{"id":58176,"date":"2011-08-14T21:55:43","date_gmt":"2011-08-14T19:55:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=58176"},"modified":"2011-08-14T21:55:43","modified_gmt":"2011-08-14T19:55:43","slug":"biblija-je-puna-gresaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/08\/14\/biblija-je-puna-gresaka\/","title":{"rendered":"Biblija je puna gre\u0161aka?"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/08\/Biblija.jpeg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-58177\" title=\"Biblija\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/08\/Biblija.jpeg\" alt=\"\" width=\"231\" height=\"218\" \/><\/a>Knji\u0161ki detektivi koji rade na Projektu Biblije utvrdili su da se tekst, koji se nalazi u korijenu i judaizma i hri\u0161\u0107anstva i islama, kroz vjekove mijenjao i da je njegova transformacija bila neurednija i ljudskija nego \u0161to se moglo o\u010dekivati.<\/p>\n<p>Stru\u010dnjaci na projektu izdanja hebrejske Biblije, koju bi koristili mahom stru\u010dnjaci, rade jo\u0161 od 1958. godine.<\/p>\n<p>&#8221;Ono \u0161to radimo ovdje je od interesa za sve zainteresovane za Bibliju\u201d, rekao je vo\u0111a projekta Majkl Sigal, prenose agencije.<\/p>\n<p>Tokom pet decenija trajanja projekta, ovi nau\u010dnici su objavili tri od 24 knjige hebrejske Biblije.<\/p>\n<p>Ovi nau\u010dnici su proveli godine i\u0161\u010ditavaju\u0107i Spise sa Mrtvog mora, gr\u010dke prevode, Bibliju od\u0161tampanu u Veneciji 1525. godine, djelove spisa na hebrejskom, tore i svitke na aramejskom i latinskom.<\/p>\n<p>Stru\u010dnjaci su do\u0161li do zaklju\u010daka da su razlike dana\u0161nje verzije u odnosu na pro\u0161lu posljedica neizbje\u017enih slovnih gre\u0161aka, gre\u0161aka u prevodu, prepisu.<\/p>\n<p>Recimo, frazi iz Knjige proroka koja se danas nalazi je &#8221;onaj koji se la\u017eno kune&#8221;, a u 5. vijeku kada je preuzeta iz pisanja rabina glasila je \u201conaj koji se la\u017eno kune u moje ime\u201d.<\/p>\n<p>Neke gre\u0161ke su mnogo ve\u0107e. Knjiga Jeremijina je za jednu sedminu du\u017ea od one koja postoji u 2.000 godina starim Spisima sa Mrtvog mora. Neki stihovi, uklju\u010duju\u0107i i one o proro\u010danstvu o povratku vavilonskih vojnika u Hram, navodno su vremenom dodate.<\/p>\n<p>Kada je Projekat Biblija zapo\u010det 1958. godine, neprocjenjivi rukopis hebrejske Biblije stigao je u Jerusalim odakle je prokrijum\u010daren iz Sirije. Rukopis je prokrijum\u010dario jevrejski trgovac sirom koji ga je sakrio u ma\u0161ini za pranje ve\u0161a. Ovaj 1.100 godina star kodeks smatra se najstarijom i najta\u010dnijom verzijom biblijskog teksta na hebrejskom.<\/p>\n<p>Sama sr\u017e projekta zasniva se, upravo, na ovom tekstu koji slu\u017ei za pore\u0111enje sa svim drugim tekstovima.<\/p>\n<p>Cijela je Biblija, ili barem njene pojedine knjige, do 2011. godine prevedena na 2.527 jezika, saop\u0161tio je Svjetski savez biblijskih dru\u0161tava (United Bible Societies \u2013 UBS) u svom najnovijem izvje\u0161taju. Time Biblija ostaje najvi\u0161e prevo\u0111ena knjiga svih vremena.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Knji\u0161ki detektivi koji rade na Projektu Biblije utvrdili su da se tekst, koji se nalazi u korijenu i judaizma i hri\u0161\u0107anstva i islama, kroz vjekove mijenjao i da je njegova transformacija bila neurednija i ljudskija nego \u0161to se moglo o\u010dekivati. Stru\u010dnjaci na projektu izdanja hebrejske Biblije, koju bi koristili mahom stru\u010dnjaci, rade jo\u0161 od 1958. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[],"class_list":["post-58176","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/58176","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=58176"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/58176\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=58176"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=58176"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=58176"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}