{"id":59172,"date":"2011-08-26T11:01:01","date_gmt":"2011-08-26T09:01:01","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=59172"},"modified":"2011-08-26T16:31:48","modified_gmt":"2011-08-26T14:31:48","slug":"pet-razloga-propasti-kapitalizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/08\/26\/pet-razloga-propasti-kapitalizma\/","title":{"rendered":"Pet razloga propasti kapitalizma"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/08\/Pohlepa-kao-motiv.jpeg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-59173\" title=\"Pohlepa kao motiv\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/08\/Pohlepa-kao-motiv.jpeg\" alt=\"\" width=\"275\" height=\"183\" \/><\/a>Pi\u0161e: Bob<strong> BURNETT<\/strong><\/p>\n<p>\u017divimo u interesantnim vremenima. Globalna ekonomija se razbija u parampar\u010dad. Glasa\u010di u SAD mrze sve politi\u010dare i politi\u010dka uznemirenost vlada u cijelom svijetu. Glavni uzrok na\u0161eg sada\u0161njeg mete\u017ea je propast dominantne ekonomske paradigme \u2013 globalnog korporativnog kapitalizma,<\/p>\n<p>Savremenim svijetom vladaju multinacionalne korporacije i upravlja kapitalisti\u010dka ideologija koja vjeruje u to da korporacije \u010dini posebna sorta ljudi, koje jedino motivi\u0161e vlastiti interes. Korporacije zahtijevaju maksimalizaciju dobiti preko iskori\u0161\u0107avanja produktivnosti i davanja \u0161to manje novca za poreze i plate. Korporativni menad\u017ementi se zaklinju na vjernost direktorima i dioni\u010darima. Dominantna korporativna perspektiva je kratkoro\u010dna, teku\u0107e finansijsko tromjese\u010dje, a dominantna korporativna etika je pohlepa, koja \u0107e u\u010diniti sve da maksimalizuje profit.<\/p>\n<p>Pet \u010dinilaca su odgovorni za propast globalnog korporativnog kapitalizma. <strong>Prvi<\/strong>, globalne korporacije su suvi\u0161e velike. Mi \u017eivimo u eri korporativnih dinosaurusa. (Najve\u0107a multinacionalka je JP Morgan Chase sa aktivom od 2 triliona dolara, 240.000 zaposlenih i poslovnicama u 100 zemalja.) Pravi dinosaurusi su izumrli zbog toga \u0161to su imali ogromna tijela i male\u0161ni mozak. Moderni dinosaurusi propadaju zbog toga \u0161to njihove ogromne birokratije imaju maju\u0161na srca.<\/p>\n<p>Od Reganove ere globalne korporacije slijede najkra\u0107i put do dobiti; one su gutale konkurente i uspostavljale monopole, koji su stvarali pregolemu birokratiju. Kratkoro\u010dno, ovo obezbje\u0111uje rast profitabilnosti, ali dugoro\u010dno to ih \u010dini nefleksibilnim i te\u0161kim za upravljanje. Gigantizam stvara kulturu koja ohrabruje radnike da preduzimaju ogromne rizike da bi ostvarili profite; to je temeljeno na vjerovanju da je korporacija \u201esuvi\u0161e velika da bi mogla propasti\u201d.<\/p>\n<p><strong>Drugo<\/strong>, globalne korporacije preziru civilno dru\u0161tvo. One su kreirale kulturu organizacionog narcizma, gdje se radnici zaklinju na vjernost preduze\u0107u. Korporativni uposlenici \u017eive u mjehuru, gdje provede odvratne sate i potom se odmaraju sa svojim saradnicima. Multinacionalke su razvile vlastiti eti\u010dki kodeks i pogled na svijet koji nema veze sa bilo kojom nacionalnom dr\u017eavom. Korporativne menad\u017eere nije briga za uspjeh ili neuspjeh bilo koje dr\u017eave, ve\u0107 samo za rast uspje\u0161nosti njihovih globalnih korporacija. (Ve\u0107ina velikih korporacija ne pla\u0107a porez na dobit SAD; u 2009. je Exxon Mobil zapravo dobio 156 miliona dolara rabata.)<\/p>\n<p><strong>Tre\u0107e<\/strong>, globalne korporacije su moderni odmetnici, koje \u017eive izvan zakona. Ne postoji nevidljiva ruka koja reguli\u0161e multinacionalke. Filozof Adam smit je 1759. tvrdio da dok su bogati pojedinci i korporacije motivisani vlastitim interesom, \u201enevidljiva ruka\u201d djeluje u pozadini i obezbje\u0111uje da je dru\u0161tvo krajnji dobitnik od aktivnosti kapitalista. U moderno doba, ovaj koncept je postao temelj za tvrdnje \u010cika\u0161ke ekonomske \u0161kole da je tr\u017ei\u0161tima inherentna samoregulacija. Me\u0111utim, posljednjih pet godina su pokazale da ne postoji \u201cnevidljiva ruka\u201d &#8211;\u00a0 neregulisana tr\u017ei\u0161ta su donijela bijedu prosje\u010dnim ljudima. \u201cOporavak\u201d 2009-10 je osigurao da pre\u017eive \u201csuvi\u0161e velike da propadnu\u201d institucije i da bogati nastave da to budu. U me\u0111uvremenu, milioni dobrih radnih mjesta su eliminisana ili zamijenjena slabo pla\u0107enim poslovima sa lo\u0161om ili nikakvom nadoknadom.<\/p>\n<p><strong>\u010cetvrto<\/strong>, globalne korporacije upropa\u0161\u0107avaju na\u0161 prirodni kapital. \u010cetiri od 10 vode\u0107i multinacionalnih korporacija su energetske kompanije, sa Exxon Mobil kao vode\u0107om na listi. Ali postoji mnogo pokazatelja da su na\u0161e rezerve nafte pri kraju. U me\u0111uvremenu, iscrpljene su i druge forme prirodnog kapitala \u2013 obradiva zemlja, voda, minerali, \u0161ume, ribe i tako dalje. Multinacionalne kompanije tretiraju okolinu kao slobodan resurs. Kada su \u0161umoviti predjeli u Sjevernoj Americi po\u010deli da nestaju, drvoprera\u0111iva\u010dke korporacije su oti\u0161le u Ju\u017enu Ameriku, pa u Aziju. Sada je, pak, gotovo sa \u2018lakim komadima\u2019. Globalne korporacije prisilile su svijet i gra\u0111ane svake zemlje da \u017eive sa ovim posljedicama: zaga\u0111en vazduh, prljava voda i svakovrsno zaga\u0111enje.<\/p>\n<p><strong>Peto<\/strong>, globalne korporacije su razgnjevile svjetsku zajednicu. Svjetski bruto dru\u0161tveni proizvod iznosi 63 triliona dolara, ali multinacionalne korporacije su nagomilale nesrazmjeran dio \u2013 sa bankama se procjenjuje na 4 triliona dolara (aktiva banaka je 100 triliona dolara). Globalno crno tr\u017ei\u0161te napravi 2 triliona dolara \u2013 od ilegalne trgovine droge najmanje 300 milijardi dolara. U mnogim djelovima svijeta radnik nije u mogu\u0107nosti da zaradi platu za \u017eivot, da ima ra\u010dun u banci ili vozi automobil, ali uvijek mo\u017ee da dobije drogu, seks i oru\u017eje. I dok svijet ne mo\u017ee da bude jedno veliko selo u smislu \u017eivotnog stila, dijeli se slika \u2018dobrog \u017eivota\u2019 koji se nudi u filmovima, na TV i Internetu. To je ono \u0161to je zajedni\u010dko mladima u Avganistanu i Engleskoj; oni se hrane istim slikama uspjeha u globalnoj zajednici i znaju da im je to nedostupno. Oni su ljuti i, kona\u010dno, njihova ljutnja ima istu metu \u2013 multinacionalne korporacije ( i vlade koje ih podr\u017eavaju).<\/p>\n<p>\u017divimo u zanimljivim vremenima. Dobra vijest je da svjedo\u010dimo propasti globalnog kapitalizma. Lo\u0161a vijest je \u0161to ne znamo \u0161ta \u0107e ga zamijeniti.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.alternet.org\/economy\/152118\/5_reasons_capitalism_has_failed\/\">Alternet.org<\/a><\/p>\n<p>Prevod: PCNEN<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Glavni uzrok na\u0161eg sada\u0161njeg mete\u017ea je propast dominantne ekonomske paradigme \u2013 globalnog korporativnog kapitalizma.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-59172","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/59172","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=59172"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/59172\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=59172"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=59172"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=59172"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}