{"id":59405,"date":"2011-08-28T18:28:23","date_gmt":"2011-08-28T16:28:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=59405"},"modified":"2011-08-28T18:28:23","modified_gmt":"2011-08-28T16:28:23","slug":"kisjela-voda-kao-rjesenje-za-klimatsko-zagrijavanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/08\/28\/kisjela-voda-kao-rjesenje-za-klimatsko-zagrijavanje\/","title":{"rendered":"‘Kisjela voda’ kao rje\u0161enje za klimatsko zagrijavanje"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Me\u0111unarodni tim istra\u017eiva\u010da planira da idu\u0107eg mjeseca po\u010dne upumpavanje “gazirane vode” u bu\u0161otinu na Islandu, u nadi da \u0107e time zauvijek rije\u0161iti problem ugljendioksida, gasa koji je glavni krivac za globalno zagrijavanje.<\/p>\n

Hemijsko odlaganje CO2 je svojevrsna moderna alhemija kojom nau\u010dnici i vlade planiraju da uspore ako ne i zaustave pogubne klimatske promjene.<\/p>\n

Ameri\u010dki i islandski nau\u010dnici, okupljeni oko “CarbFix<\/a>“, sprove\u0161\u0107e eksperiment u bazaltnim stijenama, visoko reaktivnom materijalu \u010diji \u0107e kalcijum u kombinaciji sa ugljendioksidnom solucijom formirati kre\u010dnjak – bezazlenu sedimentnu stijenu.<\/p>\n

Ameri\u010dki nau\u010dnik Valas S. Breker, kome dugujemo termin “globalno zagrijavanje”, kazao je da nesposobnost svijeta da obuzda emisije gasa sa efektom staklene ba\u0161te iz uglja, nafte i fosilnih goriva primorava nau\u010dnike da razmi\u0161ljaju o drasti\u010dnim rje\u0161enjima.<\/p>\n

“Mo\u017eda \u0107emo to u\u010diniti za 50 godina ili 50 godina nakon toga, ali \u0107emo svakako morati da po\u010dnemo da odla\u017eemo ugljendioksid”, izjavio je Breker, a prenijela agencija AP.<\/p>\n

U svijetu ve\u0107 postoje primjeri odlaganja ugljendioksida. U Norve\u0161koj se, na primjer, CO2 kao nusprodukt proizvodnje prirodnog gasa upumpava u rezervoare ispod Sjevernog mora.<\/p>\n

Svijet, me\u0111utim, strahuje da bi gas odlagan na ovaj na\u010din mogao jednog dana da iscuri, dok bi pretvoren u stijenu zauvijek bio zarodbljen.<\/p>\n

Eksperiment \u0107e biti sproveden ispod vulkanskih brda, 29 kilometara jugoisto\u010dno od Rejkjavika, gdje se poslednja erupcija dogodila prije 2.000 godina. Na tom mjestu nalazi se geotermalna elektrana sa 30 bunara.<\/p>\n

CarbFix<\/a> \u0107e iz pare koja se ispu\u0161ta na povr\u0161ini najprije razdvojiti vodonik sulfid od ugljendioksida koji \u0107e potom, pomije\u0161an sa vodom, biti upumpan u bu\u0161otinu gdje \u0107e se ovako proizvedena “kisjela voda” pretvoriti u ugljenu kisjelinu.<\/p>\n

“Kisjelina je izuzetno korozivna, pa \u0107e po\u010deti da napada stijenu”, obja\u0161njava geolog, vo\u0111a eksperimenta Sigurdur Rejnir Gislasoon sa Islandskog univerziteta.<\/p>\n

Budu\u0107i da je bazaltna stijena porozna, ugljena kisjelina \u0107e ispuniti pore i nakon nekog vremena reagova\u0107e sa kalcijumom u bazaltu, formiraju\u0107i kalcijumkarbonat, tj. kre\u010dnjak.<\/p>\n

Nau\u010dnici, okupljeni oko CarbFix-a, zapravo \u0107e samo ubrzati jedan prirodni geolo\u0161ki proces mineralizacije.<\/p>\n

Ukoliko se eksperiment poka\u017ee uspje\u0161nim, to \u0107e omogu\u0107iti mineralizaciju ugljenika na \u0161irokoj skali, budu\u0107i da postoje ogromni depoziti bazalta u svijetu, posebno u Sibiru, Indiji i Brazilu, ali, prije svega, na dnu okeana.<\/p>\n

“Za 10, 20, 30 godina, ukoliko klimatske promjene postanu drasti\u010dne, ovakva rje\u0161enja \u0107e nam biti prijeko potrebna”, smatra Gislason.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Me\u0111unarodni tim istra\u017eiva\u010da planira da idu\u0107eg mjeseca po\u010dne upumpavanje “gazirane vode” u bu\u0161otinu na Islandu, u nadi da \u0107e time zauvijek rije\u0161iti problem ugljendioksida, gasa koji je glavni krivac za globalno zagrijavanje. Hemijsko odlaganje CO2 je svojevrsna moderna alhemija kojom nau\u010dnici i vlade planiraju da uspore ako ne i zaustave pogubne klimatske promjene. Ameri\u010dki i […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[],"class_list":["post-59405","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/59405","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=59405"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/59405\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=59405"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=59405"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=59405"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}