{"id":58857,"date":"2011-08-23T11:44:00","date_gmt":"2011-08-23T09:44:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=58857"},"modified":"2011-08-23T11:44:00","modified_gmt":"2011-08-23T09:44:00","slug":"na-zemlji-se-zivjelo-i-bez-kiseonika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/08\/23\/na-zemlji-se-zivjelo-i-bez-kiseonika\/","title":{"rendered":"Na Zemlji se \u017eivjelo i bez kiseonika"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/08\/Streli-Pul-u-Australiji.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-58858\" title=\"Streli Pul u Australiji\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/08\/Streli-Pul-u-Australiji.jpg\" alt=\"\" width=\"294\" height=\"294\" \/><\/a>Mikrofosili koji su prona\u0111eni u Australiji pokazuju da su prije 3,4 milijarde godina bakterije \u017eivjele na Zemlji gdje nije bilo kiseonika.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici sa Univerziteta Zapadna Australija i Oksforda tvrde da su ostaci mikroba, prona\u0111eni u drevnim sedimentnim stijenama, najstariji fosili ikada prona\u0111eni, prenosi Tanjug.<\/p>\n<p>Uzorci su uzeti iz najudaljenijeg regiona Zapadne Australije, sa mjesta Streli Pul gdje su mikrobi, poslije smrti, sa\u010duvani u komadima kvarca.<\/p>\n<p>U ovoj oblasti nalaze se neke od najstarijih formacija stijena na Zemlji, jo\u0161 iz perioda kada je Zemlja gotovo cijela bila pod vodom, a mora imala temperaturu od 40-ak stepeni Celzijusa.<\/p>\n<p>U studiji koja je tokom vikenda objavljena u \u017eurnalu <em>Prirodna geonauka<\/em>, \u010dlan tima Martin Brejzer obja\u0161njava da su si\u0107u\u0161ni fosili sa\u010duvani izme\u0111u djelova kvarca na najstarijoj obali na svijetu u nekim od najstarijih sedimentarnih stijena ikada prona\u0111enih.<\/p>\n<p>Analizom fosila i stijena koje su prona\u0111ene u okolini, nau\u010dnici su konstruisali sliku Zemlje koja je prije 3,4 milijarde godina bila vrelo i mjesto gdje je postojala konstantna prijetnja vuklanskih erupcija i meteorskih ki\u0161a.<\/p>\n<p>Nebo je bilo puno oblaka i sivo, zbog \u010dega je bilo jo\u0161 toplije, iako je sunce slabije sijalo nego danas. Temperature okeana bile su izme\u0111u 40 i 50 stepeni Celzijusovih.<\/p>\n<p>Jo\u0161 bitnije, bilo je malo kiseonika, jer nijesu postojale alge i biljke da ga proizvedu fotosintezom, rekao je Brejzer.<\/p>\n<p>&#8221;To nije bilo sjajno mesto za nas. Ali za bakterije je bilo fantasti\u010dno. Zapravo, ako bi trebalo da izmislite mjesto sa koga je \u017eivot potekao, rana Zemlja je bila odli\u010dna&#8221;, objasnio je on.<\/p>\n<p>&#8221;Napokon imamo solidne dokaze da je \u017eivot postojao prije 3,4 milijarde godina. Bakterije su postojale tada i \u017eivjele su bez kiseonika\u201c, rekao je Brejzer.<\/p>\n<p>&#8221;Da li bi ne\u0161to sli\u010dno moglo da postoji na Marsu? To je vrlo vjerovatno&#8221;, dodao je on.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mikrofosili koji su prona\u0111eni u Australiji pokazuju da su prije 3,4 milijarde godina bakterije \u017eivjele na Zemlji gdje nije bilo kiseonika. Nau\u010dnici sa Univerziteta Zapadna Australija i Oksforda tvrde da su ostaci mikroba, prona\u0111eni u drevnim sedimentnim stijenama, najstariji fosili ikada prona\u0111eni, prenosi Tanjug. Uzorci su uzeti iz najudaljenijeg regiona Zapadne Australije, sa mjesta Streli [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-58857","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/58857","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=58857"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/58857\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=58857"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=58857"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=58857"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}