{"id":58208,"date":"2011-08-15T11:57:10","date_gmt":"2011-08-15T09:57:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=58208"},"modified":"2011-08-15T11:57:10","modified_gmt":"2011-08-15T09:57:10","slug":"osobe-sa-simetricnim-licima-manje-sklone-kooperativnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/08\/15\/osobe-sa-simetricnim-licima-manje-sklone-kooperativnosti\/","title":{"rendered":"Osobe sa simetri\u010dnim licima manje sklone kooperativnosti"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/08\/Simetri%C4%8Dno-lice.jpeg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-58209\" title=\"Simetri\u010dno lice\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/08\/Simetri%C4%8Dno-lice.jpeg\" alt=\"\" width=\"166\" height=\"248\" \/><\/a>Ljudi sa simetri\u010dnim i privla\u010dnim licima nagla\u0161eno su samodovoljni i manje skloni saradnji, pokazuje jedna \u0161panska studija, pi\u0161e londonski Gardijan.<\/p>\n<p>Santiago Sanchez-Pages, koji radi na univerzitetima u Barseloni i Edinburgu, i Enrique Turiegano sa Univerziteta Aut\u00f3noma de Madrid su bazirali svoje tvrdnje na modelu pona\u0161anja poznatom kao \u2018zatvorska dilema\u2019, sprovedenog u laboratorijskim uslovima. Dva igra\u010da su imala mogu\u0107nost da odaberu da budu &#8216;golub&#8217; ili &#8216;jastreb&#8217;, pri \u010demu je &#8216;golub&#8217; onaj koji odabere opciju da radi u interesu zajedni\u010dke dobrobiti, a &#8216;jastreb&#8217; onaj koji odabere sebi\u010dnu opciju, pri \u010demu se pove\u0107avaju njegove \u0161ense da dobije vi\u0161e ako se drugi igra\u010d opredijeli za &#8216;goluba&#8217;.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je pokazalo da su osobe sa simetri\u010dnijim licima neskloniji kooperaciji i ne o\u010dekuju od drugih da to budu.<\/p>\n<p>Pretpostavlja se da bi razlozi mogli biti evolucijski.<\/p>\n<p>\u0160panski istra\u017eiva\u010di pretpostavljaju da su ljudi na podsvjesnom nivo skloni da fizi\u010dku simetri\u010dnost vide kao znak dobroga zdravlja i da takve osobe smatraju privla\u010dnijima. Neka ranija istra\u017eivanja su pokazala da osobe sa simetri\u010dnim lica manje pate od uro\u0111enih bolesti i da su, zbog toga, po\u017eeljniji potencijalni partneri za parenje. Kao rezultat toga, sugeri\u0161e istra\u017eivanje, takve osobe su samodovoljnije i imaju manju potrebu da tra\u017ee pomo\u0107 od drugih.<\/p>\n<p>\u0160panski nau\u010dnici su, tako\u0111e, ispitivali i odnos izme\u0111u spremnosti na saradnju i nivoa testesterona u organizmu tokom razvoja. Taj hormon se obi\u010dno povezuje s agresivnim pona\u0161anjem, \u0161to upu\u0107uje na zaklju\u010dak da &#8220;alfa mu\u017ejaci&#8221; nijesu\u00a0 timski igra\u010di.<\/p>\n<p>Autori studije sugeri\u0161u, me\u0111utim, da je ovo samo djelimi\u010dno ta\u010dno i da testesteron mo\u017ee da potsti\u010de kooprativno pona\u0161anja.<\/p>\n<p>\u0160panski nau\u010dni par upozorava, me\u0111utim, da ne treba izvla\u010diti pojednostavljene zaklju\u010dke da facijalna simetrija ili testesteron mogu biti kori\u0161\u0107eni za predvi\u0111anje pona\u0161anja ljudi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ljudi sa simetri\u010dnim i privla\u010dnim licima nagla\u0161eno su samodovoljni i manje skloni saradnji, pokazuje jedna \u0161panska studija, pi\u0161e londonski Gardijan. Santiago Sanchez-Pages, koji radi na univerzitetima u Barseloni i Edinburgu, i Enrique Turiegano sa Univerziteta Aut\u00f3noma de Madrid su bazirali svoje tvrdnje na modelu pona\u0161anja poznatom kao \u2018zatvorska dilema\u2019, sprovedenog u laboratorijskim uslovima. Dva igra\u010da [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-58208","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/58208","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=58208"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/58208\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=58208"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=58208"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=58208"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}