{"id":59313,"date":"2011-08-27T19:20:07","date_gmt":"2011-08-27T17:20:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=59313"},"modified":"2011-08-27T19:20:07","modified_gmt":"2011-08-27T17:20:07","slug":"imate-li-i-vi-toksicnu-prijateljicu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/08\/27\/imate-li-i-vi-toksicnu-prijateljicu\/","title":{"rendered":"Imate li i vi toksi\u010dnu prijateljicu?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Sebi\u010dni egoisti, cini\u010dni kriti\u010dari ili emocionalni vampiri vrsta je ljudi s kojima je svatko od nas u\u0161ao u prijateljski odnos. Osmero od desetero ljudi odr\u017eava nezdrave odnose s toksi\u010dnim prijateljima, pokazalo je novo istra\u017eivanje<\/p>\n

Dovode nas do ludila, \u010dine nesretnim, emocionalno nas iscrpljuju. Tko su ti grozni ljudi? Hm, na\u0161i prijatelji, tvrde rezultati ankete me\u0111u 18.000 \u017eena i 4.000<\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107a je vrsta sebi\u010dni egoisti \u2013 to je onaj tip ljudi koji mo\u017eete lako prepoznati jer pre\u010desto koriste ‘ja, ja, pa ja’, a 59 posto osoba bilo je ili su jo\u0161 uvijek prijatelji s iscrpljuju\u0107im emocionalnim vampirima. Poznate su vam one osobe koje \u0107e vam one sekunde kad ih pozdravite i pitate kako su potu\u017eiti se da ih boli glava, da imaju nizak tlak, da ih ubijaju le\u0111a ili istaknuti ve\u0107 neki nepremostivi problem. To su oni ljudi koji uvijek imaju problema, koji \u0107e vam ubiti raspolo\u017eenje kad su svi vedri i veseli.<\/p>\n

Disfunkcionalna prijateljstva<\/strong><\/p>\n

Kriti\u010dni cinici su na tre\u0107em mjestu neslavne top ljestvice toksi\u010dnih prijatelja. \u010cak 55 posto ljudi izjavilo je da su patili od njihovih izljeva pravednog gnjeva i tirada pokuda i kritika.<\/p>\n

Prijatelji koji znaju poniziti uvredama i sirovim komplimentima nalaze se na \u010detvrtom mjestu, a \u010dak je 55 posto anketiranih izjavilo da su bili prijatelji s osobom koja voli zabiti no\u017e u le\u0111a.<\/p>\n

Na kraju liste su prijatelji na koje ne mo\u017eete ra\u010dunati, nepouzdani tipovi koji \u0107e vas uvijek na neki na\u010din izdati. Ipak, svi smo vi\u0161e-manje lojalni tipovi, pa 83 posto ispitanika priznaje da \u0107e u prijateljskoj vezi s toksi\u010dnom osobom ostati dulje nego \u0161to je zdravo, jednostavno zato \u0161to je te\u0161ko razi\u0107i se s prijateljem.<\/p>\n

‘Te\u0161ko je rastati se od toksi\u010dnog prijatelja jer je i ina\u010de te\u0161ko razvrgnuti bilo kakvu disfunkcionalnu vezu’, ka\u017ee dr. Gail Saltz, profesor psihijatrije u New Yorku. ‘U takvim odnosima pronalazimo ne\u0161to privla\u010dno i poznati, pa vam mo\u017ee pe\u0107i savjest zbog prekida tog odnosa. Mo\u017eda vas ta osoba doista treba, pa biste osje\u0107ali krivnju kad biste se jednostavno okrenuli na petama: ‘Najlak\u0161e se razilazi s izdajicama, prijateljima koji su pokazali da nisu vrijedni povjerenja, s onom vrstom koja \u0107e lako odati va\u0161e tajne.’<\/p>\n

‘Moramo prekinuti’<\/strong><\/p>\n

Gotovo 37 posto anketiranih ka\u017ee da su prekinuli Facebook prijateljstvo s osobama koje su ih uznemirile. Drugi se nose s toksi\u010dnim prijateljima na razne na\u010dine: ili ih poptuno izbace iz svojih \u017eivota bez obja\u0161njenja ili im poku\u0161aju objasniti razloge prekida odnosa. Spolne razlike nisu nezamjetljive: toksi\u010dne prijateljice \u010de\u0161\u0107e imaju \u017eene, pokazuju rezultati ankete. Iako su mu\u0161karci otrovniji prema mu\u0161kim prijateljima, a \u017eene prema \u017eenama.<\/p>\n

‘\u017denska prijateljstva zna\u010de \u010desto dijeljenje intimnosti i razmjenu osje\u0107aja’, ka\u017ee David Frederick sa Sveu\u010dili\u0161ta na Havajima: ‘To zna\u010di da su \u017eene otvorenije prema napadima toksi\u010dnih prijateljica. Mu\u0161ka su prijateljstva vezana uz posao i sportske aktivnosti i u njima nije uobi\u010dajeno da se \u010desto dijele osje\u0107aji, pa mu\u0161karci nisu tako ranjivi prema toksi\u010dnim napadima.’<\/p>\n

Prijateljstvo na detoks tretmanu<\/strong><\/p>\n

No, nezdravi odnosi mogu biti iscrpljuju\u0107i, ali i korisni, ka\u017ee Irene Levine, profesorica psihijatrije u New Yorku i kreatorica Friendship Bloga. ‘Brojne studije pokazuju da bliska prijateljstva smanjuju stres, umanjuju rizik od depresije, pobolj\u0161avaju zdravstveno stanje i produljuju \u017eivotni vijek’, ka\u017ee. ‘Ne samo da od prijatelja dobivamo prakti\u010dne savjete i logisti\u010dku podr\u0161ku, nemjerljivo je korisno imati nekoga tko nas razumije i podr\u017eava.’<\/p>\n

To ne zna\u010di da, s vremena na vrijeme, ne trebate preispitati svoje odnose, pogotovo ako ste u\u0161li u nezdrav odnos. ‘Nikad nije kasno da na\u0111ete nove prijatelje’, ka\u017ee Irene Levine. No prije toga poku\u0161ajte svoj prijateljski odnos provesti kroz detoks tretman, savjetuje Levine.<\/p>\n

Sa sebi\u010dnim egoistima poku\u0161ajte preusmjeriti razgovor s njega\/nje na va\u0161e teme. Iako to ne\u0107e biti najlak\u0161i zadatak, poku\u0161ajte objasniti va\u0161em prijatelju narcisu da i vi trebate i zaslu\u017eujete pa\u017enju. Za kroni\u010dne pla\u010dljivce poku\u0161ajte postaviti granice, a tako\u0111er ih ohrabrite da budu topliji i prijateljski raspolo\u017eeni prema ljudima, tako da svoj jad mogu podijeliti sa \u0161irim krugom prijatelja. Od kriti\u010dnih cinika se morate \u0161titi tako da \u010dvrsto vjerujete u svoje stavove i vrijednosti. Tako\u0111er morate shvatiti da se u prijateljstvu morate slo\u017eiti da se ne\u0107ete slagati kako bi odnos funkcionirao.<\/p>\n

Ako ste u odnosu s prijateljem koji vas stalno podcjenjuje, pazite na svoja le\u0111a. Ako se stalno u toj vezi osje\u0107ate lo\u0161e, vrijeme je da prekinete prijateljstvo. Nepouzdane prijatelje morate podsje\u0107ati da moraju ispunjavati svoje obveze. No, zapamtite ako se u nekoga ne mo\u017eete pouzdati, za\u0161to biste ste uop\u0107e oslanjali na tu osobu?<\/p>\n

tportal.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dovode nas do ludila, \u010dine nesretnim, emocionalno nas iscrpljuju. Tko su ti grozni ljudi? Hm, na\u0161i prijatelji<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-59313","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/59313","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=59313"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/59313\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=59313"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=59313"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=59313"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}