{"id":59879,"date":"2011-09-01T22:58:31","date_gmt":"2011-09-01T20:58:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=59879"},"modified":"2011-09-01T22:58:31","modified_gmt":"2011-09-01T20:58:31","slug":"otkrivena-zvijezda-koja-ne-bi-trebalo-da-postoji-video","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/09\/01\/otkrivena-zvijezda-koja-ne-bi-trebalo-da-postoji-video\/","title":{"rendered":"Otkrivena zvijezda koja ne bi trebalo da postoji (video)"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/zvijezda-koja-ne-bi-trebalo-da-postoj.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-59880\" title=\"zvijezda-koja-ne-bi-trebalo-da-postoj\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/zvijezda-koja-ne-bi-trebalo-da-postoj-300x172.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"172\" \/><\/a>Astronomi su otkrili 13 milijardi godina staru zvijezdu u Mle\u010dnom putu koja ne bi trebalo da postoji, prema fizi\u010dkim zakonima koje poznajemo.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su naveli da se ta zvijezda u potpunosti sastoji od helijuma i vodonika i da se nalazi u &#8220;zabranjenoj zoni&#8221; formiranja zvezda, pi\u0161e Digital Journal.<\/p>\n<p>Zvijezda se stvara od oblaka hladnog, gustog molekularnog gasa, koji bi potom trebalo da opadne i pove\u0107a gustinu. Ovo se doga\u0111a kada se takav oblak sudari sa drugim ili sa d\u017einovskom supernovom.<\/p>\n<p>Francuski i njema\u010dki nau\u010dnici sada su otkrili zvijezdu \u010dije je postojanje za sada neobja\u0161njivo \u2013 SDSS J102915+172927 je u potpunosti napravljena od vodonika i helijuma, ima masu 200 miliona puta manju od Sunca i nalazi se u sazve\u017e\u0111u Lava u na\u0161oj galaksiji.<\/p>\n<p>Analizom njenih karakteristika zaklju\u010deno je da ima veoma malo litijuma, \u0161to je iznena\u0111uju\u0107e jer bi zvijezda stara koliko ova trebalo da sadr\u017ei bezbroj elemenata, a udio litijuma je 50 puta manji od o\u010dekivanog. Tako\u0111e bi trebalo da sadr\u017ei vi\u0161e razli\u010ditih metala, ukazali su nau\u010dnici.<\/p>\n<p>&#8220;Prema na\u0161iroko prihva\u0107enoj teoriji, zvijezde poput ove, sa veoma malim koli\u010dinama metala, ne bi trebalo da postoje jer oblaci materijala od kojih se formiraju ne bi nikada mogli da se zgusnu&#8221;, ka\u017ee autorka istra\u017eivanja Elizabeta Kafo sa njema\u010dkog Univerziteta Hejdelberg.<\/p>\n<p>&#8220;Bilo je iznena\u0111uju\u0107e prona\u0107i, po prvi put, zvijezdu u zabranjenoj zoni, \u0161to zna\u010di da \u0107emo morati da ponovo prou\u010dimo neke od modela formiranja zvijezda&#8221;, dodala je ona.<\/p>\n<p>Nau\u010dnica je istakla da ova neobi\u010dna zvijezda ipak nije jedinstvena, jer su astronomi detektovali jo\u0161 nekoliko zvijezda koje ne bi trebalo da postoje.<\/p>\n<p>&#8220;Sada planiramo da ih prou\u010dimo i vidimo da li je isti slu\u010daj u pitanju,&#8221; rekla je Kafo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Astronomi su otkrili 13 milijardi godina staru zvijezdu u Mle\u010dnom putu koja ne bi trebalo da postoji, prema fizi\u010dkim zakonima koje poznajemo. Nau\u010dnici su naveli da se ta zvijezda u potpunosti sastoji od helijuma i vodonika i da se nalazi u &#8220;zabranjenoj zoni&#8221; formiranja zvezda, pi\u0161e Digital Journal. Zvijezda se stvara od oblaka hladnog, gustog [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-59879","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/59879","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=59879"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/59879\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=59879"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=59879"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=59879"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}