Jutros je u Budimpe\u0161ti, u 98. godini, preminuo \u0160andor Kepiro, jedan od poslednjih u\u010desnika Drugog svjetskog rata koji je optu\u017een za ratne zlo\u010dine.<\/p>\n
Kepiro je preminuo u jednoj budimpe\u0161tanskoj bolnici, o \u010demu su javnost obavijestili njegov advokat i \u010dlanovi porodice.<\/p>\n
Time je definitivno i okon\u010dan proces protiv nekada\u0161njeg oficira Hortijeve okupatorske vojske, kojeg je Budimpe\u0161tanski sud 18. jula ove godine, u prvostepenom postupku, oslobodio optu\u017ebe zbog nedostatka dokaza.<\/p>\n
Na tu presudu \u017ealili su se i Kepirov advokat i tu\u017eilac – koji je smatrao da je bilo dovoljno pisanog materijala da se donese druga\u010dija odluka.<\/p>\n
Advokat \u017dolt Zetenji je zatra\u017eio da se njegov sada ve\u0107 pokojni klijent ekplicitno proglasi nevinim, dok je tu\u017eilac \u017dolt Halvai tra\u017eio zatvorsku kaznu, uprkos godinama i zdravstvenom stanju optu\u017eenika.<\/p>\n
Tu\u017ebu je podnio direktor jerusalimskog centra “Simon Vizental” Efraim Zurof, koji je prije pet godina otkrio da se Kepiro nalazi u Budimpe\u0161ti.<\/p>\n
Optu\u017een je za aktivno u\u010de\u0161\u0107e u novosadskoj raciji januara 1942. godine, kada je ubijeno na ulicama ili ba\u010deno pod led Dunava najmanje 1.500 nedu\u017enih civila, mahom Jevreja, Srba i Roma. Kepiro je tada bio komandant jedne vojno-policijske patrole, a smatra se da je neposredno odgovoran za smrt desetak ljudi.<\/p>\n
Kepiro je 1943. godine bio unaprije\u0111en u poru\u010dnika, a godinu dana kasnije, kada je Ma\u0111arska poku\u0161avala da “isko\u010di” iz rata i pre\u0111e na stranu saveznika, osu\u0111en je zajedno sa jo\u0161 13 oficira na 10 godina zatvora zbog toga \u0161to su doprinijeli lo\u0161em glasu Ma\u0111arske vojske na okupiranim podru\u010djima, podsje\u0107a Tanjug.<\/p>\n
\u010cim je Gestapo izvr\u0161io prevrat u Ma\u0111arskoj, daju\u0107i vlast doma\u0107im fa\u0161istima s Ferencom Sala\u0161ijem na \u010delu, pomenuta presuda je poni\u0161tena. Kepiro je to iskoristio i pobjegao u Austriju, a 1948. je, uz pomo\u0107 Argentinske katoli\u010dke crkve, dospio u Buenos Aires.<\/p>\n
U me\u0111uvremenu, Narodni sud Ma\u0111arske je 1946. osudio Kepira u odsustvu na 14 godina zatvora zbog ratnih zlo\u010dina.<\/p>\n
Vratio se u Budimpe\u0161tu 1996. godine po\u0161to je dobio uvjeravanja tada\u0161njih ma\u0111arskih vlasti da mu se ne\u0107e suditi i da \u0107e mirno mo\u0107a da provede ostatak \u017eivota u domovini.<\/p>\n
Tu ga je, 2006. godine, prona\u0161ao Zurof i po\u010deo da prikuplja dokaze kako bi Kepiro, makar i posle toliko vremena, iza\u0161ao pred lice pravde – jer ratni zlo\u010dini nikada ne zastarijevaju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Jutros je u Budimpe\u0161ti, u 98. godini, preminuo \u0160andor Kepiro, jedan od poslednjih u\u010desnika Drugog svjetskog rata koji je optu\u017een za ratne zlo\u010dine. Kepiro je preminuo u jednoj budimpe\u0161tanskoj bolnici, o \u010demu su javnost obavijestili njegov advokat i \u010dlanovi porodice. Time je definitivno i okon\u010dan proces protiv nekada\u0161njeg oficira Hortijeve okupatorske vojske, kojeg je Budimpe\u0161tanski […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-60058","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/60058","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=60058"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/60058\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=60058"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=60058"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=60058"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}