog ugra\u0111ene gramzivosti, samouni\u0161tavaju\u0107i i osu\u0111en na propast. Zapad mo\u017ee poku\u0161ati odgoditi tu propast ratovima (ve\u0107 je po\u010deo i cijeli se svijet ubrzano naoru\u017eava), ali je ne\u0107e sprije\u010diti jer ona ve\u0107 prili\u010dno sna\u017eno, ba\u0161 u na\u0161e vrijeme, uporno lupa na vratima.<\/p>\n<p>A svaki dobar \u0111ak \u0161kole \u017eivota, koji pozna minimalne osnove genijalnog Marksizma to uvi\u0111a i zna da je gotovo sa nadmo\u0107i kapitalisti\u010dke zapadne civilizacije i da \u0107e novo vrijeme koje dolazi biti dare\u017eljivo prema odlika\u0161ima, a svi \u0107e ostali pasti na ispitu humanizma i povijesti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>(Ili \u0161to svatko u politici koji dr\u017ei do sebe mora znati!)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":60199,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-60141","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/60141","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=60141"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/60141\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/60199"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=60141"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=60141"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=60141"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}